Trećina žena u Hrvatskoj prisiljena je štedjeti na ulošcima, jer su im preskupi, dok više od 10 posto građanki Hrvatske nije u mogućnosti kupiti dovoljno uložaka da bi ih redovito mijenjale, pokazuje upravo objavljeno istraživanje Udruge za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter
Maleni je to dio rezultata istraživanja o menstrualnom siromaštvu kojeg je provela Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter krajem 2020. godine putem online upitnika. Ovo je prvo istraživanje ove vrste provedeno u Hrvatskoj (i jedno od rijetkih u Europi), a o relevantnosti teme govori podatak kako je upitnik ispunilo čak 6084 osobe koje su imale menstruaciju u posljednjih godinu dana, neovisno o rodnom opredjeljenju. Istraživanje je osmišljeno u dipl. psihologinjom Majom Močibob i rezultati su dostupni putem ovog linka.
Konkretnije, više od trećine ispitanica (36.4 posto) navelo je da im se događa da moraju kupiti manje kvalitetne menstrualne potrepštine zbog njihove cijene, pri čemu 8.3 posto navodi da je to često, a 28.1 posto ponekad.
Više od 10 posto ispitanica je navelo da im se događa da nemaju dovoljno menstrualnih potrepština da ih mogu promijeniti kad god žele (11.9 posto), kao i da si ne mogu priuštiti menstrualne potrepštine (11.9 posto). Njih 10 posto bilo je u situaciji da si ne može priuštiti lijekove za smanjenje boli tijekom menstruacije, a 8.8 posto je navelo da im se događa situacija da uložak/tampon ne promijene duže od 6-8 sati jer si ne mogu priuštiti više menstrualnih potrepština.
Manji udio ispitanica je bio u situaciji da su morale posuditi menstrualne potrepštine od prijateljice ili nekog drugog jer si ih nisu mogle priuštiti (4.7 posto).
Uz samu dostupnost menstrualnih potrepština i lijekova za ublažavanje boli, istraživanje je ispitalo i menstrualnu higijenu, uvjete kod kuće, na poslu, u srednjim školama i fakultetima koji (ne)omogućavaju održavanje menstrualne higijene te stigmu i sram povezan sa samom menstruacijom.
Rezultati istraživanja su nadopunjeni i preporukama doc. dr. sc. Ana Marije Sikirić Simčić s Ekonomoskog fakulteta u Rijeci, a sve kako bi se problemi na koje ukazuju rezultati adekvatno adresirali s aspekta obrazovanja, osiguranja uvjeta za održavanje menstrualne higijene, osiguravanje menstrualnih potrepština, izmjene poreznih politika te ekologije.
Izuzev interesa na koji način se u Hrvatskoj tretira menstruacija kroz zakonodavne i financijske, te zdravstvene i društvene okvire, PaRiter je posebnu pažnju posvetio i dijelu publikacije u sklopu koje su objavljeni rezultati, a koji sadrži umjetničke radove u različitim tehninkama koji propituju razinu stigme vezane uz menstruacije u društvenom kontekstu.
PaRiter naglašava kako se nadaju da će ”rezultati ovog istraživanja doprinijeti raspravama na temu menstrualnog siromaštva i potaknuti nova istraživanja kojima će se dublje i šire ispitati tema te da će oni na pozicijama moći prepoznati važnost ove teme i djelovati sukladno našim preporukama.” Nadamo se i mi, kao i da će se posegnuti za praksama iz drugih država.
Foto: Realnost prva, Lucia iz publikacije Menstrualno siromaštvo i destigmatizacija
