I vjerojatno ne postoji niti jedan drugi umjetnik ni približno toliko reprezentativan za osamdesete godine i vibrantnu njujoršku scenu tog desetljeća kao izniman umjetnički fenomen kakav je bio Jean-Michel Basquiat.
Rođen u New Yorku kao sin oca Haićanina i majke Portorikanke 1960. godine, pobjegao je od kuće sa 17 godina — u početku se probijajući kao crtač grafita, a povremeno je čak živio na ulici. Međutim, nije prošlo dugo prije nego što je počeo svoj brzi uspon. Basquiatova karijera može se činiti poput brzog premotavanja kroz film ispunjen sekvencama u kojima glavni lik komunicira s najznačajnijim umjetnicima svoje ere, uključujući Davida Bowieja i Madonnu. Štoviše, Basquiat je također održavao inspirativno prijateljstvo s Andyjem Warholom. Njegove su slike ubrzo postale vrlo tražene, a vrijednost im je brzo porasla, i do 1982. postao je i najmlađi sudionik Documente 7 te prvi svjetski poznati umjetnik afroameričko-karipskih korijena. Međutim, Basquiat nije mogao dugo izdržati izazov koji je za njega predstavljao ovaj brzi uspjeh u svijetu umjetnosti, te je umro od predoziranja drogom 1988.
Basquiatov opus aktualniji je nego ikad i ostaje pionirski i vizionarski kao i tada. Njegovi radovi usmjeravaju pozornost i na afričko nasljeđe i na problematične hijerarhije u društvu, pri čemu je sveprisutni rasizam tema koju je smatrao najvažnijom i osobno relevantnom. Kao ekscentrični autsajder i eksploatirana superzvijezda svog vremena, Basquiat sada stoji među najznačajnijim ključnim figurama suvremene umjetnosti.
Ova izložba u muzeju ALBERTINA prva je sveobuhvatna muzejska retrospektiva u Austriji koja prikazuje izvanredan opus Jean-Michela Basquiata. Prikazuje oko 50 velikih djela iz renomiranih javnih i privatnih zbirki, pružajući nove uvide u Basquiatov jedinstveni vizualni jezik i dekodirajući supstancu koja stoji iza njegovih umjetničkih ideja.
Ovu iznimnu i vrlo posjećenu izložbu u bečkom Muzeju ALBERTINA možete razgledati do 8. siječnja 2023.
Foto: press Muzej Albertina
