Ako se i vi osjećate kao da samo čitate loše novosti, evo nekoliko vijesti na hrpi kako bi vam zadnji dan vikenda bio optimističniji. Donosimo tri novosti koje su nam uljepšale tjedan
Povijesna rezolucija o okončavanju zagađenja plastikom konačno donesena
Iako će mnogi reći da smo se “kasno sjetili”, drugi bi mogli na to pridodati kako je “bolje ikad nego nikad”. Vidjet ćemo čija će floskula ispasti istinita. Naime, na Skupštini UN-a za okoliš je čak 175 zemalja podržalo rezoluciju o okončanju zagađenja plastikom i, ono važnije, pravno obvezujućem sporazumu do 2024. godine. Rezolucija se bavi cjelokupnim životnim ciklusom plastike, uključujući njezinu proizvodnju, dizajn i odlaganje.
Zagađenje plastikom je, moglo se tako čuti na Skupštini, prešlo u pravu epidemiju koju je postalo teško, ako ne i nemoguće kontrolirati. Stoga se očekuje obvezujući način koji bi sadržavao alternative za rješavanje cjeloživotnog ciklusa plastike, poput dizajniranja proizvoda i materijala koji se mogu ponovno koristiti ili pak reciklirati.
“Ovo je najznačajniji multilateralni sporazum o zaštiti okoliša od Pariškog sporazuma. To je polica osiguranja za ovu i buduće generacije, tako da mogu živjeti s plastikom, a ne biti osuđeni na propast”, izjavila je Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP-a.
Dokazano je da izloženost plastici može naštetiti ljudskom zdravlju, potencijalno utjecati na plodnost, hormonsku, metaboličku i neurološku aktivnost, dok otvoreno spaljivanje plastike onečišćuje okoliš. Plastika ugrožava više od 800 morskih i obalnih vrsta koje najčešće stradavaju u mukama kada se zapetljaju ili progutaju, najčešće plastičnu ribarsku opremu. Iz svih tih razloga trudimo se (presporo? Bolje ikad nego nikad?) okrenuti kružnom gospodarstvu, koje bi moglo smanjiti količinu plastike koja završava u oceanima za više od 80 posto kroz 20 godina.
U Škotskoj besplatno putovanje za mlađe od 22 godine
“Tata, kupi mi auto” će zaista postati zastarjela pjesmica u mnogim državama (osim možda kod nas gdje se mijenjaju vozni redovi autobusa i tramvaja nagore, unatoč već otežanoj lakoći putovanja javnim prijevozom u Zagrebu). Naime, Transport Scotland ima odnedavno besplatno putovanje autobusom za mlađe od 22 godine, a program je takav kako bi riješio nejednakost među mladima, poboljšao njihovu kvalitetu života, ali je i reakcija na klimatske promjene.
Deseci tisuća mladih već su se prijavili i dobili svoju karticu, a kroz neko vrijeme će to značiti da će država financirati prijevoz čak 2,3 milijuna ljudi, kada se u to ubroje i stariji od 60 godina te osobe s invaliditetom te njegovatelji.
Škotska ministrica prometa, Jenny Gilruth, rekla je: “Oduševljena sam što od danas, zahvaljujući škotskoj vladi, svaka mlada osoba mlađa od 22 godine u Škotskoj s iskaznicom prava sada može besplatno putovati autobusom diljem Škotske. Proširivanje besplatnog putovanja autobusom učinit će javni prijevoz pristupačnijim i pomoći da se mnogim mladim ljudima pruži širi pristup više mogućnosti za obrazovanje, slobodno vrijeme i posao. To će također podržati izbor održivog putovanja u ranim godinama života.”
“Povećanje korištenja autobusa pomoći će nam da postignemo naš vodeći svjetski cilj smanjenja broja kilometara prijeđenih automobilom za 20 posto do 2030. i postizanje neto nulte emisije do 2045. Također će podržati lokalne autobusne usluge da se oporave”, dodala je. Ne zaboravimo i to da će ova mjera definitivno pomoći i roditeljima, kojima će sigurno uvelike smanjiti troškove prijevoza, pogotovo ako imaju više djece. Baš jedan pozitivan primjer podrške građanima u jeku inflacije i pandemije, zar ne?
Virtualna stvarnost mogla bi olakšati terapiju
Iako je odlazak psihologu ili psihoterapeutu postao sve manji tabu, činjenica jest ta da mnogi i dalje ne smatraju ugodnim razgovarati s osobom koju ne poznaju. Dapače, novo istraživanje pokazuje da je mnogim ljudima ugodnije razgovarati s avatarom nego sa stvarnom osobom.
Studija Sveučilišta Edith Cowan pokazala je da 30 posto ljudi radije govori o negativnim iskustvima s avatarom virtualne stvarnosti, u odnosu na osobu. Istraživači su usporedili društvene interakcije u kojima su ljudi sudjelovali u VR razgovoru s licem u lice.
Koristili su tehnologiju snimanja kretnji cijelog lica i tijela kako bi stvorili ‘realističan motion avatar’, a zatim su analizirali kako su ljudi u interakciji s avatarima u usporedbi s ljudima.
Istraživač psihologije i komunikacije dr. Shane Rogers rekao je da su sudionici ocjenjivali svoje iskustvo na čimbenicima kao što su uživanje, percipirano razumijevanje, udobnost, nespretnost i opseg u kojem su osjećali da su otkrili informacije o sebi. Općenito, ispitanici su bolje prihvaćali razgovor s VR-om, zbog čega voditelji istraživanja naslućuju da bi ova tehnologija mogla vrlo skoro biti katapultirana u sferu psihološke pomoći.
“Ova tehnologija ima potencijal za široku primjenu u brojnim područjima kao što su neobavezni razgovori, posao, turizam, obrazovanje i terapija”, rekao je dr. Rogers.
“Studija je pokazala da 30 posto ljudi preferira otkrivanje negativnih iskustava putem VR-a. To znači da bi se terapija mogla otvoriti novim ljudima koji se ne osjećaju ugodno s tradicionalnim interakcijama licem u lice.”To bi također moglo omogućiti terapeutima da učinkovitije provode terapiju na daljinu, jer osoba može biti u sobi za terapeuta (u virtualnoj stvarnosti) dok sjedi u vlastitom domu.” S obzirom na važnost mentalnoga zdravlja, ispada da je svaka pomoć koja omogući nekome da postane zdraviji pojedinac ili pojedinka odlična – a hoće li VR zaista imati dugoročnu učinkovitost ili biti samo privremeni hype, pokazat će, kao i u svemu ostalome – vrijeme. Mi već nekako predviđamo da ćemo o tome kroz nekoliko godina pisati kao o zanimljivom fenomenu.
Foto: Unsplash
