Svake srijede donosimo mali briefing važnih događanja taj tjedan iz područja politike i društva

Osim puno aktivnosti na domaćoj sceni koje revno pratimo, mnoge vijesti nam prođu ispod radara. Evo novosti od proteklog tjedna koje biste trebali znati.

Trudeau rekao da bi se papa trebao ispričati na kanadskom tlu zbog uloge crkve u rezidencijalnim školama

Premijer Justin Trudeau izjavio je u petak da je zatražio od pape da dođe u Kanadu kako bi se ispričao zbog uloge Katoličke crkve u vođenju rezidencijalnih škola za autohtonu djecu, nakon što su posmrtni ostaci gotovo 1.000 ljudi pronađeni u neobilježenim grobnicama u blizini dvije bivše škole. Ranije ovog mjeseca, papa Franjo se izravno ispričao, ali rekao je da ga boli otkriće posmrtnih ostataka 215 djece i pozvao na poštivanje prava i kulture domaćih naroda bez prozivanja odgovornosti Katoličke crkve, no to, mnogi smatraju, apsolutno nije dovoljno.

“Osobno sam izravno razgovarao s Njegovom svetošću papom Franjom kako bih mu naglasio kako je važno ne samo da se on ispriča, već i da se ispriča autohtonim Kanađanima na kanadskom tlu”, rekao je Trudeau novinarima u Ottawi. U međuvremenu, dogovoreno je da će vođe autohtone skupine doći u Rim u prosincu, no ovaj dogovor je mnogima ostavio gorak okus u ustima. Zar je normalno da netko odlazi u Rim po ispriku?

Sve se pokrenulo nakon što je Cowessess First Nation izjavila u četvrtak da je na mjestu Pomorske rezidencijalne škole u Saskatchewanu pronađen 751 neobilježeni grob, samo nekoliko tjedana nakon što je otkriveno 215 neoznačenih grobova u bivšoj školi u Britanskoj Kolumbiji.

Sustav rezidencijalnih škola, koji je djelovao između 1831. i 1996. godine, odvojio je oko 150 000 autohtone djece iz njihovih obitelji i doveo ih u kršćanske rezidencijalne škole, uglavnom katoličke, koje su se vodile u ime savezne vlade.  Riječ je o školama u koje su autohtona djeca bila redovito prisilno školovana kako bi se integrirali u društvo, no već se desetljećima progovara o tome da mnoga djeca otamo ne izađu, bilo da nestanu ili pobjegnu zbog strašnih uvjeta, koja su uključivala fizičko nasilje, izgladnjivanje i loše stambene uvjete. Izvještaj savezne komisije utvrdio je da je stambeni školski sustav napravio kulturni genocid nad autohtonim stanovništvom Kanade.

Fatalno rodno nasilje pogoršava se u Europi

Život se postupno u Europi vraća u normalu, a istovremeno je zabilježeno ponovno jačanje smrtonosnog nasilja nad ženama, a zlostavljači doživljavaju svojevrsni “gubitak kontrole” koju su uživali tijekom lockdowna. Najpotresniji događaji bili su kad je Francuskinju suprug spalio te pet ubijenih žena u Švedskoj.

U rijetkim europskim zemljama u kojima su dostupne službene statistike za 2021. godinu, brojke su neosporne: u Španjolskoj je, primjerice, od završetka izvanrednog stanja u svibnju, svaka tri dana ubijena jedna žena, u Belgiji je 13 žena umrlo od nasilja od kraja travnja u odnosu na 24 tijekom cijele 2020. godine, dok je u Francuskoj do sada ove godine ubijeno 56, pokazuju podaci nevladinih udruga.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by End Violence Against Women (@evawuk)

“S obzirom na to da žene stječu više slobode, agresori se osjećaju kao da gube kontrolu i reagiraju ekstremnijim nasiljem”, objasnila je Victoria Rosell, voditeljica španjolske radne skupine protiv rodnog nasilja.

“U slučaju sve većeg broja koji primjećujemo posljednjih mjeseci, vidjeli smo kako je ublažavanje ograničenja razotkrilo još jednu temeljnu pandemiju, onu muškog nasilja.”

Širom Europe, lockdowni su otežali otkrivanje slučajeva nasilja u obitelji, a žrtve su bile prisiljene ostati kod kuće sa svojim zlostavljačima, te su mogle samo ekstremno diskretno potražiti pomoć. Primjerice, tijekom tromjesečnog lockdowna Španjolske na početku pandemije, apeli za pomoć porasli su za 58 posto u usporedbi s istim razdobljem 2019. s internetskim – ili “tihim” – apelima koji su porasli za 458 posto, pokazuju podaci ministarstva ravnopravnosti. “To pokazuje kako žene nisu mogle ni telefonirati od kuće”, rekla je Rosell.

Kako bi pružile spas ženama u riziku, različite su županije tijekom pandemije iznašle inovativne načine kako pozvati pomoć, poput Italije, gdje bi žene mogle nazvati policijski broj za hitne slučajeve i reći: “Voljela bih naručiti pizzu s margaritom” koja bi upozorila operater za slanje patrole. U Španjolskoj su žene mogle upozoriti vlasti odlaskom u ljekarnu, jednu od rijetkih trgovina otvorenih tijekom locdkowna, i zatražiti “ljubičastu masku”.

Novi Zeland zabranit će većinu plastike za jednokratnu upotrebu do 2025. godine

Novozelanđani se, kako piše The Guardian, opraštaju od jednokratne plastike – vrećice, štapići za uši, žlice i slamke – dok istovremeno vlada pokušava zemlju prilagoditi svojoj “zelenoj” reputaciji. Trenutno jedan od 10 svjetskih proizvođača otpada po glavi stanovnika, Novi Zeland najavio je da će zabraniti mnoštvo plastike za jednokratnu upotrebu, uključujući pamučne štapiće, vrećice, pribor za jelo, tanjuriće i zdjelice, slamke i etikete s voćem.

“Svakog dana Novozelanđani bace oko 159 g plastičnog otpada po osobi, što nas čini jednim od najvećih proizvođača otpada na svijetu”, rekao je ministar zaštite okoliša David Parker.

Zabrana plastike, koja će se postupno uvoditi između 2022. i 2025., dovest će do toga da će se svake godine uklanjati više od dvije milijarde plastičnih predmeta za jednokratnu uporabu s deponija i okoliša u zemlji.

Novi Zeland je već zabranio većinu plastičnih vrećica za jednokratnu upotrebu još 2019. godine, dok je Velika Britanija uvela zabranu plastičnih slamki i štapića za uši 2020. EU je izglasala sličnu zabranu koja se uvodi ove godine. U nekim je zemljama Covid-19 zaustavio napredak na polju plastike – niz američkih država povukao je zabranu plastičnih vrećica i zaustavio novo zakonodavstvo kojim se ograničavaju proizvodi od plastike dok je pandemija dosegla svoj vrhunac. Grupe za zaštitu okoliša također su izvijestile da ogromne količine “otpada Covid” – uključujući plastične rukavice, boce za dezinfekciju ruku i kirurške maske – začepljuju oceane. Ako ste i vi među onima koji žele uvesti promjene u svoje kućanstvo, recenzirali smo perive štapiće za uši i vatice koje, osim boljitka za okoliš, uvelike smanjuju otpad i potrošnju.

 

Foto: Franco Orighlia/ Getty Images News via Getty Images

#klimatske promjene #top priče #vijesti #zabrana plastike