Ako nas je ičemu internet naučio, to je da ne treba vjerovati svemu. A treba li vjerovati trendseterskim beauty sastojcima koji su osvojili svijet? Otkrili smo kroz razgovor s dermatovenerologinjama Jelenom Meštrović Štefekov i Ivanom Nolom.
Vitamin c, hijaluronska kiselina i retinol samo je dio družine sastojaka koji su, pa malo je reći privukli pozornost i izazvali hype u beauty svijetu. Svi su pomahnitalo pojurili u najbliže drogerijske prodavaonice da bi ugradili svoj primjerak proizvoda s jednim od nabrojanih sastojaka. Cilj? Pa naravno, želja za blistavom i sjajnom kožom bez pora i bez znakova da smo sinoć odspavali samo tri sata.
Postoji vjerovanje da popularnost označava dobru kvalitetu, a mi smo odlučili staviti tu tezu na test. Zanimalo nas je ima li zaista potrebe za tolikim oduševljenjem nad ovim sastojcima, zašto su oni dobri ili loši za našu kožu i postoji li alternativa. Stoga smo porazgovarali sa specijalisticama dermatovenerologije Jelenom Meštrović Štefekov i Ivanom Nolom.
Retinol
Ako bismo trebali izglasati sastojak koji je bio najzazivaniji u prva četiri mjeseca 2023. godine, to bi onda bio retinol. Da je ovaj sastojak izazvao pravi hype potvrđuje nam brojka veća od četiri bilijuna, jer je upravo toliko pregleda hešteg retinol zaradio na Tik Toku. Možemo onda samo zamisliti koliko je proizvoda prodano u drogerijama diljem svijeta. No, što je zapravo retinol i je li opravdan hype oko njega?
“Retinol je prirodni oblik vitamin A. U koži se pretvara u aktivni oblik, takozvani retinoičnu kiselinu koja se veže za specifične receptore u stanicama čime započinje proces regeneracije kože. Retinoidi stimuliraju produkciju i kapacitet tvari koje su odgovorne za zadržavanje vode unutar kože poput glikozaminoglikana i hijaluronske kiseline, stimuliraju produkciju i održavaju arhitekturu mreže kolagenih vlakana, potiču vaskularizaciju kože. Drugim riječima, učinci ovih molekula su brojni i u konačnici dovode do ‘ozdravljenja’ kože, pa čak i u slučajevima težih oštećenja kože poput kroničnih UV oštećenja. U konačnici, to se očituje poboljšanjem sveukupnog izgleda kože koja je svježija, punija, ujednačenija, smanjenjem sitnih i izraženijih bora, čvršćim, zategnutijim tonusom kože, smanjenjem pigmentacijskih mrlja i nepravilnosti”, objasnila nam je Meštrović Štefekov.
Dermatovenerologinja Nola složila se s Meštrović Štefakov, ali i istaknula da treba biti oprezan prilikom korištenja retinola. Primjena ovog sastojka zahtjeva praćenje s obzirom na različite osjetljivosti različitih tipova kože.
‘Ponekad je dobro koristiti neutralne, ili čak hranjivije i masnije kremu, jer retinol može dovesti do iritacije. Iritacija je poželjna, no dovodi do nuspojava, primjerice suhoća kože. Takve su reakcije česte i osobama neugodne. Retinol je bitan dio naše svakidašnje njege. Redovitim korištenjem retinola postići ćemo izgled lijepe kože, bez suženih pora i ujednačene pigmentacije. Suhoća kože koju (možda) retinol izazove možemo izliječiti korištenjem hranjivijim kremama”, dodala je Nola.
Vitamin C
Vitamin C poznat je po svojim moćnim antioksidativnim svojstvima. Iako smo navikli unositi ga u organizam citrusnim voćem, u posljednje vrijeme postali su popularni i proizvodi s upravo ovim sastojkom.
“Vitamin C pomaže mehanizmima ‘popravaka’ i zaštiti kože od oštećenja kojima smo svakodnevno izloženi. Osim svojih antioksidativnih svojstava, vitamin C također potiče sintezu kolagena, stabilizirajući kolagenska vlakna i smanjujući razgradnju kolagena. Vitamin C koži daje za njega karakterističan blistav, svjež i zdrav izgled, smanjuje pojavnost sitnih linija i bora te pigmentacijske nepravilnosti”, dala nam je svoj stav o ovom sastojku Meštrović Štefekov.
