Većina nas naviknuta je razmišljati o stvarima koje tek želimo ostvariti. Tako početkom godine sastavljamo popise ciljeva, planiramo putovanja, razmišljamo o karijeri, novim navikama ili promjenama koje želimo uvesti u život. Čak i kad ne zapisujemo službene novogodišnje odluke, često imamo osjećaj da uvijek postoji nešto što još trebamo napraviti, postići ili poboljšati
Upravo zato u posljednje vrijeme sve više pozornosti privlači koncept poznat kao reverse bucket list, odnosno svojevrsna obrnuta lista želja. Za razliku od klasične bucket liste koja se temelji na planovima za budućnost, ovaj trend stavlja u fokus prošlost i sve ono što smo već ostvarili.
Ideja je vrlo jednostavna. Umjesto da zapisujete stvari koje biste jednog dana željeli napraviti, sastavljate popis iskustava, uspjeha, životnih lekcija i izazova koje ste već prošli. To mogu biti velika postignuća poput završetka fakulteta, pokretanja vlastitog posla ili preseljenja u novi grad, ali i puno manje stvari koje često zanemarujemo.
View this post on Instagram
Možda ste napokon skupili dovoljno hrabrosti za razgovor koji ste godinama odgađali. Možda ste prošli kroz teško životno razdoblje, naučili postavljati granice, stekli ste samopouzdanje ili razvili naviku koja vam danas olakšava svakodnevicu. Upravo su takve stvari često prve koje zaboravljamo iako su nerijetko važnije od brojnih formalnih uspjeha.
Nije teško razumjeti zašto je ovaj trend postao toliko popularan. Živimo u vremenu u kojem se uspjeh često mjeri onime što još nemamo. Društvene mreže svakodnevno nas podsjećaju na tuđa putovanja, karijerne uspjehe, nove projekte i postignuća. Uz to, kultura produktivnosti stalno nameće ideju da uvijek možemo više, bolje i brže. Čim ostvarimo jedan cilj, pred nama se pojavljuje novi. Zbog toga mnogi imaju osjećaj da nikad ne rade dovoljno bez obzira na to koliko su zapravo postigli. Ono što je prije nekoliko godina predstavljalo velik uspjeh s vremenom postane nešto što uzimamo zdravo za gotovo. Promaknuća, završeni projekti, osobni razvoj ili važne životne odluke vrlo brzo prestaju izgledati kao postignuća i postaju dio svakodnevice. Reverse bucket list pokušava prekinuti upravo taj obrazac razmišljanja. Umjesto pitanja “što još moram ostvariti?”, fokus se prebacuje na pitanje što već imamo. Na prvu možda djeluje kao mala promjena perspektive, no upravo ona mnogima pomaže realnije sagledati vlastiti životni put.
View this post on Instagram
Dodatna vrijednost ovog trenda krije se i u tome što nas potiče na zahvalnost. Kad zastanemo i osvijestimo stvari koje smo nekoć željeli, a koje su danas dio naše svakodnevice, često shvatimo koliko smo zapravo napredovali. Zanimljivo je i da reverse bucket list nema stroga pravila. Neki ga vode kao privatni dnevnik, drugi ga povremeno sastavljaju kad osjećaju manjak motivacije, a treći ga redovito nadopunjuju novim iskustvima. Važno je jedino da služi kao podsjetnik na vlastiti rast, bez uspoređivanja s drugima!
Foto: Instagram/@hannaschonberg
