Broj recentnih primjera zabranjivanja umjetničkih programa u Hrvatskoj pokazuje da možda i nije neobično što kod nas ne postoji velik broj festivala koji su intenzivno usmjereni na progovaranje o seksualnosti kroz umjetnost. Da, otvaraju se prostori kroz predstave i tribine, kao i kroz određene programe koji se održavaju u sklopu nekih od festivala. No rijetki su oni koji, poput Cherry Pop Festivala, beskompromisno otvaraju teme koje bi trebale biti duboko normalizirane, a ne politizirane
Cherry Pop svoje četvrto izdanje održava od 23. do 25. listopada u Dokukinu KIC, a u njegovu je središtu osnovno pitanje – tko si ti? Jednostavno, a ključno pitanje stvara fokus ovogodišnjeg programa koji se vrti oko identiteta, seksualnosti i inkluzivnosti te poticanja komunikacije umjesto stigme. I sve to kroz filmski i umjetnički program o kojem smo htjeli saznati više. Razgovarali smo s Matejem Beluhanom, direktorom festivala, koji nam je ispričao detalje programa, ali i objasnio zašto je, unatoč svim zabranama i indirektnim progonima, ovakav festival prijeko potreban na našoj sceni.
“Dok neki potiču na strah, a samim time i netrpeljivost te mržnju, četvrto izdanje Cherry Pop Festivala postavlja pitanje ‘A tko si ti?’ te donosi raznolik filmski program, panel-diskusije, izložbu, performans, radionicu i koncert – sve s ciljem poticanja zdravog dijaloga o ljudskoj intimnosti”, kaže nam i dodaje da je festival zamišljen kao interdisciplinarni program koji nastoji “normalizirati razgovor o temama kao što su rodna (ne)ravnopravnost, samoprihvaćanje i seksualni identitet.”
Upravo to osnovno pitanje “A tko si ti?” sažima ideju ovogodišnjeg izdanja, kako nam govori Matej: “Seksualnost, pa tako i seksualni identitet neizostavni su aspekti onoga što nas čini ljudskim bićima. Diskurs o našem emotivnom zdravlju i intimnosti ne smije ostati zarobljen u raljama ideoloških prepucavanja, stoga Cherry Pop Festival potiče da se kroz umjetnost, stručne rasprave i edukacije bavimo našim unutarnjim stanjima i pokušamo ih nekako iskomunicirati – prvo sebi, a zatim i drugima.
“Diskurs o našem emotivnom zdravlju i intimnosti ne smije ostati zarobljen u raljama ideoloških prepucavanja.”
Jer, u konačnici, uistinu je bitno krenuti od sebe, preispitati se i prihvatiti sve svoje odlike, ali i mane. Tek nakon toga možemo biti osoba na koju će se drugi moći osloniti. Slično tome, i mi se kao organizacijski tim ne pravimo da znamo sve o seksualnosti, a kamoli da želimo ikome nametati vlastita stajališta. Krećemo od sebe samih, učimo kroz program koji je iz godine u godinu sve bogatiji i raznolikiji te ulazimo u komunikaciju kako s umjetnicima i drugim izvođačima programa tako i s publikom koja nam daje vjetar u leđa da nastavimo i daje smjernice za daljnje koncipiranje ovog festivala.”
View this post on Instagram
Program je inspiriran univerzalnim temama, ali i aktualnim događanjima i stanjem koje je uočeno u praksi. Ove nas godine očekuje program Cherry Pop Pan-Erotikum, u sklopu kojeg će se organizirati dvije tribine koje nam je Matej predstavio. Primjerice, tribina “Hrvatski filmski prepoRod” inspirirana je pitanjem zašto još uvijek postoji razlika u zastupljenosti žena unutar filmske industrije “s obzirom na to da je u Hrvatskoj primjetan sve veći i značajniji kreativni doprinos filmskih autorica, a na Pulskom filmskom festivalu udio ženskih autora je svega 2,8 posto.” Na tribini sudjeluju Hana Jušić (redateljica), Dunja Ivezić (redateljica, kritičarka), Sanja Milardović (glumica) s moderatoricom Karlom Kostadinovski.
“U društvu koje pitanje roda i transrodnosti još uvijek promatra kroz nerazumijevanje, strah i predrasude, bitno je poticati znanstveno utemeljene rasprave i odvojiti ih od nepotrebnog politiziranja”, dodaje Matej i objašnjava da će se problematikom roda i antirodnih pokreta baviti tribina “Rodovi i (s)rodno prigovaranje”, u kojoj će sudjelovati Maja Gergorić (politologinja) i Milena Zajović Milka (novinarka, psihologinja), a raspravu također moderira Karla Kostadinovski.
“Tribine ovih tematika svakako jesu odgovor na neka aktualna zbivanja, bila to nedavna medijska rehabilitacija seksualnog prijestupnika ili pak negativna reakcija dijela političkog spektra na uvođenje zdravstvenog odgoja – situacija u našem društvu takva je da nam je prijeko potreban zdraviji dijalog o seksualnosti”, napominje.
