Epizode stresa test su za um i tijelo. Prazni, iscrpljeni, umorni… Upravo tako se osjećaju ljudi koji su iskusili anksioznost. Kako nas stres uspijeva toliko iscrpiti?
Umor nas prati tijekom dana kada je posao stresan i zadaci se gomilaju. Kad dođe večer, to je neizbježno: nastupa iscrpljenost. Tijelo i kapci su teški, sva energija je iscrpljena iz tijela. Kada nas stres pogodi, to ne utječe samo na naše mentalno zdravlje, već i na našu cjelokupnu kondiciju.
Ali, zašto nas strest toliko umara?
Prvo, umor je jedan od prvih znakova koji ukazuju na poteškoće u prilagodbi. U tom razdoblju često se pojavljuje. Obično dolazi na kraju dana i može biti fizički i psihički, komplicirati svaki napor, ometati koncentraciju ili razmišljanje. Zapravo, prolazak kroz razdoblje stresa je poput izvođenja intenzivnog napora, duge sportske sesije. “Umor dolazi od pretjerane aktivacije autonomnog živčanog sustava”, započinje Christine Barrois, psihijatrica specijalizirana za stres. “Naše tijelo je stalno na oprezu i povećava mentalnu budnost, disanje, broj otkucaja srca”, nastavlja ona. Ovaj posebno energetski intenzivan koktel dovodi do stvaranja određenih kemijskih tvari u tijelu, najprije adrenalina, a potom i kortizola. Njihova prisutnost nije baš korisna jer inhibiraju funkcioniranje glavnih tjelesnih sustava, poput probavnog i imunološkog sustava.
Odgovor borbe ili bijega
Ali ta je iscrpljenost također povezana s mehanizmom koji je duboko ukorijenjen u nama. To je reakcija borbe-bijega, što je stanje u koje naše tijelo ulazi kada se suoči sa stresnom situacijom. Ova reakcija nas je održavala na životu od samih početaka čovječanstva dajući nam energiju za borbu protiv predatora. “Ne bi trebalo dugo trajati”, objašnjava Christine Barrois. “Suočavanje s opasnošću prije je značilo život ili smrt.” U paleolitiku smo samo pokušavali izbjeći da nas pojedu”, kaže stručnjak. Problem je u tome što se ovaj mehanizam, koji mora djelovati samo kratkoročno, danas javlja puno redovitije nego u davna vremena. A kada se stres pojavi nekoliko puta dnevno, napor se počinje gomilati, tijelo pati i daje osjećaj umora. U tom stanju također postaje teže opustiti se, vježbati i pronaći energiju za aktivnosti u kojima uživamo, a to je upravo ono što nam je potrebno za borbu protiv stresa.
Pa kako izaći iz ovog začaranog kruga?
Preuzmite kontrolu nad svojim odnosom s tehnologijom
Prvo, potrebno je utvrditi kada se treba oglasiti alarm. “Morate se zapitati kakve izravne učinke stres može imati na nas. Mogu li se koncentrirati? Je li moj san poremećen?”, objašnjava Christine Barrois. Psihijatrica ukazuje i na odgovornost tehnologije koja pojačava ovo stanje intenzivnog umora. Za nju je važno da reagiramo na naš odnos prema digitalnoj tehnologiji koja neprestano stavlja naš živčani sustav u stanje pripravnosti. Uspoređivanje na društvenim mrežama, vijesti koje neprestano stižu tijekom dana, stalni mailovi… Svi ti elementi izvor su stresa.
Kako vas stres ne bi svladao, vrijedi usvojiti određene navike. “Važno je pronaći malo mira i siguran prostor daleko od stresora, gdje možete nastaviti s aktivnostima koje vas opuštaju”, kaže Sarah Beitup. Sa svoje strane, Christine Barrois evocira “pobjedničku trijadu”, koju čine sport, meditacija (ili koherentnost srca) i dobra prehrana. Dok su neke stresne situacije ponekad neizbježne na dnevnoj bazi, druge se mogu isključiti. Određene rutine također nam mogu omogućiti da sporije živimo svoje dane i pronađemo mir u kaosu… dok istovremeno čuvamo energiju.
Foto: Unsplash
