Donosimo vam vijesti o aktualnim događajima diljem svijeta, koji su važni iz političkih i društvenih razloga. Ovoga tjedna donosimo pregled vijesti iz Tokija, Australije i SAD-a
Bjeloruska sprinterica izazvala kaos na Olimpijskih igrama tražeći zaštitu i azil
Bjeloruska sprinterica Krystsina Tsimanouskaya odletjela je u srijedu iz Tokija u Beč pod diplomatskom zaštitom Poljske, manje od 72 sata nakon što je odbila naredbe svoje ekipe da se vrati kući. Prebjeg ove olimpijske sportašice mnogi su usporedili s onima u doba Hladnoga rata, a sve je krenulo kada je Krystsina u nedjelju izazvala diplomatski bijes kada je izjavila da su joj treneri skratili Igre u Tokiju, tražeći da spakira kofere te da su je prisilno odveli na aerodrom protiv njezinih želja jer je u jednom trenutku u intervjuu kritizirala i trenere i režim u svojoj državi.
#Belarus It’s been reported that Kryscina Tsimanouskaya, who publicly criticized the regime and sports officials, is being sent from Tokyo back to Belarus. Apparently, representatives of the Belarusian national team took her to the airport. It looks like kidnapping pic.twitter.com/led3PfncEQ
— Hanna Liubakova (@HannaLiubakova) August 1, 2021
Odbila je ukrcati se na let, pobjegla i zatražila zaštitu japanske policije na aerodromu. “Neću se vratiti u Bjelorusiju”, rekla je tada Reutersu. Bjeloruski nacionalni olimpijski odbor (NOC) u srijedu nije odgovorio na zahtjev za komentar. Ranije je NOC rekao da su treneri odlučili povući Tsimanouskayu s Igara na savjet liječnika zbog njezinog “emocionalnog, psihološkog stanja”, a mnogi kritičari smatraju da je to jedan od načina da se validnost sportašicinih riječi dovede u pitanje.
U međuvremenu, austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je kako bi Tsimanouskaya mogla računati na potporu i azil zemlje po dolasku u Beč. Nakon što je dvije noći provela u poljskom veleposlanstvu, 24-godišnjakinja ušla je u zrakoplov. Izvor iz poljske vlade rekao je da je u zadnji čas prebačena na drugi let, zbog zabrinutosti za svoju privatnost i sigurnost nakon što je vijest o planu postala javna. Zabrinutost je bila posebno velika zbog incidenta u svibnju, kada je let Ryanaira bio prisiljen sletjeti u Bjelorusiju, a novinar disident uhićen.
Tsimanouskaya was accompanied to the airport by two members of the Belarusian sports delegation. She is now with the police and volunteers. When asked if she was afraid to fly to #Belarus, Tsimanouskaya answered “yes”. pic.twitter.com/LgqLjLrmU1
— Hanna Liubakova (@HannaLiubakova) August 1, 2021
Afera se odigrala usred povećane zabrinutosti za sigurnost Lukašenkovih kritičara, uključujući i u susjednim zemljama, nakon suzbijanja protesta u kojem je u Bjelorusiji uhićeno nekoliko desetaka tisuća ljudi. Bjeloruski aktivist Vitaly Shishov, koji živi u Ukrajini, pronađen je obješen ovoga tjedna u parku u blizini svoje kuće u Kijevu. Ukrajinska policija pokrenula je istragu o ubojstvu, a predsjednik Volodymyr Zelenskiy naredio je u srijedu reviziju sigurnosti bjeloruskih prognanika.
Otvara se bolnica specijalizirana za mentalno zdravlje žena
U Australiji je privatna zdravstvena ustanova Cabrini osnovala prvi centar za mentalno zdravlje žena. Smješten u gradiću Elsternwicku, centar može primiti do 30 pacijentica, a specijalizirali su se za liječenje depresije, anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja i ovisnosti. Ova privatna bolnica otvara se u rujnu, a nudit će intenzivnu terapiju u trajanju do deset dana. Sobe u bolnici dobit će imena po istaknutim australskim ženama.
