Sjećam se kao da je jučer bilo. Festival Republika, Rijeka, 2013. godina. Stojim na rivi, a ispred mene, kao izronjen iz nekog drugog vremena, ponosno stoji Galeb. Ne mogu skinuti pogled s tog diva, s tog svjedoka povijesti, s tog broda koji je toliko toga proživio. Tada nisam ni slutila da ću godinama kasnije pisati o njegovom ponovnom rođenju, o njegovom povratku u Rijeku, o njegovom pretvaranju u muzej.
Titov Galeb
Galeb, Titov Galeb, početkom veljače ove godine vratio se s remonta i zauvijek usidrio u Rijeci. Otvaranje za javnost zakazano je za 9. svibnja, nakon što se interijer uredi namještajem i ostalim detaljima. A do tada, zašto ne bismo zaronili u njegovu bogatu i intrigantnu prošlost? Galeb, brod koji je promijenio toliko imena i namjena, brod koji je plovio morima svijeta i bio svjedok povijesnih događaja, brod koji je bio dom Titu i njegovim gostima, brod koji je bio simbol moći i utjecaja. Galeb, brod koji je preživio ratove, potonuća, propadanja i brod koji je ponovno uskrsnuo.
Kako je sve počelo? Njegova priča počinje 1938. godine u Genovi, kao Ramb III, brz brod za prijevoz banana iz talijanskih kolonija. No, rat je promijenio sve. Ramb III je postao vojni brod, prevozeći meso za talijansku vojsku, a zatim i pomoćna krstarica. Torpedo britanske podmornice 1941. godine teško ga je oštetio, ali Ramb III se nije dao. Krmom je otplovio do Sicilije, a zatim je odvučen u Trst na popravak.
Nakon kapitulacije Italije, brod je završio u njemačkim rukama, preimenovan u Kiebitz i pretvoren u minopolagač. Tisuće mina položio je u Jadransko more, sve dok ga 1944. godine nisu potopili saveznički avioni u riječkoj luci.
No ni to nije bio kraj njegove priče. 1947. godine započelo je vađenje Kiebitza, inženjerski pothvat koji je koristio pionirsku tehnologiju cilindara ispunjenih zrakom. Izvađen je 1948. godine, prevezen u Pulu i pretvoren u školski brod Jugoslavenske ratne mornarice, a zatim i u rezidencijalnu jahtu Josipa Broza Tita.
Tito je Galebom prvi put zaplovio 1952. godine, a 1953. godine krenuo je na prvo inozemno putovanje u London, simbolično okretanje Jugoslavije prema Zapadu. Uslijedila su brojna putovanja, susreti s državnicima iz cijelog svijeta, stvaranje politike Hladnog rata na palubi Galeba. Nehru, Naser, Haile Selassie, Hruščov, Gaddafi, Gandhi – samo su neki od imena koja su kročila na njegovu palubu.
Nakon Titove smrti, Galeb je nastavio ploviti, ali ne zadugo. Raspad Jugoslavije odveo ga je u Boku Kotorsku, a zatim ga je kupio grčki brodovlasnik s namjerom da ga pretvori u luksuznu jahtu. No, zbog bankrota, Galeb je ostao zaboravljen u riječkom brodogradilištu Viktor Lenac.
2006. godine Ministarstvo kulture proglasilo je Galeb kulturnim dobrom, a 2009. godine Grad Rijeka ga je otkupio s namjerom da ga pretvori u muzej. I tako je započela nova faza u životu ovog legendarnog broda. Danas, nakon godina obnove, Galeb se vratio u Rijeku, spreman da postane muzej, kulturna i turistička atrakcija, mjesto za edukativne i znanstvene skupove, ali i za kazališne predstave, tribine, performanse, videoprojekcije.
Galeb je više od broda, on je simbol povijesti, svjedok vremena, mjesto susreta kultura i ideja. On je Galeb, i njegova priča zapravo tek počinje, a vi možete i sudjelovati u njoj. Muzej grada Rijeke uputio je Javni poziv svim građanima Republike Hrvatske i šire regije kako bi se uključili u posljednju fazu pripreme muzejskog postava broda Galeb odnosno izložbi i događanja koja će biti povezana s bogatom poviješću ovog broda.
Foto: Muzej grada Rijeke, Petar Kürschner
