Kad kultura postane elitistička, ona se zatvara sama u sebe i gubi svoju najvažniju funkciju: da nas dotakne.Visoka kultura i pop kultura, ako ovakve podjele uopće danas išta znače i postoje, odavno se ne isključuju
No negdje putem, u fragmentiranoj stvarnosti koju živimo, u kojoj je pažnja rasječena na desetke 30-sekundnih reelsa dnevno (što nije rezultat samo manjka naše znatiželje, ambicije ili discipline nego i kulturološki shift od kojeg bijeg nije opcija), nastao je antiintelektualizam. Sve je “zdravorazumski”, sve nam je izloženo, informacije su nam dostupne i gotovo da nam više ne treba nečija ekspertiza. Zašto i bi, kad sve znanje ovoga svijeta, sve podatke ikad postavljene na internetu, dosegnemo u četiri klika uz neki od AI chatova?
Prije nego su se tinejdžeri, pa i mi odrasli, počeli savjetovati s robotima po pitanju životnih izazova, česti su odabir bile (i još uvijek jesu) self-help knjige. Čine značajan dio lista najčitanijih knjiga u Hrvatskoj, ali i onih svjetskih ljestvica. Radi se o publicistici koja fantastično pakira velike ideje i prezentira ih uz popis savjeta u bulletima, u deset koraka, uz praktične sažetke. Prije nekoliko mjeseci razgovarali smo s filozofom Jonnyjem Thomsonom koji, osim što piše, snima sadržaje u kojima filozofske koncepte pojašnjava na živim primjerima. Iz razgovora smo zaključili da velike ideje i djela, bilo iz filozofije ili književnosti, gube poantu ako ostanu izolirana, rezervirana samo za neke jer onda postoje u balonu. No, kad ih, s druge strane, pojednostavljujemo do kraja, gubi se dio slojevitosti, značenja i dublje poruke.
Braća Karamazovi umjesto self-helpa? Evo zašto ima smisla
View this post on Instagram
Self-help knjige mogu biti dobar su alat, ali se istovremeno savršeno uklapaju u aktualno društveno stanje u kojem, zbog pritiska kapitalističkog tržišta rada i tehnologije, nemamo kapaciteta ni vremena konzumirati kompleksnije sadržaje. A upravo su klasici – self-help prije self-helpa!
Redovito pristižu vijesti o novim romanima o kojima pišemo s iščekivanjem jer suvremeni autori proniču u aktualno stanje svijeta i međuljudske odnose koji su se u svojoj srži transformirali. No klasična književnost obrađuje univerzalne, bezvremenske emocije i moralne dileme. Prožete egzistencijalnim i filozofskim konceptima, budući da su navike čitanja danas sve slabije, zahtjevne su za čitanje.
View this post on Instagram
U njima ideje nisu zapakirane i svedene na liste i zaključke – zadiru u najdublje zakutke ljudske psihologije i stanja. Potiču nas da se suočimo s nelagodom, da prihvatimo ambivalentnost koja je neizbježan dio svakog od nas. Umjesto jednostavnih tips and tricks za popraviti stvari, klasici nas stavljaju u poziciju raznih ličnosti: onih u potrazi za iskupljenjem, onih krivih, nevinih, izgubljenih. Razvijamo empatiju, ali istovremeno postajemo svjesni detalja u karakterizaciji likova i slojevitosti koja prati ljudsko iskustvo. Bez crno-bijele karakterizacije dopuštamo si otvorenost prema ljudskoj nesavršenosti. Pritom nas čitavo vrijeme izazivaju da promislimo dublje i dođemo do vlastitih zaključaka, umjesto da nam ih netko servira gotove.
S čime onda početi
View this post on Instagram
Donosimo prijedloge klasične literature i modernih klasika!
Braća Karamazovi, Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Filozofski roman o obitelji, vjeri i sumnji te moralnoj odgovornosti i krivnji.
1984, George Orwell
Distopijski klasik o potpunom nadzoru i manipulacije istinom, temeljen na pitanju krhkosti slobobode.
East of Eden, John Steinbeck
Generacijska saga o dvjema obiteljima u Kaliforniji koja istražuje slobodnu volju, nasljeđe i stalnu borbu dobra i zla.
Siddhartha, Hermann Hesse
Filozofska priča o mladiću koji napušta sigurnost i potrazi za smislom kroz prizmu spiritualnosti.
Smrt u Veneciji, Thomas Mann
Novela o opsesiji idealom ljepote i granice između umjetnosti i moralne odgovornosti.
Jane Eyre, Charlotte Brontë
Roman o ženskoj autonomiji, dostojanstvu i potrazi za ravnotežom unutar društvenih normi.
Ubiti pticu rugalicu, Harper Lee
Priča o odrastanju u američkom Jugu i pogledu na rasizma, pravdu i empatiju kroz dječju perspektivu.
Middlemarch, George Eliot
Priča o braku, društvenim očekivanjima i granicama osobnih ambicija.
The Bell Jar, Sylvia Plath
Intiman roman o pritiscima društva i identitetu te mentalnom zdravlju.
Foto: Instagram, Pexels
