Mnogi ljudi redovito se pridržavaju različitih dijeta, ali veliki postotak njih nije nimalo zadovoljan rezultatima. Zašto dijete ne daju željene rezultate?
U suvremenom svijetu gotovo svatko tko ima problema s viškom kilograma pokušao je barem jednom smršaviti pridržavajući se dijete. Ili, ako nema taj problem, zna nekoga tko je prošao kroz ovaj proces. O tome govori i statistika – milijuni ljudi se svake godine odlučuju na ovaj korak, a novac potrošen na razne dijetetske proizvode mjeri se u milijardama. Pokazalo se, međutim, da čarobna formula “manje jedi, više vježbaj” ne donosi uvijek očekivane rezultate. Većina se nakon nekog vremena vrati starim navikama, što ide i uz vraćanje kilograma. Pretilost je problem koji pogađa sve veći dio populacije pa su stručnjaci pokušali objasniti zašto režimi prehrane nisu uvijek učinkoviti.
Zašto dijete ne daju željene rezultate: U čemu je problem
Gotovo svaki dan rađaju se nove revolucionarne dijete koje obećavaju fantastične rezultate. Koliko god se njihovi programi i metode razlikovali, jedno im je zajedničko – svaka dijeta podrazumijeva neku vrstu ograničenja. Odnosno, neke od namirnica se izbacuju iz prehrane ili se njihov unos ograničava. Svaki od makronutrijenata, masti, proteina i ugljikohidrata, ima definiranu nutritivnu i kalorijsku vrijednost, ovisno o planu prehrane. Neki od njih će biti zastupljeniji, dok će drugi biti ograničeni ili eliminirani.
Primjerice, Atkinsonova dijeta podrazumijeva veći unos proteina, dok su ugljikohidrati svedeni na minimum. Čim se neki od makronutrijenata izbaci iz organizma, u jednom trenutku će potreba za njim porasti, što je prirodna reakcija organizma. Neki drugi programi usmjereni su, prije svega, na smanjenje dnevnog unosa kalorija, što znači izbacivanje namirnica koje imaju veću kalorijsku vrijednost. A koje su u normalnim količinama i prirodna potreba organizma.
Prehrana ne treba biti mučenje
Kako te promjene zapravo utječu na pojedinca, pitanje je kojim se bavi psihologija prehrane, grana koja nastoji ponuditi ohrabrujuće savjete o svakodnevnim navikama ljudi. Stručnjaci su utvrdili da izbacivanje hrane, posebno one u kojoj pojedinac uživa, izaziva ozbiljnu stresnu reakciju u tijelu. Ako obroke osmišljavate isključivo na temelju njihove kalorijske vrijednosti i na temelju toga koliko koji makronutrijent može biti zastupljen, gubi se jedan važan element prehrane, a to je uživanje u hrani. Možda je taj plan “savršen” u nutricionističkom smislu, ali ponekad jako loše djeluje na psihu. Ljudi se osjećaju praznima jer im je nešto oduzeto i zabranjeno, što tijekom dijete može potpuno uništiti volju.
Važno pitanje kada je u pitanju uspješan program dijete je: koliko ljudi uspije održati željenu tjelesnu težinu na dulje vrijeme i poboljšati kvalitetu života? Duži vremenski period znači najmanje dvije godine nakon dijete. Održivi plan znači da prehrana treba biti takva da je se pojedinac može držati bez stresa. I da promjene ne utječu bitno na svakodnevne navike. Drugo važno pitanje odnosi se na to u kojoj mjeri prehrana utječe na kvalitetu života. Drugim riječima, osjeća li se čovjek sretnijim i zdravijim i nakon dvije godine novog načina prehrane?
A što je s psihičkim zdravljem?
