Britanska Vlada ustanovila je kako su streaming servisi zaslužni za uspjeh brojnih glazbenika te su do daljnjeg odbili prijedlog specijalne komisije britanskog parlamenta oko pitanja reforme ekonomije glazbenog streaming servisa
Vlada Velike Britanije odbila je do daljnjeg prijedlog da regulira odnose u glazbenoj streaming industriji na način da 50 posto prihoda generiranih s platformi poput Deezera i Spotifyja mora pripasti glazbenim izvođačima koji će ta prava ostvarivati kolektivno.
Prijedlog je uputio Odbor za kulturu, medije i sport (DCMS – Digital, Culture, Media and Sport Comitee), specijalne komisije unutar britanskog parlamenta o pitanju reforme ekonomije glazbenog streaminga, međutim, britanska Vlada je objavila da prije takve odluke koja bi mogla ugroziti glazbenu industriju, želi formirati radnu skupinu stručnjaka iz cijele glazbene industrije koja bi provela detaljno istraživanje tržišta.
S druge strane, Hrvatski sabor danas raspravlja o Konačnom prijedlogu Zakona o autorskim pravima kojim država, bez prethodne analize u kakvu se planira upustiti britanska Vlada, intervenira u privatnopravne odnose između glazbenih izdavača i izvođača.
„Vlada je ustanovila kako su streaming servisi plasirali mnoge umjetnike i stvaratelje. Nastavljali smo ulagati u glazbu i za vrijeme pandemije kada je to bilo najpotrebnije. Pozdravljamo priznanje Vlade o potrebi boljeg razumijevanja složenosti tržišta glazbenog streaminga. Podupiranje daljnjeg rasta tržišta i očuvanje dinamičnosti, ulaganja i inovacija britanske glazbe, najučinkovitiji je način razvoja još većeg broja umjetnika“, komentirali su iz Britanske fonogramske industrije.
Ovom je odlukom britanska Vlada odbila zahtjev za intervencijom i zaštitom u ostvarivanju prava 150 britanskih glazbenika poput Stinga, Chrisa Martina i Led Zeppelina, koji su tražili da se kod streaminga zakonski propiše obaveza isplate naknada u omjeru 50/50.
Iz Hrvatske diskografske udruge podsjećaju da su također tražili dijalog prije donošenja zakona te upozoravali da ukoliko dođe do interveniranja u privatnopravne odnose glazbenih izdavača i izvođača, takav Zakon ozbiljno može naštetiti hrvatskoj glazbenoj industriji.
„Žao nam je što ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek nije poslušala naše apele da prije donošenja zakona napravi analizu svog prijedloga Zakona i usporedi ga s EU Direktivom koja bi se trebala implementirati u hrvatsko zakonodavstvo. Umjesto toga, dobili smo prijedlog, po mišljenju pravnih stručnjaka, protuustavnog zakona koji će ozbiljno ugroziti hrvatsku glazbenu industriju jer traži reviziju postojećih prava od 1947. godine do danas, što će biti praktički nemoguće napraviti s tisućama izvođača koji su dali svoj doprinos u stvaranju 180 tisuća snimaka hrvatske diskografije“, naglasila je Maja Vidmar Klarić iz Hrvatske diskografske udruge.
Fotografija: Kevin Winter/Getty Images
