Uranjanjem u mrzlo more s ciljem očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja Estonci se bore protiv ”koronavirus bluesa” plivanjem u prosincu. Podržava li ih struka?
Preko 500 plivača plivalo je početkom prosinca u hladnom Baltičkom moru luke Tallinn u Estoniji, sudjelujući u divovskoj zimskoj štafeti u plivanju u zemlji u kojoj je ovaj sport popularan način da se suprotstavi mentalnim posljedicama koje se sve snažnije osjećaju zbog ograničenja koronavirusa. Svaki od 505 sudionika preplivao je stazu označenu u bivšoj podmorskoj lađi, a plivači su nadjenuli smiješne šešire, i bili u rasponu dobi od 9 do čak 83 godina, a među njima je bila i jedna trudnica. Aivar Tugedam, zimski zaljubljenik u plivanje koji je organizirao ovo događanje, rekao je da je vidio kako ovaj sport raste popularnost otkako je Estonija prvi put u proljeće ušla u blokadu koronavirusa. „Recimo, od proljeća do sada, rekao bih da se broj zimskih plivača utrostručio u Estoniji. Zimskom plivanju je uistinu podivljala popularnost”, rekao je.
“U ovim je nesigurnim vremenima to zapravo pametno raditi”, izjavio je Roy Vissers za Reuters, jedan od kupača, nakon što je isplivao iz 4 stupnja Celzija hladnoga mora.
A postoje li dokazi da zimsko plivanje zaista smanjuje razinu stresa? Michael Tipton, profesor na odsjeku za sport i tjelovježbu na Sveučilištu Portsmouth i koautor izvješća koji se bavi temom zimskog plivanja prije nekoliko je godina potaknuo raspravu o tome da bi se trebalo istražiti koliko ovaj tip rekreacije donosi benefita kad je riječ o fizičkom, ali i psihičkom zdravlju. U pravilu se najviše progovara o tome kako je trenutno uranjanje tijela u iznimno hladnu vodu šok za organizam koji može biti izuzetno opasan, posebno za one s određenim medicinskim stanjima, jer dovodi do masivnog povećanja disanja i otkucaja srca.
Tipton je dodao da postoje dokazi da je hladnoća protuupalno, a nedavno istraživanje pokazalo je da je plivanje hladnom vodom dovelo do poboljšanja kod pacijenata koji osjećaju postoperativnu bol. Plivanje hladnom vodom također aktivira reakcije na stres u tijelu, a ponavljanje izlaganja hladnoj vodi rezultira navikavanjem na hladnoću, a time se prigušuju i ostale stresne reakcije. “Jedna je teorija da ako se prilagodite hladnoj vodi, prigušujete i reakciju na stres na druge svakodnevne stresove poput izljeva bijesa tijekom vožnje, nervoze zbog ispita ili otkaza s posla”, rekao je Van Tulleken.
Prema Shirley Reynolds, kliničkoj psihologinji i profesorici sa Sveučilišta Reading, postoje dokazi da je obavljanje intenzivnijih aktivnosti poput vježbanja korisno samo po sebi, no da za navode o zimskom plivanju ipak treba više istraživanja.
‘’Pojedini nam slučajevi ne mogu puno reći’’, upozorava Reynolds, uz komentar da se treba preispitati je li riječ o prirodnom oporavku od stresnih situacija ili čak placebo učinak.
Međutim, mnogi maratonski i zimski plivači govore kako im je upravo ovaj hobi pogodovao mentalnom i fizičkom zdravlju, a nije teško shvatiti zašto. Sama vježba dobra je za tijelo, a provođenje vremena uz more povezano je s povećanom dobrobiti. Plivanje pak s drugima njeguje osjećaj zajedništva, a izvršavanje izazovnog zadatka stvara osjećaj postignuća. A kad je riječ o benefitima ulaska u more zimi – oprezno, uz potporu da se ovakvi benefiti istraže, kao i kod prakticiranja novih metoda liječenja o kojima smo nedavno pisali.
Fotografija: Janis Laizans/Reuters
