Priroda se u dijelu Hrvatske oko Imotskog kao malo gdje na svijetu. Zaštićen planinom Biokovo, ovaj grad u Dalmatinskoj zagori skriva dva prirodna fenomena: Crveno i Modro jezero koji su godinama predmet brojnih narodnih priča i legendi.
Prirodni fenomeni Hrvatske
O Crvenom jezeru ne možemo pisati, a da ne spomenemo (možda poznatije) Modro jezero. Modro jezero je još i prilično poznato među građanstvom i turistima. Ovo jezero je krško jezero pored Imotskog. Smatra se za jedno od najljepših krških jezera u Hrvatskoj. Jezero se nalazi ispod klisure na kojoj se nalazi utvrda Topana, a u neposrednoj blizini je i stadion Gospin dolac, na kojem svoje utakmice igra NK Imotski.
Modro jezero
Razina njegove vode tijekom godine znatno oscilira tako da nisu rijetke godine kada potpuno presuši. U tim slučajevima na njegovu dnu igra se – nogomet! Tijekom ljetnih mjeseci uglavnom ima dovoljno vode za kupanje, a nije rijetkost ni da se igraju različiti vodeni sportovi. Posebna briga vodi se o kvaliteti vode i urednosti plaža te okoliša sađenjem i njegovanjem prikladnih mediteranskih vrsta.
Crveno jezero
Crveno jezero mnogo je mističnije i tajanstvenije od svog dobro poznatog “brata”, Modrog jezera. Obrubljeno kamenom čipkom od crvenih stijena po kojima je i dobilo ime, ovo je jezero jedno od najdubljih u Europi. Okrutne stijene kao da su željele sačuvati ovu ljepotu pa se, za razliku od Modrog jezera, u Crvenom jezeru ne može kupati niti se do njega ne može sići bez dobre alpinističke opreme. Zamislite Crveno jezero kao prirodnu galeriju slika na otvorenom kojoj se možete diviti izdaleka.
Hipnotizirajuće čarobna površina vode pritom skriva jednu strašnu legendu koja je preživjela do današnjih dana. Prije mnogo godina na području Imotskog živio je vrlo bogat čovjek Gavan sa suprugom Gavanicom i djecom. Po izgledu je bio čovjek, ali njegova je duša bila vražja. Maltretirao je sluge i mještane, a jedini mu je hobi bilo gomilanje bogatstva. Kako bi se uvjerio u Gavanovu oholost, jedne se večeri do njegovih dvora spustio anđeo prerušen u prosjaka koji je tražio milostinju. Vrata mu je otvorila supruga Gavanica i odbila mu dati vode i hrane. Na pitanje anđela boji li se Božje kazne bahata bogatašica kratko je odbrusila: „Što će meni Bog tvoj, dok je meni Gavan moj?” U tom je času anđeo zbacio poderanu odjeću sa sebe i izvukao vatreni mač. Nebo se razbjesnilo, a munje počele divljati poput divljih konja. Zemlja se od silnog podrhtavanja otvorila, a u duboke su rupe na mjestu današnjeg Crvenog i Modrog jezera propali Gavanovi i cijelo njihovo bogatstvo. Stanovnici Imotskog tvrde kako se i danas kada puše bura čuju krikovi Gavana i Gavanice iz dubine jezera, a kada je vrijeme dobro i voda mirna, moguće je vidjeti ostatke bogataševih dvora. Osim ove zastrašujuće legende, s Crvenim jezerom povezana je još jedna zanimljivost. Nitko nikada nije uspio baciti kamen u jezero. Dolazilo je tu vrlo mnogo jakih ljudi. Uzimali su zalet, primjenjivali posebne tehnike bacanja, ali onaj poznati „buć” još se nikada nije čuo.
Legendu na stranu, Crveno jezero je krška jama ispunjena vodom u blizini Imotskog. Hrvatski speleološki savez je 1998. organizirao međunarodnu speleoronilačku ekspediciju, prilikom koje je precizno izmjerena visinska razlika od 528 metara, a dubina jezera od čak 287 metara te bi to, prema nekim podacima, bilo najdublje jezero u Europi. Jezero je nastalo urušavanjem svoda iznad jame. Ime je dobilo po crvenim stijenama na rubu jezera.
Dana 28. rujna 2013. napravljena su mjerenja podmornicom u kojima je utvrđena dubina od 255 metara. Napravljena su snimanja podmornicom, pri čemu je presjek rađen svakih 10 metara i tako ucrtana dubina. Snimanja omogućavaju izradu kompletne 3D represije ove jame. Velik dio zapadnog zida jezera se urušio zbog potresa u blizini Imotskog 29. prosinca 1942. godine, intenziteta u epicentru IX° MCS ljestvice i magnitude 6,2.
Francuski speleoronilac Frederic Swierczynski 6. svibnja 2017. je zaronio u Crveno jezero i postao prvi čovjek u povijesti koji je kročio na dno ovog jezera. Zaron je trajao četiri sata, a Francuz je dno dotaknuo na 245 metara.
Danas su Crveno i Modro jezero UNESCO-ov geopark; ovaj status su dobili 2020. godine.
Fotografije: imotski.hr, visitimota.com
