U rubrici Scroll-break svaki tjedan izdvajamo pet stvari koje možete konzumirati umjesto beskonačnog bauljanja društvenim mrežama
Biramo eseje, kratke priče, videoeseje, podcaste, članke i slične formate u bespućima interneta koji će vam, za razliku od doomscrollanja, otvoriti neke nove teme, vrijedne promišljanja i dijeljenja s drugima.
Pogledajte sadržaje koje smo vam preporučili prošli tjedan, a u nastavku otkrijte pet stvari koje možete čitati, gledati ili slušati odmah.
Romani Jane Austen tijekom posljednjih su desetljeća postali gotovo cult classic. Kultivirali su zajednicu koja ih iznova čita, piše fanfiction i u njima neprestano pronalazi slojeve koji Austenine priče čine aktualnima i danas. Britkost, prijemčljivost društvenih obrazaca, ali i jednostavno upečatljivi likovi, okosnica su i romana “North and South” Elizabeth Gaskell. Iako klasik engleske književnosti, roman nikad nije dosegnuo status koji imaju Austenini romani, a zapravo ih povezuje štošta: presjek engleskog društva, romantična priča koja je samo tihi pokretač radnje te kompleksna protagonistica.
“North and South” prati Margaret Hale, djevojku koja seli iz pitoresknog gradića Helstone u industrijski Milton nakon što njezin otac napusti svećeničku poziciju zbog sumnje u vlastita vjerovanja. Osim što se moraju uklopiti u novi sustav vrijednosti i suočiti se s društvom kojima je prioritet puko preživljavanje, obitelj Hale upoznaje gospodina Johna Thorntona, vlasnika jedne tvornice, koji je jedan od glavnih igrača u velikim prosvjedima radnika koji trenutno traju.
“North and South” komentira egzistencijalne teme: vjerovanje u Boga ili crkvu, raskol i nerazumijevanje siromašnih i bogatih, razlike aristokratskog i radničkog društva, ali pritom ne skida fokus s Margaret Hale, jedne od najzanimljivijih ženskih protagonistica svjetske književnosti. Prema romanu je nastala i hvaljena BBC-jeva serija, a knjiga se u hrvatskom prijevodu zove “Sjever i jug” i izašla je u nakladi Znanja.
“Escape the Echo Chamber”, C. Thi Nguyen
Kako nastaju kultovi u eri društvenih mreža i nikad dostupnijih medija? Asistent na Sveučilištu u Utahu, C. Thi Nguyen, piše upravo o tome u svom eseju u kojem predstavlja takozvane echo chambers – zatvorene informacijske zajednice koje aktivno isključuju i diskreditiraju vanjske izvore. Razlikuju se od epistemičkih mjehurića – grupa koja ne dolazi u kontakt sa stavovima koji su im kontradiktorni. Echo chambers, naime, idu korak dalje i svoje članove aktivno podučavaju da ne vjeruju nikome izvan svoje grupe.
Društvene mreže, koje bi trebale biti izvorište različitosti i demokratični način saznavanja stranih mišljenja, postaju oruđe za duboko iskrivljivanje kriterija povjerenja članova ovakvih zajednica. Zanimljiv esej dotiče se i priče Dereka Blacka, mladića koji je odrastao u neonacističkoj obitelji, a koja samo pokazuje koliko stvarnih tehnika indoktrinacije danas možemo pronaći online. Čitajte ga na Aeonu.
“Why You Hate Modern Work”
Kreator iza kanala Unsolicited Advice snimio je odličan video-esej na temu modernog tržišta rada. Cijela priča započinje osvrtom na filozofa Byung-Chula Hana, koji kaže da su se naši stavovi prema radu i produktivnosti drastično promijenili nauštrb osobne sreće i ispunjenja. Počeli smo tretirati sami sebe kao običnu “mašineriju” koja nešto neprestano mora i prepustili se filozofiji individualizma, koja ne može funkcionirati kod bića koja su u suštini društvena.
Autor komentira kulturu ambicije i postignuća i raskrinkava zašto se moramo preispitati. Cijeli video-esej pogledajte na YouTubeu.
Sally Rooney je najuspješnija millennial književnica bez obzira na to sviđala nam se njezina književnost ili ne. “Normal People”, “Conversations with Friends”, “Beautiful World”, “Where Are You” pa i najrecentniji “Intermezzo’ redom su se prometnuli u bestselere jer Rooney vješto kombinira društvenu kritiku i analizu, priče o moralnim vrijednostima i oprečnostima u odnosu na želje likova.
Prije nego što su je ovi romani svrstali na mapu kritičara i svjetske književne publike, Rooney se prvi put istaknula svojim esejem iz 2015. godine koji je objavljen u časopisu “The Dublin Review”. Kroz njezinu karakterističnu oštru i ironičnu refleksiju govori nam o svom iskustvu debatantice na europskim sveučilištima. Vodi nas kroz ovaj elitni svijet koji se ubrzo raspada i preoblikuje u tek rezultat socijalnih dinamika i želja pojedinaca da se istaknu. Cijeli esej čitajte na “The Dublin Review”.
“Perfect Strangers”
Talijanska drama u režiji Paola Genoveseja, kad se maknu giganti poput Paola Sorrentina, jedna je od najuspješnijih filmskih naslova u recentnoj povijesti. Ako to ne dokazuju impresivne brojke talijanskog box officea, u kojem je ostvario prihod od 16 milijuna eura, možda dokazuje činjenica da su uslijedili brojni remakeovi – španjolska, turska, francuska, mađarska, japanska verzija samo su neke od njih, čak 20.
Premisa je jednostavna – jedne večeri sedam bliskih prijatelja sastaje se na večeri i daju si izazov: svatko će predati svoj mobitel i svi će imati pristup privatnim porukama i pozivima. Skrivene dinamike ovih dugogodišnjih prijatelja i supružnika pretvaraju se u igre moći i gotovo borbu za održavanje statusa quo, koji nakon toga, ipak, više nikad neće biti dostižan.
Prožet temama privatnosti, kompleksnosti bliskih odnosa i fragilnosti istih, film je istovremeno dirljiv i neodoljivo zabavan. Zanimljivo, u kazalištu Luda Kuća u Zagrebu igra i istoimena predstava, također napravljena prema ovoj priči. Gledajte ga na Pickbox NOW.
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.
