Svaki tjedan donosimo vam pregled najvećih i manje poznatih vijesti iz područja društva, kulture i politike. Vijesti koje su vam možda prošle “ispod radara”, a velik su pomak ili znak nekih većih promjena pripadajuće industrije – u pozitivnom, ali i u negativnom smjeru
Prva žena u NASA-inoj misiji na Mjesec
View this post on Instagram
Ovog se tjedna najviše pisalo o misiji Artemis II, velikom koraku u NASA-inom programu povratka ljudi na Mjesec. Prvi put u povijesti, ljudska posada odlazi na misiju koja će kružiti oko Mjeseca, za razliku od prethodne misije Artemis I, koja je bila bez posade. Cilj misije jest testirati sve sustave broda Orion u stvarnim uvjetima svemirskog leta. Ovo je također prva ovakva misija u kojoj sudjeluje žena. Christina Koch, poznata astronautkinja koja je već oborila rekord za najdulje trajanje jednog svemirskog leta žene, pridružuje se posadi. Diplomirala je elektrotehniku i fiziku, a magistrirala elektrotehniku na Sveučilištu Sjeverne Karoline. Tijekom karijere u NASA-i radila je kao inženjerka za razvoj instrumenata za svemirske znanstvene misije, a iskustvo je stjecala i na brojnim udaljenim istraživačkim postajama, uključujući Južni pol i Aljasku. Od 2019. služila je kao inženjerka leta, oborivši rekord za najdulji pojedinačni let žene s ukupno 328 dana u svemiru. Koch je primljena u astronautsku školu 2013. godine i bila je jedna od sedam kandata koji su uspjeli biti primljeni.
U Japanu dopušteno zajedničko skrbništvo nad djecom
Iako se zajednička skrb nad djecom čini standardnom praksom u ostatku svijeta, u Japanu je tek ovog mjeseca službeno dopuštena za razvedene roditelje. Do sada je zemlja bila jedini izuzetak među državama G7 – u Japanu je samo jedan roditelj, obično majka, imao zakonsku skrb nad djecom, zbog čega je često dolazilo do potpunog prekida kontakta s drugim roditeljem. Novi zakon omogućava da se na obiteljskim sudovima dogovore uvjeti zajedničke skrbi, a oni koji su se prije razveli, sada mogu tražiti izmjenu i dobiti zakonsko pravo na skrbništvo. Ova izmjena bila je prijeko potrebna u japanskom građanskom zakonodavstvu zbog negativnih posljedica po psihološko stanje djece – procjenjuje se da jedno od troje djece gubi kontakt s roditeljem koji nema pravo na skrbništvo. Ipak, postoje i protivnici zakona koji upozoravaju na to da bi on mogao biti zloupotrijebljen, primjerice, u slučajevima gdje je razlog razvoda bilo nasilje.
Mičemo li se konačno s društvenih mreža?
Ova je godina bila obilježena značajnom tendencijom povratka analognom načinu komuniciranja i provođenja vremena. Najnoviji podaci britanskog regulatora medija Ofcoma pokazuju da se ne radi tek o prolaznom trendu. Dok raste zabrinutost zbog količine vremena provedenog pred ekranom, odrasli u Velikoj Britaniji sve manje koriste društvene mreže i postaju sve oprezniji prema digitalnim platformama. U odnosu na prošlu godinu, broj odraslih koji aktivno objavljuju ili komentiraju na društvenim mrežama pao je s 61 % u 2023. na 49 % prošle godine, dok je udio onih koji smatraju da prednosti interneta nadmašuju rizike pao sa 72 % na 59 %. Pitanje je stiže li era pada društvenih mreža i sve veća svijest o tome kako ih koristimo – a rezultati prethode nedavnom sudskom slučaju u Los Angelesu u kojem je presuđeno da društvene mreže doista stvaraju ovisnost i štete mentalnom zdravlju mladih.
Objavljena short lista za nagradu Booker
View this post on Instagram
Ovog je tjedna objavljena short lista nominacija za International Booker Prize, jednu od najprestižnijih europskih nagrada koja u fokus stavlja ključna djela fikcije prevedena na engleski ili objavljena u Velikoj Britaniji ili Irskoj. Među autorima koji se ističu su Daniel Kehlmann, poznat po romanu “The Director” koji istražuje život redatelja suočenog s mračnim razdobljima povijesti, Marie NDiaye sa romanom “The Witch”, tragikomičnim djelom prvotno objavljenim prije 30 godina, te Yáng Shuāng-zi čiji “Taiwan Travelogue” predstavlja prvo književno djelo iz Tajvana koje se našlo na short listi za Bookera. Od šest finalista za fikciju, čak petero su žene. Žiri ove godine predvodi autorica Natasha Brown, koja je istaknula da knjige na shortlisti donose priče koje su ponekad teške, ali pune nade i čovječnosti. Pobjednik nagrade dobiva 50.000 funti, koje se dijele između autora i prevoditelja na engleski jezik. Pobjednici Bookera bit će objavljeni 19. svibnja u Londonu.
Venecija vraća pristrojbu za turiste
Krenula je proljetna sezona u turizmu, što ponovno otvara pitanja masovnog turizma. Osim drastičnih ekoloških posljedica, masovni turizam značajno narušava kvalitetu života građana, zbog čega su prošle godine mnoge europske i svjetske turističke destinacije obilježile prosvjede protiv velikog broja posjetitelja. Venecija je ove godine ponovno uvela kontroverznu ulaznu pristojbu za turiste bez noćenja. Plaćat će je posjetitelji koji dolaze samo na jednodnevni izlet, i to na određene dane tijekom proljeća i ljeta. Cilj je smanjiti gužve u povijesnom centru i regulirati masovni turizam. Broj dana kad se pristojba naplaćuje povećan je u odnosu na prošlu godinu, ali uglavnom se i dalje radi o petku, subotama i nedjeljama. Pristojba iznosi oko 5 EUR, a moguće je ostvariti popust ako se putovanje rezervira dovoljno unaprijed. Ove godine i druge metropole nastavljaju primjenjivati slična pravila – Barcelona će povećati noćni porez na turiste, dok talijanski otok Capri uvodi restrikcije vezane uz broj posjetitelja.
Glenn Martens impresionirao novom kolekcijom za Maison Margielu
Na modnoj sceni ovog tjedna najviše se govorilo o novoj kolekciji Maison Margiela. Pod kreativnim vodstvom Glenna Martensa, koji je po prvi put predstavio kolekciju izvan Pariza, Maison Margiela održao je fascinantnu reviju u Šangaju. Kolekcija spaja umjetničku preciznost po kojoj je modna kuća poznata s ready-to-wear estetikom, istovremeno donoseći značajan iskorak izvan europskog konteksta — upravo u Kinu, koja postaje jedno od ključnih tržišta luksuzne mode. Kolekcija je satkana od temeljnih kôdova Maison Margiele: dekonstruiranih materijala i filozofije koja stavlja odjeću u prvi plan umjesto lica modela. Kolekcija je spojila ready‑to‑wear i Artisanal couture, a modeli su često nosili maske različitih tekstura, dok su lookovima dominirali porculanski efekt i reciklirani materijali.
Foto: Profimedia.hr, Instagram, Pexels