Dermatovenerologinja Nola također je pozitivno ocijenila ovaj sastojak, ali i upozorila da nije primijenjen za svakoga.
‘Vitamin C se jako često koristi u njezi kože te je pogodan za tipove kože koje nemaju nekih dodatnih problema. Međutim, kod osoba s atopijskim dermatitisom ili izrazitom suhom kožom nisu povoljni kandidati za primjenu proizvoda s C vitaminom’, objasnila je Nola.
No, iako vitamin C nije preporučljiv apsolutno svima, njegovo djelovanje, kako nam je dermatovenerologinja objasnila, ima vrlo važnu ulogu u zdravlju kože: ”Sudjeluje u posvijetljivanju kože te ju čini čvršćom te ju regenerira nakon UV zračenja”.
Što se tiče pak korištenja retinola i vitamina C zajedno, Nola je preporučila savjetovanje s dermatologom koji će procijeniti stanje vaše kože i utvrditi postoje li problemi i je li prema vašem tipu kože preporučljivo ili ne koristiti u kombinaciji ova dva sastojka.
Hijaluronska kiselina
“Hijaluronska kiselina je prirodni, snažni ovlaživač i zbog tih je svojih karakteristika jedinstvena. Na neki način možemo ju nazvati i topikalnim suplementom. Za sada nam nije poznata tvar koja bi na taj način i s takvom snagom hidratizirala kožu. U tom smislu hijaluronska kiselina nema konkurenciju”, odobrila je ovaj sastojak Meštrović Štefekov.
Dermatovenerologinja je objasnila i da se hijaluronska kiselina u dermoestetici koristi u obliku topikalnih preparata, najčešće seruma ili krema kako bi kožu rehidrirali, umanjili njezin umoran izgled, izgubljenu puninu (‘plump’ efekt) i sitne bore.
Da se radi o vrlo važnim sastojku složila se i Nola. Savjetovala je da se hijaluronski preparati koriste svakodnevno. Te preparate potrebno je stavljati na vlažnu kožu.
“Kod suhih koža, hijaluronske preparate je potrebno koristiti u kombinaciji s masnijim kremama. Ako radimo u zatvorenim prostorima, nanošenje ovih preparata samo tijekom jutarnje njege nije dovoljno. Preporučuje se korištenje sprejeva, termalnih voda s hijaluronskom kiselinom koja neće samo osvježiti kožu, već će joj i vratiti vlagu”, dodala je Nola.
Peptidi
Peptidi se također sve češće spominju u krugovima beauty entuzijasta. No, što oni zapravo rade za našu kožu i isplati li ih se zaista uvrstiti u svoju skincare rutinu?
“Djeluju na smanjivanje bora, ne možemo reći da ih zaglađuju, to čine samo onim sitnim borama. Usporavaju i odgađaju znakove starenja, ali pomažu i kod određenih oštećenja kože. U ranijoj životnoj dobi će prevenirati znakove starenja, a u kasnijoj životnoj dobi će povratiti sjaj kože”, rekla nam je Nola.
Iako peptidi djeluju kao preventiva starenja i iscjeljivanja rana, oni se prema Meštrović Štefekov ne koriste kao glavni dio skincare rutine, već samo popratni.
“Za peptide kažemo da su odgovorni za komunikaciju unutar stanice. Vrlo su značajni u procesu cijeljenja rana. Ne samo da su oni sofisticirani, već je sofisticirano i oblikovanje preparata koji ih sadrže. Naime peptidi se generalno slabo penetriraju u kožu i zahtijevaju posebne sisteme dopreme u dublje slojeve kože gdje ih zapravo trebamo. Što je veći broj aminokiselina koje peptid sadrži, veća je i njegova cijena, a i kompleksniji sistem dopreme. To je i razlog zbog kojeg su peptidni preparati u kategoriji skupljih kozmeceutika”, dodala je Meštrović Štefekov.
