Svježi sukobi izbili su između Palestinaca i izraelske policije izvan Starog grada Jeruzalema, produžujući neke od najgorih nemira u gradu u posljednjih nekoliko godina. Evo što se događa

Islamske vlasti procjenjuju da se ovih dana 90.000 ljudi okupilo na noćnim molitvama u džamiji svetog grada al-Aksa, trećem najsvetijem mjestu u islamu. No ono što puni medijske stupce je činjenica da je u subotu navečer više od 200 ljudi ranjeno u neredima oko džamije, a sve zbog provedbe zakona koji pojedini međunarodni izaslanici nazivaju “barbarskim”.

Netrepeljivosti su često snažne između Izraela i Palestinaca koji žive u istočnom Jeruzalemu, Gazi i na Zapadnoj obali. Gazom vlada palestinska organizacija Hamas, koja se godinama borila protiv Izraela. Palestinci u Gazi i na Zapadnoj obali sustavno se žale zbog izraelskih akcija i brojnih ograničenja, dok izraelska vlada navodi da djeluje isključivo kako bi zaštitila državu od palestinskog nasilja.

Tenzije u Jeruzalemu porasle su posljednjih dana uoči očekivane presude izraelskog suda u ponedjeljak o tome mogu li vlasti deložirati desetke Palestinaca iz susjedstva Sheikh Jarrah i dati njhove domove židovskim naseljenicima. Naime, prema izraelskom zakonu, Židovi koji mogu dokazati titulu od prije rata 1948. godine mogu povratiti svoja imanja u Jeruzalemu. Stotine tisuća Arapa raseljeno je u istom sukobu, ali ne postoji sličan zakon za Palestince koji su izgubili domove u gradu.

To je dovelo do nekoliko prisilnih deložacija palestinskih obitelji koje žive u susjedstvu Sheikh Jarrah u istočnom Jeruzalemu, kao i sukoba koji su izbili unutar džamije Al-Aqsa nakon što su izraelske snage ušle u kompleks tijekom molitve u petak. Tijekom vikenda je ozlijeđeno najmanje 200 ljudi, uključujući jednogodišnjaka, a 14 je prebačeno u bolnicu. Izraelska policija rekla je da je najmanje jedan policajac ozlijeđen, a palestinski liječnici rekli su da su Palestinci ranjeni gumenim mecima, omamljujućim bombama ili tako što su premlaćeni. Nakon jednog od najgorih nemira u Jeruzalemu u posljednjih nekoliko godina, Izraelski vrhovni sud odgodio je ovu iznimno kontroverznu odluku.

Palestinci sudjeluju u protestu u znak solidarnosti s džamijom Al-Aqsa, 10. svibnja 2021. u Gazi. (Photo by Fatima Shbair/Getty Images)

Izrael se zbog svega suočio sa sve većim međunarodnim kritikama zbog svog snažnog policijskog odgovora na prosvjede (i molitve!) te planiranih deložacija koje imaju etičkih i moralnih problema. Prošlog je tjedna tijelo UN-a za prava opisalo protjerivanje Palestinaca iz njihovih domova kao mogući ratni zločin. U nedjelju je vlast Jordana, koja ima svojevrsno skrbništvo nad muslimanskim i kršćanskim mjestima u Jeruzalemu, opisala izraelske postupke protiv vjernika u al-Aqsi kao “barbarske”.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu reagirao je neumoljivo na sve reakcije, rekavši da će njegova zemlja nastaviti “graditi u svome gradu” i da odlučno odbijaju “pritisak da se ne gradi u Jeruzalemu”, što nesumnjivo znači da odobrava provedbu ovog strašnog zakona.

U istočnom Jeruzalemu, koji uključuje i Stari grad, Palestinci generalno osjećaju sve veću prijetnju doseljenika koji su pokušali proširiti tamošnju židovsku nazočnost kupujući domove, gradeći nove zgrade i deložacijama koje je naložio sud, poput slučaja u Sheikh Jarrah. Nabeel al-Kurd, 77-godišnjak čija se obitelj suočava s gubitkom doma, za Guardian je izjavio da su deložacije rasistički pokušaj “protjerivanja Palestinaca”. “Ovo je pokušaj doseljenika, uz podršku vlade, da silom zauzmu naše domove”, rekao je al-Kurd za Guardian. “Što je previše, previše je.”

Prosjedi u Izraelu postali su stalna karakteristika usred nezadovoljstva vladinim postupanjem. Izraelski prosvjednici tijekom demonstracija protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua 1. kolovoza 2020. u Jeruzalemu (Photo by Amir Levy/Getty Images)

Iako se odluka odgodila, stanka možda neće biti dovoljna za okončanje krize. Izraelci će u ponedjeljak obilježiti Dan Jeruzalema, slaveći godišnjicu kada su trupe zauzele cijeli grad 1967. godine. U prethodnim marševima sudionici su maltretirali arapske stanovnike i lupali na vrata dok se spuštaju kroz muslimansku četvrt. Amos Gilad, bivši šef vojne obavještajne službe i bivši najviši dužnosnik tamošnjeg Ministarstva obrane, rekao je da bi povorku trebalo otkazati ili preusmjeriti. “Situacija je poput bačve s barutom koja gori i može eksplodirati u bilo kojem trenutku”, rekao je za Army Radio slikovito objašnjavajući situaciju.

Izaslanici EU-a, Rusije, SAD-a i Ujedinjenih naroda izrazili su duboku zabrinutost zbog nasilja. “Pozivamo izraelske vlasti da se suzdrže”, napisali su u priopćenju na trenutačnu situaciju. Sjedinjene Države izjavile su da su izuzetno zabrinute i pozvale obje strane da “izbjegnu korake koji pogoršavaju napetost ili nas udaljavaju od mira”.

Update: Nekoliko sati nakon pisanja ovog teksta, situacija u Izraelu je eksalirala.

Foto cover: Fatima Shbair/Getty Images News via Getty Images