Neki stručnjaci tvrde da gotovo 98% ljudi vrati izgubljene kilograme u dvije godine nakon dijete. Također, pokazalo se da većina dijeta ne uzima u obzir važnost poboljšanja kvalitete života. Njihov glavni cilj je gubitak težine. Oni koji uspiju ostvariti svoj cilj, prema nekim istraživanjima, plaćaju visoku cijenu, barem kada je u pitanju njihovo psihičko stanje. Mnogi su u stalnom strahu od povratka starim navikama ili žive u okruženju punom ograničenja i strogih pravila koja im onemogućuju istinsko uživanje. Dok neke dijete dobro “rade” kratkoročno, njihovi učinci se smanjuju nakon duljeg vremenskog razdoblja.
Smanjenje unosa kalorija i tjelesne vježbe na početku utječu na to da tijelo brzo izgubi koji kilogram. To je svakako dobar motiv za nastavak. Međutim, nakon određenog razdoblja tijelo doživljava stres zbog ograničenja unosa kalorija i povećane tjelesne aktivnosti, što usporava metabolizam. Tijelo se bori da sačuva masne rezerve kako bi preživjelo. Stoga je za daljnje mršavljenje potrebno još veće smanjenje unosa kalorija i pojačana tjelovježba. Tako se stvara začarani krug, a na kraju neki zbog pretjeranog stresa pronađu utjehu upravo u hrani koju su neko vrijeme izbjegavali. Zbog toga se većina izgubljenih kilograma vrlo brzo vrati.
Ne vjerujte reklamama
Druga zamka je što ljudi bezrezervno isprobavaju nove dijete samo na temelju iskustava ljudi koji su inače kreatori određenih programa. Samo zato što je određeni plan prehrane uspio kod nekih pojedinaca ne znači da će polučiti iste rezultate kod svih. S druge strane, knjige i reklame za dijete i proizvode za mršavljenje sigurno neće sadržavati iskustva onih koji nisu uspjeli postići željeni cilj. Statistika kaže da na jednu uspješnu osobu dolazi oko devet osoba koje nisu postigle rezultate.
Ne uzimaju se u obzir svi važni faktori
Načela uma, tijela i prehrane uče da snaga našeg metabolizma ovisi o mnogim čimbenicima, a ne samo o brojanju kalorija koje smo unijeli ili potrošili vježbanjem. Način života uvelike utječe na ishod određenog plana prehrane. Svi ti faktori koji nas okružuju utječu na tijelo i mršavljenje jednako kao i planirani obroci. Djeci se propisuju precizna i stroga pravila prehrane, ali rijetko koja uzimaju u obzir naše jedinstvene životne okolnosti, prilike i osobnu povijest. Da bismo prepoznali potrebe svačijeg metabolizma, potrebna je određena doza eksperimentiranja, ispitivanja i razumijevanja vlastite osobnosti, genetike, tjelesnih karakteristika i gotovo svih životnih navika. Zato bi svi trebali biti svjesni da dijeta koja je nekome bila 100% uspješna, nekome može biti neučinkovita.
Nedostatak povjerenja
Nedostatak samopouzdanja također može biti razlog zašto neke dijete ne daju željene rezultate. Većina dijeta zahtijeva puno vjere u program koji treba slijediti. To znači da se u velikoj mjeri moramo odreći svoje slobodne volje i prihvatiti odluke nekoga za koga pretpostavljamo da je stručnjak. Točno je propisano koliko, kada i što se smije jesti, kao i koliko treba vježbati. Kako mnogi ljudi teško prihvaćaju da im netko drugi govori što da rade, nerijetko se dogodi da iz revolta prestanu poštovati pravila prehrane. Problem je i nedostatak samopouzdanja. Jer ne vjerujemo da smo sposobni sami napraviti neki veliki korak. Lakše je tu odgovornost prepustiti nekom drugom. Umjesto da slijepo slijede nečije savjete, ljudi će brže postići rezultate ako slušaju svoje tijelo i koje hranjive tvari najviše vole.
Foto: Pexels
