U Hrvatskoj živi oko 734.000 osoba s debljinom, a po njihovom udjelu u populaciji se nalazimo na prvom mjestu u Europi.
Istovremeno, njih 4 do 5 posto ima postavljenu dijagnozu debljine, dok je na farmakoterapiji njih oko 2,4 posto. Ipak, istraživanje je pokazalo da građani ne razumiju da je debljina ozbiljna kronična bolest već su dojma da je liječenje debljine odgovornost pojedinaca pa većina smatra da svatko može skinuti kilograme samo ako se kreće te da se lijekovi prečesto prepisuju.
Iako domaći građani ispravno percipiraju rastući problem debljine u svojim sredinama, a svjesni su i da je naše okruženje obesogeno, odnosno takvo da je dostupniji izbor hrane i životnog stila koji potiče nezdrave odluke i višak kilograma, većina građana je ipak pod dojmom mitova o debljini koji ovu bolest tretiraju kao osobnu odluku ili slabost pojedinca koju mora riješiti sam, dok su lijekovi percipirani kao linija manjeg otpora, pokazalo je istraživanje agencije IPSOS za tvrtku Novo Nordisk, dok su domaći endokrinolozi u panel diskusiji zaključili da su ovakvi stavovi javnosti jedan od važnih prepreka za nužan zaokret Hrvatske po pitanju debljine.
U panel diskusiji na konferenciji za medije tvrtke Novo Nordisk sudjelovali su prof. dr. sc. Sanja Klobučar, dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu, Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki, predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva, HLZ, izv. prof. dr. sc. Mladen Krnić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, HLZ te doc. dr. sc. Tomislav Božek, prvi dopredsjednik Hrvatskog liječničkog zbora.
Na konferenciji za medije održanoj uoči Svjetskog dana debljine (4. ožujka) i Hrvatskog dana osviještenosti o debljini (16. ožujka), stručnjaci su upozorili da se u Hrvatskoj s prekomjernom težinom i debljinom bori više od polovice odraslih, točnije u Hrvatskoj je 65 posto osoba s prekomjernom težinom u odnosu na europski prosjek koji je 53 posto. Po zadnjim procjenama, u Hrvatskoj živi 734.000 osoba s debljinom, a po udjelu osoba s debljinom u populaciji se nalazimo na prvom mjestu u Europi.
IPSOS istraživanje na reprezentativnom nacionalnom uzorku od 407 ispitanika u veljači ove godine pokazalo je da 83% ispitanika smatra da prekomjerna težina u Hrvatskoj predstavlja veliki, odnosno iznimno veliki problem, no isto tako njih 61 posto normalizira situaciju stavom da je postalo uobičajeno imati par kilograma viška.
Što se tiče okruženja, 89 posto ispitanika smatra da je hrana danas dostupna na svakom koraku, da današnji način života i rada vodi ka smanjenom kretanju i manjoj fizičkoj aktivnosti, a 76 posto ih smatra da je zdrava hrana skuplja od nezdrave hrane.
No, kod stavova o tome na koji način pomoći ljudima s debljinom, vidimo da tek malo više od trećine (39 posto) smatra da debljinu treba gledati kao bolest, a ne posljedicu nezdravih navika pojedinaca pa su onda povezane i tvrdnje da je genetika samo izgovor za prejedanje (smatra 59% ispitanika) te da svatko može skinuti kilograme samo ako se kreće (smatra 55% ispitanika).
Prisutna je i stigma oko korištenja lijekova za mršavljenje pa tako unatoč činjenici da se lijekovima za debljinu liječi samo oko 2,4 posto osoba s debljinom, više od polovice ispitanika (njih 57%) smatra da se lijekovi za reguliranje debljine prečesto propisuju.
Također, da su oni „linija manjeg otpora” u skidanju kilograma ili „varanje” smatra 56% ispitnika, a da lijekovi uzrokuju više štete (nuspojava) nego koristi misli 45% ispitanika.
Stručnjaci su naznačili da je debljina kronična bolest koja je povezana s više od 229 komplikacija koje ugrožavaju život. Među njima su najčešće dijabetes tipa 2, povišeni krvni tlak, bolesti zglobova, određene vrste karcinoma i, prije svega, kardiovaskularne bolesti koje su pojedinačno najveći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i zapadnim zemljama.
Svaki porast indeksa tjelesne mase direktno povećava rizik od smrtnosti, a dostupna istraživanja pokazuju da osoba s normalnim indeksom tjelesne mase (ITM) ima 80 posto šanse da doživi 70 godina, osoba s ITM 35–40 ima oko 60 posto šanse da doživi 70 godina, a osoba s ITM 40–50 svega oko 50 posto šanse da doživi 70 godina.
Stručnjaci su naglasili da farmakoterapija učinkovito smanjuje višak kilograma, a GLP-1 RA ima i dokazano značajno smanjenje velikih kardiovaskularnih događaja (MACE) – srčanog udara, moždanog udara i smrti od srčanih uzroka u odnosu na placebo. Najnovije studije pokazuju da GLP-1 RA lijekovi omogućuju gubitak tjelesne težine od 21 posto, a svaka treća osoba izgubi 25 posto i više svoje tjelesne mase. Pritom se sastav tijela poboljša jer najveći dio gubitka težine dolazi iz masne mase, a testovi pokazuju očuvanu mišićnu funkciju.
Tekst i fotografije: Promo
