Siječanj ne mora nužno biti najbolje (ili jedino) vrijeme za postizanje ciljeva. Možda imate bolju šansu pridržavati se nekih ciljeva ako pričekate do travnja? Ili listopada? Ili bilo kojeg ponedjeljak po vašem izboru?

Koliko ste puta početkom svake godine donijeli neke “ključne” odluke o promjenama i postavili si ciljeve do kojih niste stigni ni do pola puta? Ne brinite se, niti ste jedini, niti je kasno da se opet vratite na “pravi put”.

Naime, prema teorijama koje vladaju TikTokom, a potvrđuju ih psiholozi, siječanj ne mora nužno biti najbolje (ili barem jedino) vrijeme za postizanje ciljeva. Možda imate bolju šansu za pridržavanje nekih ciljeva ako pričekate do travnja? Ili listopada? Ili bilo kojeg ponedjeljak po vašem izboru? Evo što trebate znati o drugim navodno produktivnim razdobljima – i što o njima misle stručnjaci.

Travanjska teorija

TikTokom kruži ideja da je travanj, a ne siječanj, povoljniji za nove početke, a s time se slažu i neki terapeuti. Naime, travanj simbolično označava rast i obnovu i popularan je za detoksikaciju organizma. Istodobno, mnogi ljudi mogu osjetiti prirodni poticaj energije i motivacije kako se vrijeme popravlja, a sunce dulje sja. Stoga, ako tmurno siječanjsko vrijeme ometa vaš cilj, recimo, jutarnjeg odlaska na trčanje – dulji, topliji dani u travnju mogli bi vam zajamčiti više motivacije.

I znanost stoji iza ove ideje jer se naš cirkadijalni ritam, koji je usklađen sa sunčevom svjetlošću, prirodno počinje mijenjati tijekom ovog doba godine, povećavajući motivaciju i razinu energije.

Listopadska teorija

Ako ne želite čekati sljedeći siječanj da objavite nove rezolucije, počnite s njima na jesen. Prema listopadskoj teoriji koju je također “odobrio” TikTok, listopad je najbolje vrijeme za procjenu godine na izmaku te početak rada na ciljevima za sljedeću godinu.

Ova je teorija usklađena s odlukama da ne želite čekati do siječnja kako biste napravili neke promjene; umjesto toga, počinjete već tada promišljati i pripremati put za novi početak godine – i prije nego se to službeno dogodi. To je posebno važno osobama koje pred blagdane osjećaju veliki stres i pritiske te se bore s raznim iskušenjima. Uz to, listopad može biti dobro vrijeme za postavljanje novih ciljeva jer se jesen često smatra razdobljem prijelaza i razmišljanja.

Zapravo, neka vam listopad posluži kao faza testiranja za vaše ciljeve. Pokušajte se usredotočiti na manje promjene koje možete napraviti, a zatim učvrstiti te navike do nove godine. Primjerice, ako planirate započeti godinu suhim siječnjem, mogli biste eksperimentirati s manje pijenja (recimo, samo vikendom) počevši od jeseni.

Teorija ponedjeljka

Ova teorija prilično je poznata svima i potkrijepljena istraživanjem. U biti, “teorija ponedjeljka” kaže da je vjerojatnije da će ljudi održati ciljeve koje su započeli toga dana – jer je to početak novog radnog tjedna i prilika za postavljanje pozitivnog tona.

I psihološki gledano, privlače nas trenuci koji simboliziraju nove početke. Uz to, “efekt novog početka” pruža nadu i motivira. A nakon što naprave ono što su naumili, njihov mozak oslobađa dopamin, neurotransmiter povezan s motivacijom i nagradom. Zauzvrat, dopamin daje energiju, samopouzdanje i želju za postizanjem ciljeva!

No, odaberete li “teoriju ponedjeljka” ne stavljajte previše pritiska na sebe, u smislu “sve ili ništa”, odnosno beskorisnog misaonog obrasca u kojem situacije mogu biti samo crne ili bijele, dobre ili loše. Uostalom, neće svaki ponedjeljak proći glatko. A ako očekujete previše, mogli biste se osjetiti poraženo ili demotivirano ako ne uspijete. Uostalom, uvijek možete početi sljedeći ponedjeljak, a u stvarnosti – ni utorak nije loš početak!

Ostali savjeti za resetiranje i motivaciju u bilo koje doba godine

Iako se početak u ponedjeljak ili prvog dana u mjesecu može činiti prirodnijim, možete to učiniti bilo kada. Evo što psiholozi preporučuju za postizanje ciljeva.

1/ Preoblikujte neuspjehe kao prilike za učenje

Zabrljati ne znači da ste “podbacili”, već ste naučili nešto što vam može pomoći u budućnosti. “Odluke i ciljevi tiču se napretka, a ne savršenstva”. Zato identificirajte što vam nije uspjelo i zašto, govoreći da to može donijeti inspiraciju, a ne sramotu.

2/ Ne ignorirajte potrebu za odmorom

Svi mi imamo biološku potrebu za odmorom, uostalom, odmor je vrlo produktivan – pomaže nam da razmišljamo te budemo inovativniji, produktivniji i učinkovitiji.

3/ Vježbajte samoosjećanje

Ako zanemarujete potrebe vlastite sreće, osjećat ćete se još gore. Umjesto toga, vježbajte samoosjećanje. Jedan od načina da to učinite jest podsjetiti se da je neuspjeh samo dio puta.

4/ Postavite sustave odgovornosti

Prijatelj, član obitelji, suigrač, savjetnik – otkrijte nekome svoj cilj. Kad znate da je netko drugi svjestan vaših ciljeva, veća je vjerojatnost da ćete ih slijediti. No, naravno, neka to budu osobe koje vas podržavaju i podižu umjesto da vas kritiziraju ili rade pritisak. Časopisi, aplikacije i alati za praćenje također mogu poslužiti kao oblici odgovornosti.

5/ Podijelite svoje ciljeve na manje, lakše ciljeve

Veliki, zastrašujući ciljevi mogu biti, pa, veliki i zastrašujući. Možete se osjećati beznadno ili nedovoljno; izgubiti inspiraciju i pogon. Stoga navedite realističnije, djelotvornije korake i idete jedan po jedan. Umjesto da se fokusirate na krajnji rezultat, fokusirajte se na ono što možete učiniti svaki dan, tjedan ili mjesec. Nadalje, možete postaviti i primjerice tromjesečnih ciljeva i dati sebi višestruke prilike za “novi početak”. Kontrolni popis također vam može pomoći u praćenju napretka – u njemu je važno slaviti male pobjede za podizanje samopouzdanja i raspoloženja. I proslavite svaku svoju pobjedu – pomoći će vam “izdržati” i osjećate se pozitivno o sebi.

Zapamtite vrijednosti povezane s vašim ciljevima

Što stoji iza vašeg cilja? Nemojte to izgubiti iz vida. Odvojite vrijeme za razmišljanje o tome zašto je taj cilj važan – i zapišite kako će vam njegovo postizanje pomoći. Primjerice, možete se podsjetiti da želite smanjiti potrošnju jer cijenite minimalizam ili jer štedite za prijeko potreban odmor s prijateljima. Jer neusklađenost s vašim ciljevima može vas natjerati da “radite uzbrdo”, što otežava “ponovno pokretanje” i nove početke.

Foto: @fixationclub