Osim tribina i radionica, teme se na Cherry Popu otvaraju primarno kroz umjetnost: “Možemo reći da se u našem programu umjetnost i znanost nadopunjuju kako bi zajedno kreirale neku veću predodžbu o tome što seksualni identiteti sve predstavljaju i kako se promišljaju u hrvatskom društvu.”
U tom je kontekstu, kako nam govori, film idealan medij za istraživanje fenomena seksualnosti.
Pri istraživanju teme i pripreme za razgovor impresionirao nas je filmski opus koji će biti prikazan na Cherry Popu. Prikazuje se 15 kratkometražnih filmova, a mnogi su naslovi prikazani na festivalima poznatima svima koji intenzivnije prate svjetsku filmsku scenu – Locarno, Sundance, Toronto i Cannes.
Filmovi su fokusirani na teme transrodnosti, samoprihvaćanja, seksualnog rada i ljubavnih odnosa: “Koliko je raznolik fenomen ljudske seksualnosti, otkrivaju nam filmovi koji se kroz umjetnost reflektiraju na zlostavljanje na umjetničkim akademijama, svakodnevicu seksualnih radnica, seksualne fantazije te kompleksnost prekida ljubavnog odnosa.”
Do njih dolaze putem javnog poziva na prijave, a svake im godine pristigne više od stotinu prijava sa svih strana svijeta. Kako bi zaokružili tu ponudu, osmislili su i popratni program Cherry Pick, u sklopu kojeg prikazuju “filmske naslove koje smo odabrali kako bismo obogatili razgovor o odnosu seksualnosti i identiteta”.
Među njima su ove godine belgijski film “Djevojka” (r. Lukas Dhont), blok filmova s Prishtina Queer Festivala te domaći naslovi poput “Sve te senzacije u mom tijelu” (r. Marko Dješka) i “Grand Prize” (r. Anja Koprivšek).
View this post on Instagram
Uz film, održat će se i širi umjetnički program, pa Festival, kako nam priča Matej, otvara performans Sonje Pregrad “Objekt plesa”, koji tematizira pojam draga i prenosi ga s tijela i identiteta na pokret, ples i govor. U KIC-u će biti postavljena izložba Rene Haulin v i s o k i / š e ć e r, koja istražuje “seksualno-romantične odnose između trans-ženstvenih osoba i cis hetero muškaraca, fokusirajući se na seksualnu i emocionalnu agresiju, posesivnost i fetišizaciju koja se pojavljuje u njima.”
S jedne se strane čini da smo danas osvješteniji no ikad po pitanju prihvaćanja seksualnih identiteta, no s druge, barem u hrvatskom društvu, sve su intenzivniji pokreti koji prihvaćanje seksualnosti i širenje svijesti o istoj etiketiraju kao nešto nastrano. Zanimalo nas je kako posjetitelji reagiraju na festival i vide li organizatori pomak u odnosu na prvo izdanje.
View this post on Instagram
“Prva stvar koju valja napomenuti kad pričamo o publici je to da je ona sada daleko brojnija i raznolikija negoli kada smo tek započinjali s festivalom. Ipak, reakcija je gotovo pa ista – posjetitelji su nerijetko ugodno iznenađeni da se ovakvo nešto odvija u Zagrebu i na našoj kulturnoj sceni. Osim što pozitivno reagira na filmski i umjetnički program, publika je osobito zahvalna na našem edukativnom segmentu, odnosno radionici intimnosti, što nam pokazuje kako postoji velika potreba da se razgovara o intimnosti jer naše fantazije, strahovi i propitkivanja nisu nešto čega se trebamo sramiti.”
“Htio bih napomenuti da i u našoj organizaciji ima vjernika te da je žalosno što u našem društvu čim progovoriš o seksualnosti bivaš etiketiran kao pobornik određene ideologije.”
Publika koja dolazi na Festival otvorena je za istraživanje ovih tema, no “s druge strane neki krugovi (očito ne čitajući naš program) osuđuju nas da se bavimo nastranostima te smo čak ove godine primili i poziv da dođemo na misu. Htio bih napomenuti kako i u našoj organizaciji ima vjernika te da je žalosno što u našem društvu čim progovoriš o seksualnosti istog trena bivaš etiketiran kao pobornik određene ideologije.”
Očigledno je da nam nedostaje edukacije po pitanju seksualnosti, a politiziranje ovih tema dovodi do još veće stigme, čemu Cherry Pop nastoji biti antidot: “Nadamo se da ćemo doprijeti barem do malog broja ljudi koji imaju nejasnoće po pitanju seksualnih i rodnih identiteta te da će pronaći neke smjernice kako se postaviti po tim pitanjima.”
Početak istraživanja i pronalazak odgovora na ta pitanja možete pronaći upravo u radionici intimnosti “Tko si ti, tko smo mi?”, koju će voditi psihoterapeutkinje Paula Zore i Lana Hristov u petak, 24. listopada. Kroz razgovor i kreativne vježbe, kao i gledanje filmova iz programa, sa sudionicima će otvoriti pitanja “unutarnjih granica, emotivnih prostora i slojeva identiteta.”
Foto: Cherry Pop
