Bakalar je (bio) jedno od omiljenih jela za vrijeme berbe u vinogradu i masliniku. Jeli su ga samo siromašni ali danas to više nije. Među mnogima koji su se odlučili posvetiti ovoj zdravoj i ukusnoj namirnici je i istarski proizvođač bakalara na bijelo, koji radi po tajnoj naslijeđenoj recepturi svoje majke
Iako bakalar većina nas jede samo za Božić i Uskrs, ovo bi trebao biti češći dio prehrane jer je, pod prvo, zdravo, a pod drugo, jako je ukusno. Odlučila sam porazgovarati s Aleksandrom Stefanovom koji stoji iza sada već poznatih Baccala della Mamma proizvoda, a za to postoje dva glavna razloga. Imaju odličnu priču koja se temelji na starom receptu koji je njegova mama usavršila i svojim gostima pripremala u konobi Milena u blizini Višnjana još 80-tih godina.
Osim toga, ovo je namirnica koju trebamo više ubaciti u prehranu jer je iznimno zdrava, a s razlogom se jela za vrijeme berbe kako sam spomenula u uvodu, kako bi berači imali dovoljno energije.
Što je posebno kod ovog bakalara?
Prije svega, radi se po tradicionalnoj receptu i koja se koristila prije, ali sada u industrijskim količinama. Rade ga isključivo od norveškog bakalara i suncokretovog ulja uz dodatak začina, a za razliku od ostalih, ne dodaju krumpir, druge ribe ili razne zgušnjivače. Baš zbog toga u njemu nema ni laktoze ni glutena, jedni su od jako rijetkih koji se tako mogu deklarirati, a u njemu se osjete vlakna i komadići bakalara kao i kada se tukao na ruke.
Njegovi su proizvodi prepoznati u inozemstvu stoga ga izvoze u Italiju, Sloveniju i Austriju. Godišnje proizvode oko 100.000 kg bakalara. Da bi se napravio kvalitetan bakalar potrebna je i kvalitetna riba koju Aleksandar nabavljaju od obitelji Swerdrup iz jednog otočkog mjesta Reine u Norveškoj.
Zašto i kako ubaciti ovaj bakalar u svoju prehranu?
Treba napomenuti, da se bakalar nekada jeo jer je zasitan i daje puno energije, a bogat je zdravim omega tri masnim kiselinama. Osim toga, bakalar nije uzgojna riba pa se samim time ne hrani raznim umjetnim dodacima, nego je sve prirodno. Postoji mnogo varijanti kako ovu namirnicu možete iskoristiti u svojoj kuhinji, a ako ne znate od kuda krenuti, ovo su Aleksandrove preporuke. “Najbolji je tradicionalno namazan na topli kruh, prepečen na vatri, jer topli kruh dodaje intenzitet i miris koji bakalar ima. Drugo je s fužima i treće kao pohane okruglice. Što se tiče vina, predložio bih ga kao predjelo uz malvaziju.”
flash!
Saznala sam i da im je prodaja za vrijeme Božića i Uskrsa iznad svih očekivanja, ali nikako da ljudima postane navika i u ostatku godine. Zato vam ovdje ostavljam poveznicu na nekoliko ukusnih i jednostavnih recepata, pa zapravo nema razloga da u tome uživate samo dva puta godišnje. Zar ne?
OSTALE GASTRO TEME ANDREE PANČUR MOŽETE PRONAĆl OVDJE.
