Svake srijede donosimo mali briefing važnih događanja tjedna iz područja politike i društva, a koje su u moru vijesti prošle ispod radara

Sud stao na stranu autohtonog naroda

Vrhovni sud Brazila jednoglasno je odlučio prihvatiti žalbu autohtonog brazilskog Guarani Kaiowá naroda u kojoj tvrde da im je zemlja ukradena prije više desetaka godina. Kad su ovi starosjedioci prvi put cijeli postupak odveli na sud, borba za prava na dio brazilskog teritorija na kojem su živjele generacije njihovih predaka, takozvani Guyraroká teritorij, naprasno se zaustavila. 2014. godine donesena je presuda prema kojoj je jednostavno zaustavljen postupak zbog “nemogućnosti razgraničenja državnog teritorija”.

“Ovo nam sada otvara put za pokretanje prijedloga za poništavanje te odluke otprije 7 godina. Drugim riječima, postupak će započeti od nule. Ali, prije nismo smjeli ni na startnu liniju.” rekao je Rafael Modesto dos Santos, pravni savjetnik Autohtonog misionarskog vijeća (CIMI) i jedan od pravnika zajednice Guyraroká. 

Teritorij Guyraroká, u brazilskoj državi Mato Grosso do Sul, priznat je kao autohtono područje 2004. godine. Pet godina nakon, FUNAI, savezna agencija zadužena za zaštitu autohtonih interesa, započela je dugotrajni postupak razgraničenja. No prije nego što je teritorij mogao dobiti puni zaštićeni status prema saveznom zakonu, suci su presudili da Guarani Kaiowá narod nije imao legitimni pravni zahtjev na teritoriju svojih predaka. Objašnjenje? Nisu živjeli na njemu kad je brazilski ustav stupio na snagu 1988. godine. Zajednica se pokušala žaliti na odluku nekoliko puta, ali bezuspješno. Iako ova najnovija presuda Vrhovnog suda ne poništava odluku iz 2014. godine o ukidanju razgraničenja teritorija, ponovno otvaranje slučaja predstavlja prekretnicu i također predstavlja važan presedan za ostale sporove oko autohtonih zemalja u Brazilu, prema odvjetnici Juliani de Paula Batista s Instituto Socioambiental (ISA), neprofitne organizacije koja brani prava autohtonih i tradicionalnih ljudi. “Presuda bi mogla pomoći i drugim autohtonim skupinama kojima u prošlosti nije bilo dopušteno sudjelovanje u pravnom postupku kojim su im ukinuta prava na zemljište.” 

Porast broja nosoroga u Nepalu

Imamo vrlo pozitivne vijesti. Nepalska populacija nosoroga pokazala je obećavajući porast od 16 % prema rezultatima koje je ovaj tjedan objavila vlada Nepala. Trenutačna populacija te vrste iznosi 752 jedinke, što je lijep porast u usporedbi s procjenom iz 2015. godine kad ih se brojalo 645 na području Terai Arc u Nepalu. Nacionalno brojanje nosoroga 2021. započelo je 22. ožujka 2021. godine, s ciljem zaštite divljih životinja, mobilizirajući preko 350 tehničara i obučenog osoblja te čak 57 slonova.  “Ovo postignuće još je jedna prekretnica na putovanju u očuvanju Nepala, pokazujući utjecaj udruženih napora svih dionika i pružajući prijeko potreban zamah globalnom zaštitnom bratstvu.” izjavio je Ghana Gurung, državni predstavnik nepalskog WWF-a, neovisne organizacije za zaštitu divljine i prirodnog okoliša planeta. Nosorozi su na rubu izumiranja, a tome je najviše odgovorno čovjekovo djelovanje – krivolov i uništavanje njihovog staništa.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Wildlife Conservation Network (@wildnetorg)

Norveška političarka platila kaznu zbog kršenja COVID mjera

Policija je nedavno norveškoj premijerki izrekla novčanu kaznu zbog kršenja covid-19 mjera  tijekom proslave njezina rođendana početkom ove godine. Da, dobro ste pročitali! Premijerka Erna Solberg bila je domaćin proslave svog 60. rođendana kojoj je krajem veljače prisustvovalo 13 ljudi, čime je prekršila mjere vlastite Vlade koja uključuju zabranu okupljanja više od 10 osoba. Solberg se u međuvremenu ispričala za svoje postupke, rekavši da je “vrlo tužna zbog svega što se dogodilo”. Kažnjena je s 20.000 norveških kruna (oko 15.000 kn), potvrdio je šef policije Ole Saeverud na konferenciji za novinare u petak. Policija je uz to sugerirala da je premijerka trebala poslužiti kao primjer, i da se pravila posebno strogo provode u ovakvim slučajevima “kako bi se održalo povjerenje javnosti” u mjere. Rekli bismo kao i u institucije koje im vode državu, nesumnjivo.

Foto: Wikimedia Commons