Ako se i vi osjećate kao da samo čitate loše novosti, evo nekoliko vijesti na hrpi kako bi vam zadnji dan vikenda bio optimističniji
Island izgradio ugljično negativnu elektranu koja bi mogla promijeniti svijet
Island, očekivano, traži već dugo tehnologije koje mogu iz temelja promijeniti kako svijet funkcionira i naravno, da ga poboljša. Koristeći resurse koji se mogu pronaći na svakom kontinentu, znanstvenici su pronašli novi način za uklanjanje ugljika pomoću vulkanskih stijena.
Sada ide malo znanosti – ugljični dioksid se otopi u vodi i ubrizgava u zemlju gdje reagira s prirodnim stijenama, poput bazalta. Gazirana voda obično je gušća od vode u okruženju pa tone nakon ubrizgavanja. Onda se tom reakcijom oslobađaju elementi poput magnezija, kalcija i željeza koji se kombiniraju s otopljenim ugljičnim dioksidom i ispunjavaju prazna mjesta vulkanske stijene. U tom stanju može ostati stabilan, pazite sad, tisućama godina. Kako je objasnila geologinja Sandra Ósk Snæbjörnsdóttir:
“Ako uspijemo izgraditi ovu metodu diljem svijeta, možemo pridonijeti ugljičnoj neutralnosti, a zatim čak postati ugljično negativni nakon 2050. godine.”
Sam Island gotovo u potpunosti već radi na obnovljivoj energiji, što znači da ti terminali mogu eliminirati ugljik bez ispuštanja više. Ólafur Ragnar Grímsson, bivši predsjednik Islanda, kaže da bi se terminali slični ovom na Islandu mogli graditi u drugim zemljama. “Ako moja mala zemlja može imati tako temeljni doprinos globalnoj klimatskoj borbi, što će se dogoditi ako se velike korporacije, zemlje G20, vodeće gospodarske sile svijeta, okupe u ovoj kampanji?” izjavio je prilikom lansiranja ove vijesti. “Izazov nije izgraditi jedan terminal ovdje na ovom području, izazov je izgraditi stotine, tisuće ovog terminala u sljedećih 10-20 godina”, rekao je Grímsson. Moramo priznati da se ovome iznimno veselimo!
Kraj poreznih oaza? Postigao se povijesni globalni dogovor
Postignut je dogovor koji stvara nova pravila za digitalno doba. Više od 130 zemalja složilo se da će postaviti minimalnu poreznu stopu od 15 posto jer vlade nastoje okončati utrku o oporezivanju poduzeća. Najmoćnije nacije svijeta pristale su u petak na temeljito preispitivanje međunarodnih poreznih pravila, a dužnosnici su podržali 15 posto globalnog minimalnog poreza i druge promjene usmjerene na suzbijanje poreznih oaza koje su zemljama iscrpile prijeko potrebne prihode.
Prema sporazumu, tehnološki divovi poput Amazona, Facebooka i drugih velikih globalnih tvrtki morat će plaćati porez u zemljama u kojima se njihova roba ili usluge prodaju, čak i ako tamo nemaju fizičku prisutnost. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj, koja je vodila pregovore, objasnila je da će se nova minimalna porezna stopa primjenjivati na tvrtke s godišnjim prihodom većim od 750 milijuna eura i da će generirati oko 150 milijardi dolara dodatnih globalnih poreznih prihoda u godini.
Sporazum bi predstavljao veliku promjenu u načinu na koji su najveće svjetske korporacije oporezivane desetljećima, a vjerojatno će ih natjerati da plaćaju više poreza, dok će prihod ravnomjernije rasporediti na zemlje u kojima ta poduzeća ostvaruju prodaju. Kako, uostalom, i priliči. Do sada se dobit uvelike oporezivala tamo gdje su tvrtke bile fizički prisutne. Europske vlade godinama su nastojale izravnati globalni porezni sustav o kojem su ovisile zemlje s niskim porezima poput Irske kako bi namamile tvrtke koje žele smanjiti poreze koje plaćaju.
“Današnji sporazum učinit će naše međunarodne porezne aranžmane poštenijim i boljim”, rekao je Mathias Cormann, glavni tajnik organizacije, u priopćenju. “Sada moramo raditi brzo i marljivo kako bismo osigurali učinkovitu provedbu ove velike reforme.”
Sporazum je vrhunac napornih pregovora koji su oživjeli ove godine nakon što je predsjednik Joe Biden preuzeo dužnost i obnovio predanost Sjedinjenih Država multilateralizmu. Ministri financija utrkivali su se kako bi finalizirali sporazum, za koji se nadaju da će desetljećima dugu utrku preokrenuti na dno stopa poreza na dobit koji su potaknuli tvrtke da preusmjere dobit u jurisdikcije s niskim porezima, poput Irske, uskraćujući nacijama novac koji im je potreban za izgradnju nove infrastrukture i boriti se protiv globalnih zdravstvenih kriza. Kenija, Nigerija, Pakistan i Šri Lanka nisu potpisale sporazum.
Odlična vijest za mame i tate: imat će punu plaću tijekom cijelog porodiljnog dopusta
Obiteljska naknada tijekom drugih šest mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta, koja sada iznosi do 5654,20 kuna, izjednačit će se s punom plaćom zaposlenog roditelja koji koristi dopust i to vjerojatno od druge polovice sljedeće godine.
Osim toga, uvest će se i obavezni očinski dopust, odnosno 10 radnih dana plaćenog dopusta koje će otac koristiti zajedno s majkom odmah nakon rođenja djeteta, a što je obaveza Hrvatske sukladno Direktivi EU o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi.
Kako je Jutarnjem listu potvrđeno u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, koji je nadležan i za reguliranje novčanih naknada tijekom dopusta zbog rođenja djeteta, u prvom tromjesečju sljedeće godine u Vladinu proceduru bit će upućen prijedlog novog Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama s ovakvim prijedlozima.
Kako će ove promjene utjecati na državni proračun te koliko će iznositi naknada tijekom očinskog dopusta, još nije poznato, no evo članka u kojem smo usporedili situaciju u Hrvatskoj i drugim zemljama Europske unije koje na razne načine reguliraju ovaj status i omogućavaju očevima ravnopravnije sudjelovanje u odgoju djeteta.