View this post on Instagram
S obzirom na to da im se vjerojatno postavljalo pitanje zašto je riječ o instituciji namijenjenu isključico ženama, osnivačice bolnice ističu kako žene često ne traže pomoć i izbjegavaju liječenje jer se osjećaju nelagodno na psihijatrijskim odjelima na kojima su smještena oba spola, posebno u doba pandemije kada je obiteljsko nasilje u porastu.
Sharon Sherwood iz tvrtke Cabrini kazala je da je “povećanje incidencije obiteljskog nasilja ojačalo potrebu za rodno specifičnom zaštitom mentalnog zdravlja.” Također je izjavila kako su pacijentice u mješovitim odjelima za mentalno zdravlje često bile svjedokinje fizičkog zlostavljanja, posebno na odjelima gdje su bili prisutni i muškarci ovisnici.
„Posebno tijekom pandemije, učestalost problema s mentalnim zdravljem izuzetno se povećala; već znamo da žene imaju dvostruko veću vjerojatnost za oboljenjem od tjeskobe ili depresije te dva puta veću vjerojatnost da će doživjeti PTSP i čitav niz stvari ”, rekla je Sue Williams iz tvrtke. “Zbog izolacije i financijskih poteškoća, porast problema mentalnog zdravlja upravo je narastao i bit će dugotrajan problem sljedećih 10 godina.”
Stopa nasilja nad ženama tijekom pandemije se povećala, a policija je zabilježila sveukupni porast slučajeva obiteljskog nasilja za 9,4 % u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu.
Carski pingvini ugroženi zbog utjecaja klimatskih promjena?
Kad god se govori o klimatskim promjenama, vijesti su ili “pesimistične” ili djeluju kao da se ponavljaju. Ili kao da nas se ne tiče. No, činjenica jest ta da smo na svim razinama ugroženi i definitivno se čini da G20 ne djeluje dovoljno – pojedini kritičari tvrde da pomaci koje sada radimo, kasne oko 20-30 godina. A dokaze klimatske krize vidimo na svakom koraku, a najnovija je ta da bi carski pingvini, najveća i najteža od svih živućih vrsta pingvina te endemska vrsta koja živi na Antarktici, mogla biti proglašena ugroženom vrstom.
S obzirom na to da klimatske promjene prijete staništu morskih leda carskih pingvina, američka Služba za ribu i divlje životinje objavila je u utorak prijedlog da se te vrste navedu kao ugrožene prema Zakonu o ugroženim vrstama. “Životni ciklus carskih pingvina vezan je uz postojan morski led koji im je potreban za uzgoj, hranjenje i otapanje”, objasnila je Stephanie Jenouvrier, ekologinja pingvina u Oceanografskoj instituciji Woods Hole u Falmouthu, Massachusetts.
View this post on Instagram
Istraživanje objavljeno u utorak u časopisu Global Change Biology pokazalo je da bi do 2100. godine 98 % kolonija carskih pingvina moglo biti dovedeno na rub izumiranja ako se ne promijene trenutne stope emisije ugljika i klimatske promjene. Oko 70 % kolonija bit će u opasnosti prije, do 2050.
Studija je promatrala ukupne trendove zagrijavanja i sve veću vjerojatnost ekstremnih vremenskih fluktuacija uslijed globalnog zatopljenja. Također je primijećeno da je iznimno niska razina morskog leda 2016. dovela do masovnog neuspjeha u uzgoju kolonije carskih pingvina u zaljevu Halley na Antarktiku.
Te se godine sezonski morski led razbio prije nego što su pingvini imali vremena razviti vodootporno perje za odrasle, a oko 10.000 mladunaca se utopilo. Kolonija se poslije nije oporavila.
Foto: Yuichi Yamazaki/Getty Images