Tekstilna industrija posljednjih je godina na vrlo lošem glasu, a ne čudi ni zašto uzme li se u obzir činjenica da se radi o drugom najvećem zagađivaču na svijetu. Brza moda u tome je nesumnjivo odigrala veliku ulogu, no svjedočimo li napokon polaganom okretanju trenda u smjeru savjesnije, etičnije i održivije mode, s recikliranjem kao bitnom stavkom djelovanja protagonista te iste industrije?
Otkako je takozvane brze mode, kupci su značajno promijenili svoje navike. Danas kupujemo jeftinije i masovnije, zbog pristupačnih cijena puno lakše otvaramo svoje novčanike i puno se lakše opraštamo od odjevnog predmeta koji možda nije zadovoljio naša očekivanja ili koji nakon nekoliko uporaba jednostavno više nije nosiv. Postalo je sasvim normalno zažmiriti na lošu kvalitetu odjevnih artikala koje nosimo i nakon nekoliko nošenja ih baciti, odmah potom odlazeći u shopping po nešto novo i “bolje”. Brza i masama namijenjena moda tako je katapultirala tekstilnu industriju u top tri najveća zagađivača na svijetu, smjestivši ju na nimalo zavidno drugo mjesto, odmah iza naftne industrije. Danas je sasvim jasno i transparentno o kakvim razmjerima zagađenja govorimo i što je sve krimen ove stotine milijardi dolara teške industrije, ali i kupaca kao njezinih izravnih sudionika.
Što kažu statistike?
Tekstilni otpad koji proizvođači odjeće, ali i kupci zajedno generiraju, postao je prava rak rana planeta Zemlje. Svake se godine u SAD-u generira više od 15 milijuna tona tekstilnog otpada, čiji je udio doslovno udvostručen u posljednja dva desetljeća. Od tog iznosa, svega dva milijuna tona se reciklira, tri milijuna se iskorištava za obnovljive izvore energije, a otprilike 10 milijuna šalje se na odlagališta, gdje razgradnja odbačene sintetičke odjeće može potrajati stotinama godinama. Kao da to već našoj zemlji nije dovoljno za probaviti, povećalo se stavlja i na same proizvođače, koji manipuliraju prirodnim resursima i vrlo olako ih troše. Kina, primjerice, potroši 5.000 galona vode na proizvodnju jednog jedinog T-shirta i para traperica, a svake godine iz svojih tekstilnih proizvodnih pogona ispusti više od 2,5 milijardi tona otpadnih voda. Kao zemlja koja će uskoro proizvoditi 50 % svjetske odjeće, Kina također generira jako puno tekstilnog otpada. Samo u Hong Kongu, dnevno se bace 253 tone tekstila – što ostataka korištenih u proizvodnji, a što odjeće i obuće koju su odbacili kupci.
S obzirom na statistike, ali i milijarde dolara koje su stalno u opticaju u odnosu tekstilne industrije i njezinih kupaca, krug se čini začaran, no naš planet svakim nam danom sve jasnije poručuje kako mjesta za ignorantske poslovne prakse više nema i da se stvari moraju mijenjati ako stvarno želimo ostvariti neko bolje sutra za generacije koje tek dolaze.
Brendovi koji su recikliranju rekli “da”
Uhvatiti se ukoštac s tim nezamislivim količinama tekstilnog otpada, ujedno znači i reciklirati, čega napokon postaju svjesni i modni brendovi. Njihovi kupci, globalno gledajući, godišnje u prosjeku odbace oko 30 kg odjeće i obuće po osobi, a s obzirom na dosad vrlo malo inicijativa za recikliranje, 85 % tog otpada redovito bi završavalo nezbrinuto na odlagalištima. Pritom fascinira podatak da bi do 95 % tog istog otpada moglo biti reciklirano.
Unazad par mjeseci, sigurno ste i sami primijetili neke inicijative koje pozivaju na recikliranje, pa čak i u domaćim trgovinama poznatih high street brendova. Kako bi promijenili navike kupaca, brendovi su ih počeli pozivati da svoju staru odjeću i obuću donose u njihove poslovnice, kako bi ista bila iskorištena za recikliranje i nastanak sasvim nove odjeće, u kojoj će ova stara dobiti neki novi život. No, mijenjati sada već uvriježene navike kod ljudi nije nimalo lak zadatak, zbog čega je uz metodu pokušaja i pogrešaka ipak osmišljen način kako motivirati kupce na reciklažu. To je, naravno, sustav nagrađivanja, u kojem za donesenu robu svaki kupac dobiva kupon za popust prilikom iduće kupovine. Na tom principu nastala je i jedna sasvim nova aplikacija u Velikoj Britaniji, koja se zove reGAIN i zapravo je prva britanska aplikacija za recikliranje neželjenog tekstila. Njome je napravljen značajan korak prema naprijed i daljnji pomak modne industrije u smjeru cirkularne ekonomije.
