Svakoga tjedna donosimo pregled vijesti iz područja politike i društva, a ovaj put stižu novosti o sankcijama Rusiji, kaosu na valutnom tržištu te kriminalizaciji nasilja nad ženama
McDonald’s privremeno zatvara svih 850 restorana u Rusiji
I dok su mnoge tvrtke vrlo brzo povukle svoje poslovanje u Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, mnogi su zamjerali američkom fast food lancu McDonald’s što se još nije oglasio, čak se u jednom trenutku na društvenim mrežama pojavio hastag #BoycottMcDonalds. Sada znamo da je to vjerojatno jer su se morali dobro organizirati. Kako su objavili početkom tjedna, odlučili su privremeno zatvoriti sve svoje restorane, njih čak 850 (slovima: osamsto pedeset) i obustaviti poslovanje. Odluka se naravno smatra simbolom podrške Ukrajini.
Ono pozitivno u cijeloj toj priči jest to da McDonald’s u Rusiji zapošljava 62.000 radnika i nastavit će ih plaćati, rekao je u priopćenju direktor tvrtke Chris Kempczinski. Kako je naglasio u priopćenju:
“Situacija je iznimno teška za globalni brend kao što je naš i potrebno je uzeti u obzir mnogo toga.”
Privremeno zatvaranje lanca u Rusiji zapravo je “standby”, proučit će situaciju i vidjeti povlače li se u cijelosti ili će se vratiti na tržište. U međuvremenu, udružuju se i s bolnicama kako bi pružili pomoć građanima kako u Ukrajini, tako i u Rusiji.
Velike oscilacije na valutnom tržištu – ruski rubalj pri dnu, a euro je sve manje poželjan
Ruska invazija na Ukrajinu uzrokuje strahovite posljedice, a kad je riječ o financijama, dovela je i do snažnih oscilacija na valutnim tržištima. Pod najvećim je pritiskom euro te druge europske valute, poput češke krune i poljskog zlota, a ruski rubalj je, očekivano, doživio potop i pao za čak 36 posto.
Mali pritisak ima i naša hrvatska kuna, zbog čega je HNB morao i intervenirati prošloga tjedna kako bi stabilizirali valutu.
Vrijednosti s druge strane skaču dolaru, švicarskom franku te jenu, a ulagači su se usmjerile i na druge valute zemalja koje su manje ovisne o ruskim energentima. Euro je u problemu zbog toga što se sada budi sumnja u gospodarski rast eurozone zbog visokih cijena energije i plina, što bi moglo smanjiti očekivane stope rasta BDP-a. Ulagači su dali povjerenje dolaru, pa je sada tečaj istoga u odnosu na euro skočio za čak više od četiri posto dostigavši najvišu razinu od svibnja 2020.
Uz ovu “oluju na burzi”, svjetske cijene hrane porasle su prošloga mjeseca na rekordnu razinu skočivši za 20.7 posto na godišnjoj osnovi, po UN-ovoj agenciji za hranu, a rast je i dalje prisutan.
Pojedinci se okreću i zlatu, a kripto se još oporavlja od pada početkom godine. Sve u svemu – teško razdoblje koje će, nadamo se, imati neko svjetlo na kraju tunela.
Europska komisija predlaže direktivu za kriminalizaciju nasilja nad ženama
Europska komisija je početkom tjedna predložila direktivu kojom bi se na razini EU kriminaliziralo silovanje na temelju nedostatka pristanka, uhođenje i uznemiravanje na internetugenitalno sakaćenje žena te poticanje na nasilje ili mržnju na internetu.
Iako će vam vjerojatno sada pasti na pamet pitanje: “Ali, zar nisu nasilje nad ženama i djevojčicama već kaznena djela?” I bit ćete u pravu, u velikoj većini država članica EU je tako. No tijekom rada Komisije pokazalo se da postoje nedostaci u nacionalnom zakonodavstvu, zbog čega predlaže usklađenu kriminalizaciju kaznenih djela na razini cijele EU.
Komisija je iznijela procjenu da nasilje nad ženama i nasilje u obitelji pogađaju svaku treću ženu u EU. Svaka druga žena doživjela je spolno uznemiravanje, dok je svaka dvadeseta žena silovana. Svaka druga mlada žena doživjela je rodno uvjetovano nasilje na internetu, a doživljavaju nasilje i na poslu – njih čak trećina se suočila sa spolnim uznemiravanjem upravo u poslovnom okruženju.
U skladu sa stajalištem međunarodnih tijela za ljudska prava, uključujući Vijeće Europe, Komisija predlaže kriminalizaciju silovanja, kao seksualnog čina bez pristanka, u svim državama članicama. To će uvelike promijeniti situaciju tretiranja nečega kao kazneno djelo s obzirom na to da iako je silovanje kriminalizirano u svim državama članicama, u njih 18 potrebna je uporaba sile kako bi ono bilo kažnjivo.
Ono važno jest i to da će se konačno urediti posebne odredbe o uhođenju na internetu, koje su u pravnom sustavu rijetko uređene. Riječ je o modernom obliku nasilja koje se često provodi nad članovima obitelji ili bivšim partnerima kako bi se povećali kontrola i nadzor. Uznemiravanje na internetu, koje je trenutačno uključeno u zakonodavstvo u samo četiri države članice, obuhvaća prijetnje, uvrede ili drugo uvredljivo ponašanje upućeno pojedincima, posebno ženama i djevojčicama, koje se obično događa na društvenim mrežama ili putem drugih internetskih usluga. Također, dijeljenje intimnih fotografija bez pristanka izričito je kriminalizirano u 10 država članica, a sada će se to promijeniti.
Osim toga, Komisija predlaže i minimalne zatvorske kazne koje bi bile regulirane na razini cijele EU. S obzirom na to koliko je žena i djevojčica žrtava silovanja, uznemiravanja i zlostavljanja (a ne zaboravimo i na to koliko je tek neprijavljenih slučajeva), a nasilje na internetu u vrtoglavom je porastu, nadamo se da će ovo biti dovoljan korak za konačno suzbijanje ovog zastrašujućeg problema.
Foto: Chelsea Guglielmino/Getty Images Entertainment via Getty Images
