Prije dva dana je dogradonačelnik Luka Korlaet protokolarno otvorio gradilište nove ambulante u naselju Gračani u Zagrebu. Ova vijest nije ništa neobično ili drugačije od svega što čitamo i/ili slušamo po domaćim medijima. No, ono što nas je iznenadilo, i to pozitivno, jest kakva će to ambulanta biti, kako će izgledati i u kakav prostor će pacijenti dolaziti na kontrole, liječenje i na zakazane termine kod svojih liječnika. 

Ambulanta u Gračanima – Vila A

Radi se o projektu arhitektonskog ureda njiric+ arhitekti d.o.o., a koji se bazira na četiri osnovne značajke. Nastoji se artikulirati zgradu poput vila u stambenom okruženju, s obzirom na to da se i raspisom natječaja sugeriralo da objekt treba “kvalitetno uklopiti u stambeno okruženje podsljemenskog prostora” – “vila Ambulanta”. Domaći ugođaj se postiže malim mjerilom, oblikovanjem više volumena umjesto jedne zgrade, kosim krovom, dimnjacima, uređenjem okućnice-vrta, platnenim tendama, žardinjerama s pelargonijama itd. Isto tako, u urbanističko-sociološkom smislu, dokidanje institucionalnog karaktera kuće bi doprinijelo ugodnijoj percepciji zdravstvenog sadržaja i prihvaćanju novostvorenog javnog prostora: ulaznog dvorišta (balkona), prolaza (prečice) i vrta.

U nivou ulice je oblikovan mali javni prostor, terasa, s koje se pristupa u sve sadržaje ambulante: direktno u čekaonice ili posredno stubama u donji nivo. Ta ulazna zona je na dispoziciji građanima kao svojevrsni prostor socijalizacije, ali i kao arhitektonsko stupnjevanje ulaska u kuću. Time se izražava stav da bi svaki javni objekt, osim osnovne funkcije, trebao dati doprinos u pogledu stvaranja novog javnog prostora. Značaj i uporabivost ovog prostora je poduprta prolaskom pješačke kratice (na gotovo istom mjestu kao što je danas) koja je također “utabana” u memoriji okolnog stanovništva. Treba podcrtati da se ovaj pješački put koristi 24/7, budući da prolazi “kroz” kuću, bez da se u nju mora ući. Treći element javne domene je vrt na istočnoj strani, koji sugerira percepciju kuće u parku, tj. voćnjaku. Postojeće neuređeno raslinje upotpunjuje se linijama voćki. Redovi jabuka pružit će ugođaj tako tipičan za ovo podsljemensko područje.

Osobit je naglasak u natječajnom rješenju bio stavljen na dodatni sadržaj, inicijalno zajmišljen za korištenje kroničnim pacijentima, po uzoru na takve inicijative širom svijeta, poput primjerice Maggie’s centara u Velikoj Britaniji, za žene oboljele od raka dojke.

Ovu inicijativu je započela u Engleskoj Maggie Keswick Jencks 1993. godine. I sama oboljela od raka dojke, uz pomoć muža arhitekta i pisca Charlesa Jencksa, uspjela je mobilizirati javnost i pokrenuti  inicijativu osnivanja centara koji bi pružali “praktičnu, emocionalnu  i socijalnu podršku” oboljelima. Slijedom tih nastojanja, a sve na bazi donacija, prvi centar otvoren je 1996. u Edinburghu, a do današnjeg dana na još dvadesetak mjesta, uz participaciju vrhunskih arhitekata poput OMA, Frank Gehry, Zaha Hadid i drugih.

Time bi se u ovom projektu, bez povećanja zadane kvadrature, mogao dati kvalitetan impuls bolje i individualizirane zdravstvene skrbi za veći broj ljudi. Prostor koji se može namjeniti za ovu svrhu je komunikacijska zona u donjoj etaži, vanjska loggia u nivou terena i soba patronažne sestre; sve orijentirano prema vrtu i mirnoj “stražnjoj” strani kuće. Boravak, rad i savjetovanja odvijali bi se subotom i nedjeljom, kako ne bi došlo do preklapanja s ostalim službama.

Emocionalna potpora se odvija u radu s kliničkim psiholozima, radionicama za smanjenje stresa i relaksaciju, art terapiji i tečajevima poput kreativnog pisanja. Praktična podrška uključuje savjetovanja o zdravijem životu i boljoj prehrani, postupanju nakon gubitka kose i njezi kože, te općoj orijentaciji i povratku u svakodnevicu nakon završetka kemoterapije. Socijalna komponenta uključuje stručno osoblje,  same posjetitelje centra i lokalnu zajednicu okupljene oko stola za blagovanje kao središnjeg mjesta u centru. Relacija s vrtom je od osobitog značaja, pa se tome i u ovom projektu pridaje posebna pažnja.

Rok izgradnje je deset mjeseci, tako da ćemo ga dočekati na proljeće, negdje u travnju ili svibnju sljedeće godine.

Fotografije/renderi: njiric+ arhitekti d.o.o.