Pokušajte na probleme gledati otvorenog uma i razmotrite zabavne, hirovite ili ugodne aspekte. To vam može biti poticaj za sretniji život
Čuli ste za poslovicu: “Kad ti život da limune, ti od njih napravi limunadu”, zar ne? Gledanje na svijetlu stranu bilo kojeg problema i općenito života pametan je način rješavanja neizvjesnosti, slažu se i psiholozi.
No sad su otišli i korak dalje, prihvatili ovu ideju u novoj studiji te skovali izraz lemonading (limunadiranje, op. a.) koji označava “razigrano preoblikovanje u kojem izazovima pristupamo razigranom znatiželjom, a ne samo rezignacijom”.
Što je “limunadiranje” i koje su njegove glavne karakteristike
Xiangyou (Sharon) Shen, dr. sc., docentica u Laboratoriju za zdravlje, okoliš i slobodno vrijeme (HEAL) na Odjelu za šumske ekosustave i društvo na Šumarskom fakultetu Sveučilišta Oregon State, ujedno je i koautorica studije koja je skovala ovaj izraz te objašnjava: “Ne radi se samo o forsiranju pozitivnosti nego o suočavanju s poteškoćama kroz razigranu prizmu koja otvara nove mogućnosti.”
U osnovi, “limunadiranje” se odnosi na način na koji gledate na problem. Ako gledate otvorenog uma i razmotrite zabavne, hirovite ili ugodne aspekte, to vam može biti poticaj za bolje mentalno zdravlje.
Shen objašnjava da su ona i njezin kolega pronašli tri glavna zaključka iz svog istraživanja:
- Razigrane osobe jednako su realistične u pogledu poteškoća kao i drugi, ali bolje su u zamišljanju pozitivnih mogućnosti unutar tih izazova.
- Razigrane osobe kreativnije se prilagođavaju – pronalaze fleksibilne načine za održavanje smislenih aktivnosti unatoč ograničenjima.
- Takve osobe također doživljavaju svakodnevne trenutke s većom kvalitetom i dublje u njima uživaju.
Dakle, razigrano preoblikovanje stvara psihološki prostor između nas i naših izazova. Omogućuje kognitivnu fleksibilnost, koja nam omogućuje vidjeti dalje od svojih početnih reakcija i identificiramo alternativne putove naprijed. Ne radi se o pretvaranju da se nešto ne događa. Ako ste, primjerice, izgubili posao, to je stvarno loše i ne morate si govoriti da je sve u redu. Ali “limunadiranje” nas uči dopustiti sebi vidjeti i druge, pozitivnije mogućnosti koje bi se na kraju mogle dogoditi.
Situacije kad bi “limunadiranje” moglo biti dobra ideja
To nije samo izvlačenje najboljeg iz situacije nego i pretvaranje običnih iskustava u nešto bogatije i ispunjenije. Važno je da pritom ne iskrivljujete stvarnost nego poduzmete akcije za ostvarenje tih mogućnosti s kreativnošću i fleksibilnošću. Možda će vam, primjerice, gubitak posla dati više vremena za bavljenje umjetnošću i obrtima ili planinarenje s djecom – to neće nadoknaditi izgubljeni prihod, ali mogao bi biti ugodan ishod.
Također, može biti korisno za suočavanje s dvosmislenim izazovima, posebno onima s visokim stupnjem neizvjesnosti poput neočekivanih životnih promjena ili međuljudskih sukoba. Takve situacije pružaju puno prostora za kreativna rješenja: poput prekida veze, početka nove karijere, preseljenja u drugi dom, otkazivanja planova, ili kad vodite dijete kroz teške situacije poput sklapanja prijateljstava, dočekivanja nove bebe u obitelji ili pohađanja nove škole.
Postoje li trenuci kad ova “metoda” nije najbolja strategija
Da! Iako je “limunadiranje” vrijedno u mnogim okolnostima, nije odmah korisno tijekom emocionalno nabijenih sukoba ili u akutnim fazama tuge ili traume. U žustrim obiteljskim neslaganjima, primjerice, pokušaj “limunadiranja” prije nego što se emocije riješe može se drugoj osobi učiniti kao odbacivanje. Slično tome, tijekom ozbiljnih gubitaka ili traume, mogu poništiti nečiji nužan proces tugovanja. “Limunadiranje” bi moglo biti korisno kasnije kad se te situacije razviju i emocije svih malo smire. Zamislite to kao slijed: prvo poštujte osjećaje i emocionalno se povežite, a zatim zajedno istražite nove perspektive.
Iako neki ljudi mogu prirodno težiti ovom načinu razmišljanja, svatko može ojačati ovu sposobnost vježbom. Slično izgradnji strpljenja ili svjesnosti – što više vježbate, to vam s vremenom prirodnije dolazi.
Foto: Pexels
