Protekloga tjedna postoji pregršt novosti, no odabrali smo ih nekolicinu koje su možda prošle ispod radara, a koje utječu kako na nas, tako i na buduće generacije
Bivši izazivač bjeloruskog predsjednika osuđena na 14 godina zatvora
Bivši bankar Viktar Babaryka proglašen je krivim za primanje mita i pranje novca – optužbe za koje on tvrdi da su izmišljene kako bi se spriječilo da izazove Aleksandra Lukašenka na izborima. Riječ je o jednom od glavnih protivnika Lukašenka, a reakciju je prvo ponudilo Veleposlanstvo Velike Britanije, koje je priopćilo da će se nastaviti zalagati za prava Babaryka “i ostalih u zatvoru zbog izmišljenih političkih optužbi”.
Babaryko nema niti pravo na žalbu, a njegov odvjetnik Dmitrij Lajevski rekao je da će se i dalje boriti protiv presude i iznijeti je pred Odborom UN-a za ljudska prava.
Sedam drugih optuženika u slučaju, uključujući nekoliko rukovoditelja Belgazprombanke, također su dobili zatvorske kazne u rasponu od tri do šest godina. Priznali su krivicu – za razliku od Babaryka, što je kod mnogih dovelo u pitanje je li riječ o još jednom političkom progonu ili optužba ima pozadine. Ali, činjenica je da Lukašenko, koji je na vlasti od 1994. godine, masovno podmeće svojim protivnicima, što često izaziva velike ulične prosvjede, ali i nemoć oporbe da se Lukašenko demokratski izazove.
Samo za primjer, Svetlana Tihanovskaja, čiji je suprug oporbeni političar Sergej Tihanovski uhićen u ožujku 2020. godine, izborila je pobjedu na izborima nakon što je stala na njegovo mjesto. Sutradan je sa svojom djecom bila prisiljena u izbjeglištvo.
Eksperiment četverodnevnog radnog tjedna pokazao veliki uspjeh
Pokusi četverodnevnog tjedna na Islandu bili su “nevjerojatan uspjeh” i doveli su do toga da su mnogi radnici prešli na kraće radno vrijeme, rekli su istraživači, a ono najvažnije – bez smanjenja efikasnosti. Naime, radinici su bili plaćeni isti iznos za kraće radno vrijeme u razdoblju od 2015. do 2019. godine i to na 1 posto radno sposobnog stanovništva (njih oko 2500). Produktivnost je ostala ista ili poboljšana na većini radnih mjesta, rekli su istraživači.
Niz drugih pokusa sada se provode širom svijeta, uključujući Španjolsku i Unilever na Novom Zelandu. Sudjeluju predškolske ustanove, tvrtke, pružatelji socijalnih usluga i bolnice, a na Islandu su mnoge tvrtke prešle s 40-satnog tjedna na 35-satni, i to skoro 85 posto islandske radne snage.
Radnici su izvijestili da se osjećaju manje pod stresom i da im više ne prijeti izgaranje, a rekli su i da su se njihovo zdravlje i ravnoteža između poslovnog i privatnog života poboljšali. Također su izvijestili kako imaju više vremena za provoditi sa svojim obiteljima, baviti se hobijima i dovršiti kućanske poslove. Šok, zar ne?
Španjolska i Novi Zeland trenutačno iskušavaju četverodnevni radni tjedan, a kada će Hrvatska, u kojoj je snažno nepisano pravilo da su prekovremeni sati pokazatelj većeg truda za tvrtku, doći na red, vidjet ćemo. Znamo da u posljednje vrijeme volimo biti prvi u nečemu (poput Covid-potvrda i putovnica za digitalne nomade), pa bismo se možda čak i mogli iznenaditi.
Brazilci izlaze na ulice tražeći opoziv Jaira Bolsonara
Ogromne gomile prosvjednika vratile su se na ulice najvećih brazilskih gradova tražeći smjenu predsjednika kojeg krive za više od pola milijuna smrtnih slučajeva od koronavirusa. Deseci tisuća demonstranata preplavili su ulice Rio de Janeira u subotu ujutro jer su se pozivi na opoziv Jaira Bolsonara pojačali nakon navoda da su članovi njegove vlade pokušali ilegalno profitirati od kupnje cjepiva Covid. Protesti protiv Bolsonara održali su se u mnogim najvažnijim brazilskim gradovima, uključujući Belém, Recife, São Paulo i Brasília.
“Ovdje sam jer ovo čudovište apsolutno moramo maknuti s vlasti i povratiti Brazil”, rekla je Magda Souza za Guardian, 64-godišnja neistomišljenica, dok je marširala centrom Rija sa svojim suprugom Joséom Baptisom. “Okruženi smo barbarstvom”, dodala je Souza dok je policijski helikopter kružio iznad gomile.
Mnogi na demonstracijama, kako su sami objasnili, nisu članovi brazilske ljevice i jednostavno se žele riješiti vođe krajnje desnice koji je optužen da je svojim kaotičnim – a neki sada sumnjaju i korumpiranim – odgovorom na koronavirus osudio na smrt tisuće svojih sugrađana.
U petak je sudac vrhovnog suda naložio istragu je li Bolsonaro propustio postupiti nakon što je upozoren na sumnje u korupciju na visokoj razini koja uključuje nabavu milijuna cjepiva protiv Covida od indijske farmaceutske tvrtke Bharat Biotech. Prema službenom prebrojavanju, više od 522.000 Brazilaca izgubilo je život od koronavirusa, što je drugo mjesto nakon SAD-a, a epidemija južnoameričke zemlje još uvijek je daleko od kontrole.
Također, zamjeraju mu da je isprva na opasnost od koronavirusa reagirao kao da je riječ o “maloj gripi” i odbacivao upute drugih zemalja, unatoč jasnim dokazima da je potrebno imati lockdown. Što očekivati od čovjeka koji je 2014. godine izjavio: “Ne bih te silovao jer to ne zaslužuješ” kongresnici, dok je 2017. bez problema rekao da podržava torturu. “Ja sam za mučenje, a i ljudi su za.” Njegovi citati ne trebaju se posebno objašnjavati.
Foto: Rodrigo Paiva/ Getty Images