Recycling aplikacija o kojoj se priča
Aplikacija reGAIN uspjela je stvoriti partnerski odnos s modnim brendovima kao što su Superdry, Asics, New Balance, pa čak i lifestyle brendovima Expedia i Hotels.com, čije kupone s popustom kupci mogu dobiti ako skinu aplikaciju i doniraju reGAIN-u stvari koje više ne nose.
Aplikaciju je razvio Jack Ostrowski, koji je odlučio educirati potrošače i promijeniti način na koji doživljavaju vrijednost odjeće, kao i način na koji se inače rješavaju robe koju više ne žele ili ne trebaju. “Mi smo realisti, a ne idealisti. Znamo da ne možemo zaustaviti ljude u namjeri da kupe novu odjeću, no zato ih možemo potaknuti da promijene svoje navike i posljedično možemo utjecati na to da stotine tona stare odjeće i obuće ne završi na britanskim odlagalištima. Dugoročno gledano, cilj nam je vidjeti svijet u kojem tekstil nikada ne postaje otpad”, zaključio je Jack Ostrowski.
On, kao i pojedini high street brendovi koji pozivaju na recikliranje i održivost, nisu usamljeni u svojim vizijama. To također, i to već dugi niz godina, čini poznata britanska dizajnerica Stella McCartney, čija je odjeća postala sinonim za održivu i etičnu modu. Stella je već godinama poznata po tome da u dizajnerskom procesu ne koristi pravu kožu ni krzno, a u gradnji modernog modnog biznisa usvojila je brojne održive prakse. Materijali su, naravno, u samom središtu njezinih napora i dosad je uspjela integrirati reciklirani najlon u svoj dizajn, inovirati nove načine proizvodnje svile i koristiti revolucionarne alternative pravoj koži. Cilj joj je stvarati luksuznu modu koja ne nanosi štetu Zemlji, a svaka nova kolekcija govori u prilog tome. Svoju posljednju kampanju, Stella je snimila upravo na odlagalištu otpada, čime je poslala snažnu poruku cijeloj modnoj zajednici koja generira tekstilni otpad i skrenula pozornost na činjenicu da se samo 1 % tog otpada doista reciklira.
Upcycling moda
Iz želje da kupujemo manje, a kupujemo kvalitetnije ili barem savjesnije, modni insajderi stvorili su trend upcycling mode. Riječ je o modnom konceptu koji podrazumijeva korištenje postojeće odjeće i modnih dodataka te restrukturiranje istih u sasvim nove komade. Upcycling se može napraviti i od ostataka tekstila, koje bi tvornice odjeće u protivnom bacile u smeće, a glavne prednosti ove mode svakako su održivost, niže cijene (jeftinije je napraviti odjevni komad na ovaj način, nego ispočetka) i unikatnost komada koji dobivate. Poznati brend koji se bavi upcyclingom, a ima veliki broj obožavateljica, jest američki Reformation, čije su haljine, pa čak i vjenčanice, od starih vintage komada, tkanina koje su modne kuće nabavile u prevelikim količinama i eco-friendly materijala.
Čak i Hrvatska ima svoje svijetle primjere koji bi mogli poslužiti i drugima. Jedan od njih je domaći modni brend Neha Neha, iza kojeg stoji Varaždinka Nela Kliček. Ona je postala poznata po svojim unikatnim jeans komadima, osobito predimenzioniranim traper jaknama koje oslikava i ukrašava detaljima u boho stilu. No, možda najbolje od svega jest činjenica da je svaka od ovih jakni nekoć već imala vlasnika, ako ne i nekoliko njih, te je u biti vintage komad kojem je Nela odlučila dati novi život umjesto da završi kao tekstilni otpad.
Kako ona gleda na recikliranje i održivost u modnoj industriji? “Mislim da su modna industrija i masovna proizvodnja trenutačno na vrhuncu. Fast fashion je jedan pojam i koncept s kojim se sve više susrećemo i objeručke ga prihvaćamo, ali polako se stvara otpor i zasićenje s istim, prije svega od strane potrošača. Ljudima je dosta jeftine, “peri-deri” robe koju u većini slučajeva bacaju, a dosta nas i nije svjesno da je tekstilna industrija jedan od najvećih zagađivača na svijetu. Tu nastupaju manji brendovi koji nude kvalitetno izrađene i limitirane komade odjeće. Vjerujem da njihovo vrijeme tek dolazi jer sve veći dio publike cilja na održivost i ekološki osviještene brendove te mi je drago da je moj brend dio revolucije”, zaključuje Nela i savršeno portretira činjenicu da je idealno vrijeme za promjene, pa čak i u modi.
