Osim što ćemo vjerojatno u budućnosti češće prati ruke i nositi maske kad se razbolimo, nakon popuštanja mjera svijet se normalizira, no svakako nije isti
Situacija je brojne prisilila na to da sve svoje aktivnosti organiziraju online, no što kažu stručnjaci, koje nas još prilagodbe na novu stvarnost očekuju ako se situacija nastavi?
Putovnice zdravlja
Tehnološke tvrtke diljem svijet već sad su u pregovorima s ministarstvima o kreiranju svojevrsnih biometrijskih “imunoloških putovnica”, koje bi zdravstvu i vladama država mogle sa sigurnošću kontrolirati tko je zarazan ili je stekao imunitet te može li u dućan, na posao ili pak na more. To je jedan od prijedloga kako što kvalitetnije smanjiti utjecaj pandemije na ekonomiju i dosadašnju svakodnevicu.
Šareni e-sastanci
Mnogi su tijekom svojih sastanaka stavljali pozadine koje bi ih prikazale kao da su u prašumi, na plaži (ili pospremljenoj sobi), no određeni stručnjaci smatraju kako će se radnici koji će nastaviti ovu praksu početi odijevati odvažnije – manje neutralnih tonova, više boja i hrabriji dizajn – da biste se kvalitetnije istaknuli među brojnim Zoom kućicama.
Home office
Iako su svi jedva dočekali dolazak u ured kako zbog dragih kolega tako i zbog povratka u rutinu, smatra se da će ovo iskustvo otvoriti prostor za to da radnici mogu češće koristiti rad od kuće, a programi koji kontroliraju rad djelatnika, iako postoje, postat će sofisticiraniji. Ujedno će se više poslova otvoriti i prema digitalnim nomadima jer su dosad brojni vlasnici tvrtki preferirali osobe koje dolaze u uredski prostor.
Digitalna događanja
Nadjia Yousif, direktorica i partnerica londonskog ureda Boston Consulting Group, smatra da će brojne tvrtke i u budućnosti ograničiti velika događanja poput konvencija i konferencija te pronaći zamjenska, kvalitetnija digitalna rješenja koja će smanjiti opseg poslovnih putovanja i troškova. “Karantena je mnogima pokazala mogućnost za nastavak neke od tih praksi”, izjavila je. Dodatan plus – smanjit ćemo zagađenje okoliša!
Arhitektonska rješenja
Užurbani radni prostori u budućnosti će vjerojatno imati više automatskih sudopera i dozatora sapuna, a arhitekti će osmisliti prostore koji će imati izdržljiviji građevinski materijal, namještaj, podove i druge površine koje će moći podnijeti često dubinsko čišćenje – što se smatra da će biti trajna potrebna radnih mjesta u godinama koje slijede.
Online studiranje
Studentska izlaganja, predavanja, konzultacije… Donedavno su opcije za akademsku četvrt gotovo u pravilu bile ograničene uživo i eventualno e-mailom, što bi se uskoro moglo promijeniti. Ova situacija pokazala je samo da će brojna sveučilišta više investirati u platforme koje će nuditi opciju online pohađanja nastave, pa čak i diplomiranja!
Sezame, otvori se
Bankomati, tipke na dizalu ili portafonu oduvijek su bili tu i – prepuni bacila, no sada bi se mogla ustaliti praksa da ljudi ne diraju navedeno rukama – nego laktom ili komadom tkanine. Barem dok se nova tehnologija ne okrene novim načinima, a to su zvukovne naredbe ili detektori kretanja.
Doktor u e-kući
Sigurno je svatko u čekaonici liječnika opće prakse barem jednom pomislio kako će čekajući na red pokupiti još “stotinu boleština”, a važnost socijalnog distanciranja i onemogućavanje korone da prodre u bolnice usmjerit će u budućnosti neke pružatelje zdravstvenih usluga da omogući kliničke usluge i bez osobnog posjeta, ali i bez telefoniranja – jednostavno, za to će postojati cijeli novi digitalni sustav.
Alexa, donesi mi kruh
Iako vam se ovo govori valjda od kasnih 90-ih, roboti bi mogli početi imati važniju ulogu. Jednostavno, roboti nisu osjetljivi na viruse, stoga bi ih se moglo koristiti za dostavu namirnica i drugih potrepština, uzimanje brisa u bolnicama ili pak za prekogranični prijevoz. Starship, estonska tvrtka koja proizvodi robote dostavljače, potvrđuje da je navala na njihove robote već postala golema.
Gledaš e-tekmu?
I dok su brojna sportska događanja, pa čak i Olimpijske igre, odgođena do daljnjega, e-sport doživljava pravi procvat – za koji se smatra da neće nestati ni nakon normalizacije situacije, zbog čega će porasti potreba za e-sportskim trenerima, e-klađenjima i e-natjecanjima!
Minimalne plaće
Mnogi stručnjaci vjeruju da ćemo postati još kritičniji prema minimalnim plaćama. Međutim, “na način da se nećemo više pitati ‘Koliko treba biti minimalna plaća’, nego ‘Kome treba ići minimalna plaća’“, kaže profesorica prava Lydia Hayes sa Sveučilišta Kent. Vjeruju da će nam ovo što se događa ipak pomaknuti moralne kompase u smjeru da cijenimo sestre, tehničare, proizvođače hrane, dostavljače, radnike u supermarketu puno više nego dosad jer smo doživjeli da oni uistinu jesu ključni i veliki, a ne minimalni kotačić.
Village people
I prije su gradovi doživjeli velike pandemije pa su ipak postali veći i napučeniji. Zato su ovdje znanstvenici jako podvojeni u kojem ćemo smjeru ići kao društvo. Dok smo s jedne strane prije, nevezano za događanja, uvijek stremili ka gradovima, danas bi se ipak moglo dogoditi suprotno zbog digitalne i transportne povezanosti koja prije nije postojala te bismo mogli početi kupovati stanove i kuće izvan grada. Čini se da bi Zagreb mogao biti tu vodeći s obzirom na dodatni parametar potresa. Nakon velikog potresa 1880. godine, pretpostavlja se da je oko 6.000 ljudi, dakle, čak petina cjelokupnog stanovništva, napustila Zagreb.
Društvena životinja
Dok neki misle da ćemo postati asocijalni zbog izolacije i dužeg perioda smanjenog fizičkog kontakta, znanstvenici se ne slažu. Štoviše, mi smo društvena bića u svom DNK-u i nedostatak, to jest nemogućnost bliskosti može nam samo pojačati želju za time i naučiti nas još više cijeniti dodir, zagrljaj i društvo. To bi bio odličan zaokret nakon što su nas društvene mreže zadovoljile virtualnim zagrljajima i poljupcima.
Povratak biciklima
Smatra se da će se ljudi još neko vrijeme bojati koristiti javni prijevoz pa će se tako prebaciti na korištenje osobnih automobila, što bi moglo napraviti velike gužve, a korištenje previše automobila znači više ispušnih plinova, koji bi mogli još više ugroziti najugroženije s obzirom na to da virus napada dišni sustav. Države žele tome doskočiti relociranjem cesta namijenjenih automobilima i otvaranjem još više staza za bicikle i pješake, što bi moglo izmijeniti izgled gradova.
Fotografije: Guliver/Getty Images
