Od optužbi da su pomogli utjecati na prošlogodišnje predsjedničke izbore u SAD-u, curenja osobnih podataka njihovih korisnika, pada cijena dionica, pa do apela suosnivača WhatsAppa Briana Actona i tehnološkog vizionara Elona Muska da se obriše Facebook, nedvojbeno je to da nam slijedi pitanje – je li ovo početak kraja Facebooka?
Već duže vrijeme čitamo i slušamo o tome kako naše osobne podatke zloupotrebljavaju i njima proizvoljno raspolažu društvene mreže, tražilice koje koristimo, web-stranice koje posjećujemo… No, nekako smo uvijek na to odmahivali rukom i komentirali rečenicom “Ma, nije da nešto skrivam”, kao da se radi o nečemu toliko trivijalnom, ne shvaćajući ili ne htjevši shvatiti o kakvim se razmjerima nepoštivanja naših temeljnih ljudskih prava radi te koje su moguće posljedice naše inertnosti prema iskorištavanju naših podataka. Onima bolje upućenima skandal poput nedavnog s kompanijom Cambridge Analytica, koja je na nezakonit način došla do osobnih podataka gotovo 80 milijuna korisnika Facebooka iz cijelog svijeta te na taj način možda i iskrojila rezultate predsjedničkih izbora, bio je pitanje vremena. Iako se Zuckerberg (nespretno) ispričao, šteta je počinjena.
Pozitivna strana toga je to što je možda tek sada većini došlo do glave: ako ne hodate okolo s transparentom na kojem piše sve od vaše adrese, broja mobitela, koju glazbu volite, koji ste nedavni film pogledali, jeste li u vezi, gdje radite i sl., nego te stvari dijelite s prijateljima, a ne sa strancima, nije korektno niti da ih netko iskorištava bez vašeg eksplicitnog dopuštenja.
Radi se o tolikoj povredi prava građana da je čak i suosnivač kompanije WhatsApp, koja je odnedavno u vlasništvu Facebooka, Brian Acton, pozvao na brisanje profila. Njemu se pridružio Elon Musk, Steve Wozniak, Will Ferrell, Jim Carrey, Cher… A to su samo neki od celebrityja i tehnoloških insidera koji su obrisali Facebook te pozivaju svoje fanove i pratitelje da naprave isto.
Cijena dionica ovog diva društvenih mreža posljedično je pala za gotovo sedam posto, ali jasno je da Facebook neće samo tako nestati. Ipak se radi o kompaniji koja je prošlu godinu zaključila s prihodom od 40 milijardi dolara i čiji je koncept neodoljiv oglašivačima. Međutim, navedene okolnosti ne prizivaju baš uzlazni trend.
Nepostojanje izbor kao problem broj 1
Ujedno, u Europskoj uniji mnoge stvari trebale bi se promijeniti stupanjem na snagu nove uredbe General Data Protection Regulation u svibnju, koja će postrožiti zaštitu osobnih podataka. Tako će, na primjer, kompanije morati dobiti eksplicitno dopuštenje za prikupljanje vaših podataka, s time da mogu zaboraviti na sitna slova i zakopavanje ključnih rečenica na 167. stranici ugovora o pravu korištenja neke stranice ili aplikacije. Treba reći i to da je gotovo nevjerojatno kako sada, zapravo, vi nemate izbor kod korištenja neke aplikacije – ili se slažete s time da se vaši podaci koriste, ili ne možete koristiti tu aplikaciju.
Prema ovom novom aktu, kazne za nepoštivanje će se kretati sve do 20 milijuna eura ili čak 4 % globalnog prihoda. Zanimljivo je da čak 79 % potrošača u Europskoj uniji nije znalo za stupanje na snagu te nove regulative, a nakon što su saznali, njih čak 82 % izjavilo je da će odmah koristiti svoja nova prava. Međutim, to bi moglo anulirati način oglašavanja na Facebooku, koji je njihova “zlatna koka” – mikrotargetiranje.
#DELETEFACEBOOK
No, pitanje je hoće li Facebook uopće dobiti šansu prilagoditi koncept novonastaloj situaciji. S jedne strane buja #deletefacebook struja koja neminovno utječe i na ponašanje njihovih dioničara, dok se s druge strane javljaju analitičari koji govore da se zapravo neće ništa promijeniti te da će ljudi samo otvarati nove profile na kojima će podijeliti puno manje informacija. To bi značilo da im nije poljuljano povjerenje u Facebook, da im je jednako dinamičan i zanimljiv, što se pokazalo već od prije par mjeseci gorućim problemom. Tada mu je Mark htio doskočiti potpuno drukčijim newsfeedom, kojim bi se Facebook vratio svojim “dijelim s prijateljima svoju svakodnevicu” korijenima i zanimljivim objavama. Međutim, nijedan njihov potez još nije urodio plodom da se zaustavi sve veća količina poluaktivnih i neaktivnih profila. I na kraju dana, nijedan zakon na ovom svijetu ne nalaže da Facebook mora biti dominantna društvena mreža u našim životima. Štoviše, radilo bi se uistinu o fenomenu na tržištu da neka kompanija nema svoj neki logični – kraj.
Fotografija: Drew Angerer/Getty Images