Niacinamid
“On se već dugo koristi, a ima protuupalni učinak. Naravno, ne možemo ga svrstati u istu skupinu kao protuupalne lijekove, no ipak ima protuupalni efekt. Djeluje na smanjivanje pora, pa se često daje u liječenju protiv akni”, rekla nam je Nola.
Zbog toga protuupalnog svojstva, djeluje blagonaklono na našu kožu, a samim time ga je i Nola preporučila za korištenje. S Nolom se složila i Meštrović Štefekov koja je objasnila da je niacinamid jedan od oblika esencijalnog vitamina B3, što znači da je nužan za život.
“Iako su svojstva niacinamida već odavno poznata, nije poznat točan mehanizam njegova djelovanja. Ona dva najznačajnija su smanjenje hiperpigmentacija i protuupalno djelovanje, zatim obnova barijere kože i smanjenje njene osjetljivosti, smanjenje produkcije loja – razlozi zbog kojih je vrlo popularan u terapiji akne, kao i protektivno djelovanje kod težih oblika UV fotooštećenja i posljedično potencijalne prevencije karcinoma kože. Svakako je u skupini onih koji su vrijedni hypea“, dodala je Meštrović.
Glicerin
Glicerin se već jako dugo koristi u različitim kozmetičkim preparatima. To je biljni glicerol koji služi za zaštitu od vanjskih utjecaja. No, je li nam potreban u svakodnevnoj njezi?
“To je jako dobar preparat kojeg koristimo u dermatologiji, a često i u plastičnoj kirurgiji za određene zahvate. Daje koži zdrav izgled. Prvenstveno je namijenjen suhoj koži. Iako se radi o dobrom preparatu, ne može se koristiti duži period. Preporučuje se uzimanje pauze nakon nekog vremena korištenja”, rekla nam je Nola.
Objasnila je i da će glicerin odgoditi simptome starenja i da će dovesti do jake regeneracije kože. Time ćemo dobiti sjajni i zaglađeniji izgled kože. Samim time, hype oko ovog sastojka je sasvim opravdan.
Kolagen
Kolagen je također jedan od čestih sastojaka koji se spominju, ne samo u kozmetičkim proizvodima, već i kao napitak (kolagen shots). Radi li se samo o dobrom marketinškom triku ili o proizvodu vrijednom pažnje?
“Kolagen kao topikalni preparat, dakle onaj koji bi se nanosio na kožu u obliku seruma i krema nema apsolutno nikakvo djelovanje; molekula kolagena je prevelika da bi mogla iole penetrirati kroz kožu i proizvesti bilo kakav učinak”, objasnila je Meštrović Štefekov.
Dodala je i da su djelatne tvari u kremama koje se deklariraju kao kolagenske obično fragmenti lanca kolagena koji su manje molekularne mase i kao takvi imaju mogućnost penetracije u kožu. Ali to su peptidi, ne kolagen.
“Hidrolizirani se kolagen obično koristi u obliku napitaka, u kojima je količina peptida veća nego u kapsulama. Na kvalitetu hidroliziranog kolagena utječe način proizvodnje, kvaliteta, niska molekularna masa njegovih peptida, te izvor koji može biti sintetski i prirodni (životinjski i biljni). Najvrednijim i biološki sigurnim hidroliziranim kolagenom prirodnog podrijetla smatra se onaj podrijetla morskih organizama. Kolageni govedskog i svinjskog podrijetla nose rizik biološke sigurnosti zbog čega se u pravilu izbjegavaju”, dodala je Meštrović.
Osim toga, pojasnila je da kolagen biljnog podrijetla ima najmanju vrijednost, no pogodan je za vegetarijance i vegane. Sintetski hidrolizirani kolagen pak, najvišeg je sigurnosnog profila, ne podliježe varijabilnosti sastava i kvalitete od serije do serije, što može predstavljati problem kod hidroliziranog kolagena prirodnog podrijetla.
“Iako rezultati studija pokazuju povezanost hidroliziranog kolagena na kvalitetu i izgled kože (u smislu poboljšanja hidratacije, elastičnosti i smanjenja bora) još uvijek nije poznat mehanizam njegova djelovanja. Očekujemo da će daljnje studije to pojasniti”, zaključila je dermatovenerologinja.
