“Profesor Hozo proživio je jedan fantastično raskošan i uzbudljiv život u svojoj umjetnosti, a svoj privatni dio je zadržao privatnim. Medijima je izlazio u susret kad je morao i kad je imao nešto kazati. Nikada se nije otimao za taj varljivi prostor, tako da ga to nije učinilo općepoznatom zvijezdom iako je to u takvoj definiciji bio. Svoju misiju umjetnika, pedagoga i istraživača ispunio je na ljudski, najpošteniji, a svojom predanošću gotovo na religiozan način. Fascinantna sadržajnost njegove ličnosti istovremeno je i monumentalna i sasvim obična. Njegova blaga narav, jednostavnost i duhovitost, u kombinaciji s njegovom izvanrednom erudicijom i elokvencijom, činile su ga izuzetnim. Spomen njegovog imena otvarao je vrata na svim akademijama i galerijama u regiji. To dobro znaju kolege grafičari koji su imali sreću da budu njegovi studenti, jer su školovanjem u njegovoj klasi već dobivali poseban pedigre, u koji se nije sumnjalo.“ iz teksta kataloga izložbe “Autobiografika tiskarskog čarobnjaka” autora Admira Mujkića
Krajem prošle godine napustio nas je jedan od najvećih bosanskohercegovačkih umjetnika-grafičara, akademik Dževad Hozo, profesor emeritus Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Povodom ovog velikog gubitka, 12. srpnja 2021. u 12 sati u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo otvara se In memoriam izložba akademika Dževada Hoze (1938-2020).
“Dževad Hozo je moderan grafičar. Kao moderan, on je ujedno i totalan grafičar. To znači da je njegov svijet naseljen čistim grafičkim znakovima koje on neprestano pročišćava, usavršava, istražuje i pušta da sami ispune svoj sadržaj znakovitosti nekim našim ljudskim doživljajnim sadržinama…” odlomak je teksta Muhameda Filipovića u publikaciji “Članovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – likovni umjetnici i arhitekti” u izdanju Matice hrvatske Sarajevo i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine o kojoj sam pisala 2014. godine za list Vijenac i portal PerceiveArt, a koja nudi pregled stvaralaštva osmorice eminentnih akademskih umjetnika te započinje upravo s predstavljanjem akademika Dževada Hoze. Iako su umjetnici u publikaciji bili predstavljeni abecednim redom, Dževad Hozo je sa svojim arhetipskim simbolima otvorio cijelo poglavlje suvremene umjetnosti protkane identitetom i nasljeđem Bosne.
Dževad Hozo rođen je 10. svibnja 1938. godine u Užicu, dok je u Bihaću pohađao gimnaziju. Studirao je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu, no 1958. godine prekida studij i upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Ljubljani. To je tek početak biografije akademskog slikara, grafičara, profesora na Likovnoj akademiji u Sarajevu i akademika koji je svojim pedagoškim i umjetničkim djelovanjem ostavio neizbrisiv trag u suvremenoj umjetnosti Bosne i Hercegovine, ali i cijele regije.
U tekstu nadolazeće izložbe doc.mr. Admir Mujkić ističe kako je “kazati nešto veliko i značajno o profesoru Dževadu Hozi sasvim jednostavno, ali istovremeno i vanredno teško. Pravilo da su svi veliki umjetnici u svojoj primarnoj, ljudskoj esenciji jednostavni, a u svojoj umjetnosti zagonetni i komplicirani, vrijedi i u ovom slučaju.” I doista, kao što ni sâm autor nije volio davati izjave za medije o njemu će ponajbolje govoriti njegova djela – grafički listovi iz legata Muzeja Unsko-sanskog kantona Bihać. Kako saznajemo iz predgovora izložbe riječ je o radovima iz velike grafičke mape koja sadrži ciklus Nišani “gdje se prvi put (u europskoj umjetnosti tadašnjeg enformela) pojavljuje jedna originalna i nekonvencionalna ikonografija, koja je tih kasnih šezdesetih i ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća nagrađena na svim značajnim svjetskim bijenalima i trijenalima.” Grafike je akademik Dževad Hozo darovao Krajini odnosno Muzeju Unsko-sanskog kantona u Bihaću, koji se u međuvremenu pobrinuo da 2009. godine budu proglašene nacionalnim blagom Bosne i Hercegovine. Na izložbi će biti prezentirano ukupno 30 iznimnih grafičkih listova za koje Admir Mujkić ističe da su svojim “tada velikim i odvažnim izletom u boji grafiku kao umjetnost pomaknuli iz dotadašnjeg crnog spektra.”. Grafike iz ove mape obišle su cijeli svijet, od Tokija do Sao Paola, a posjetitelji će ih moći razgledati tijekom mjeseca srpnja u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.
VAŽNO PEDAGOŠKO DJELOVANJE
Mnogi likovni umjetnici ostvare se kao samostalni umjetnici ili kao pedagozi, no rijetki su oni koji imaju podjednaki talent za oba područja, a upravo tim raritetima pripada i Dževad Hozo.
Admir Mujkić ističe kako je profesor Hozo konstantno unapređivao nastavu, istraživao, sakupljao literaturu, izlagao, osvajao nagrade i uz sve to postao redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Petnaest godina nakon formiranja Odsjeka, 1988. godine objavio je knjigu Umjetnost multioriginala – kultura grafičkog lista u izdanju Prve književne komune Mostar, a knjiga je istog trenutka postala obavezno štivo na svim umjetničkim akademijama bivše Jugoslavije. Svi koji su ga poznavali znaju da je bio izrazito duhovit i opušten; da je čak u predavanjima i korekturama sa studentima često pričao viceve i šale, koje su uvijek imale za svrhu da se na posredan način ukaže ili riješi neki problem u nastavi. O toj osobini govori i činjenica da je tu knjigu, njegovo kapitalno djelo, u šali nazivao „grafičkom kuharicom“.
Iako nas je krajem prošle godine ovaj veliki umjetnik napustio, iza njega, kao profesora i akademika, ostaje Odsjek za grafiku Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, te brojne stručne publikacije koje čuvaju biblioteke akademija likovnih umjetnosti u regiji, ali i brojni umjetnici koji su studirali i radili s Dževadom Hozom kao i brojne generacije koje su učile od njega i upijale dragocjeno znanje i iskustvo iz prve ruke.
IZLOŽBA VRIJEDNA POSJETA
Zašto posjetiti nadolazeću izložbu savršeno je sročeno u posljednjem poglavlju predgovora izložbe koji prenosimo u cijelosti: “Umjetnici poput Dževada Hoze danas ne postoje, jer današnje vrijeme ne trpi niti je u mogućnosti da percipira i shvati pojavu, koja nema nikakav zabavljački i komercijalni nego isključivo društveni i umjetnički poriv. U maniru vrhunskog intelektualca, duboko svjestan teoretski postavljenih deklaracija europskih kulturnih vrijednosti (koje u praksi, uvjetovane politikom i utjecajem, ne vrijede) – te u inat tom licemjerju – profesor Hozo odlazi ostavljajući sve što je imao isključivo nama.”
flash!
Izložba ostaje otvorena do 28. srpnja 2021. u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo.
