„Art After Instagram – Art Spaces, Audiences, Aesthetics“ naslov je knjige autora Lachlana MacDowalla i Kylie Budge. Zanimljiva je to knjiga koja se bavi učincima platforme Instagram na stvaranje i doživljaj umjetnosti.
Autori Lachlan MacDowall i Kylie Budge kritički analiziraju načine na koje je Instagram utjecao na umjetnike, umjetničke prostore, umjetničke institucije i umjetničku publiku te u konačnici na suvremeno estetsko iskustvo. Knjiga tvrdi da arhitektura Instagrama predstavlja novi odnos prema slici i vizualnom iskustvu, načinu oblikovanja navika gledanja i društvenih odnosa. Nakon detaljne analize strukture Instagrama – taktilnog svijeta pripadnosti (“follow”), estetike (“like”) i pažnje (“comment”) – knjiga istražuje kako su umjetnički prostori, publika i estetika ključni za razumijevanje popularnosti i važnosti Instagrama.
Nakon čitanja (bez obzira na to što je moja profesionalna pozornost usmjerena na društvene mreže i umjetnost) svakako bih je preporučila svima koji bi htjeli bolje razumjeti odnose umjetnosti i Instagrama kao primarne „umjetničke društvene mreže“, bez obzira radi li se o vizualnim umjetnostima ili nekom drugom kreativnom izrazu.
Naime, ovo čitanje bio je logičan slijed nakon što sam pročitala preddoktorski rad „Instagram and the art gallery: aesthetic experience, sharing, and space.“ autora Adam Edward Carlyle Suess na koji sam posve slučajno nabasala. Iako se radi o znanstvenom članku, imao je moju potpunu pozornost. Već dulje vrijeme gledam umjetnost tj. profile umjetnika, kolekcionara, galerija, muzeja i raznih platformi i ne mogu se oteti dojmu koji mogu jedino nazvati „umjetnost nakon iInstagrama“.
Tekst koji sam slučajno našla na internetu objasnio mi je ono što sam osjećala; objasnio mi je zašto i kako vizualna umjetnost živi na i nakon Instagrama. I zašto, zapravo, veliku količinu nje konzumiram upravo preko svog „pametnog telefona“. S jedne strane mi se to čini prilično bizarnim, posebno jer pripadam generaciji tzv. geriatric millennials tako da se jako dobro sjećam života na fakultetu, studirajući povijest umjetnosti i doživljaja umjetnosti jedino preko knjiga, monografija, izložaba ili preko projekcija reprodukcija i vizuala s dijapozitiva u dvorani za predavanje Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
No, ubrzajmo vrijeme i evo, knjigu „skidam“, čitam na telefonu, umjetnost pretražujem preko Instagrama. No, i dalje je odlazak na izložbu ili posjet ateljeu ono potpuno iskustvo umjetnosti. I to, čini mi se, niti jedna društvena mreža i bilo kakav napredak tehnologije neće zamijeniti. Ali, sve ono između, sav prostor i vrijeme posvećen umjetnosti „između“, je skoro pa u potpunosti na Instagramu. Kako i možda bitnije: zašto? Instagram je od 2010. naovamo postala najpopularnija prvo aplikacija pa društvena mreža upravo za sve vizualno. I umjetnosti tog spektra savršeno su se uklopile u takav vid reprezentacije. Galerije, muzeji, a na kraju i sami umjetnici koriste ga kao neprikosnoven alat promocije i privlačenja pažnje. Kao što smo već spomenuli, struktura Instagrama je kao stvorena za to: „follow, like, comment“. Jedina nadogradnja te strukture jest post tj. fotografija umjetničkog djela i njegovog promatrača kako bi onda promatrač podijelio svoje iskustvo te nastavio daljnju gradnju „follow,like, comment“ strukture.
Uspješni primjeri takvog djelovanja su profili raznih poznatih svjetskih galerija i muzeja. Velike institucije prepoznale su društvene mreže kao odličan alat promocije te su, u korak s tehnološkim napretkom, osnovale CM odjele i zaposlile stručne osobe kako bi vodile njihove stranice i profile. S druge strane, umjetnici su se sami „uhvatili“ tog posla i neki su intuitivno jako dobro izgradili svoj imidž na Instagramu, dok većina ipak nije. „Probiti se“ na Instagramu postalo je jednako važno kao i probiti se ne umjetničkoj sceni u živo. Zato donosimo nekoliko profila umjetnika iza kojih stoji pametno osmišljena komunikacija s pratiteljima i njih stvarno vrijedi pratiti.
Chanel Miller @chanel_miller
Chanel Miller je umjetnica i spisateljica, rođena u Palo Altu, živi i radi u San Franciscu i New Yorku. Prvi put je u oči javnosti, anonimno, došla kao “Emily Doe”, žrtva seksualnog napada na Sveučilištu Stanford 2015. čija je izjava predstavljena na sudu postala viralna i snažna i utjecajna. Miller je odustala od svoje anonimnosti i povratila svoj identitet u rujnu 2019., kada je objavila memoare: “Know My Name” za što je pobrala pozitivne kritike. Njezin Instagram profil kombinacija je privatnog i profesionalnog života, umjetnosti, rada i aktivizma.
Just Art History @justarthistory
Instagram profil koji na jednostavan način prikazuje „velika“, a i „mala“ djela povijest umjetnosti i na kraju krajeva educira svoje „followere“. Iako se radi o površnom prikazivanju djela: naziv, autor, godina i vizualno isticanje detalja umjetničkog djela u jednom postu, vjerujem da je mnoge potaknuo da istraže ono što gledaju. Za ovaj profil možemo reći: Kako brzo i jednostavno proći povijest umjetnosti? Follow Just Art History.
The Pink Lemonade @the.pinklemonade
The Pink Lemonade je instagram profil koji je do studenog 2021. okupljao i prikazivao razno razne trenutke u umjetnosti, i to na istovremeno jako privlačan, ozbiljan i duhovit način. Radi se o jako pametno kuriranom profilu koji privlači. U studenom 2021. najavljano je novo poglavlje njihovog (pretpostavljam da iza profila stoji cijeli tim!) djelovanja što je donekle uzburkalo Instagram zajednicu i u prosincu je na profilu objavljena prva „ESC“ skulptura koju potpisuje The Pink Lemonade. Radi se o ESC gumbu na tastaturi, no izvedenog u najfinijem bijelom cararrinom mramoru, u limitiranoj ediciji od 300 komada dimenzija 6,84cm x 14,1cm x 11,1cm s ugraviranim logom na dnu. Kakav preobrat situacije na profilu!
Criterion Collection @criterioncollection
Odličan primjer profesionalnog profila distributera, streaming servisa i sakupljača filmova! Kako su i sami naveli i „bio“ opisu profila: posvetili su se tom poslu još od 1984. I jako dobro držali korak s vremenom i tehnološkim napretkom, rekla bih.
nöl collective @nolcollective
Profil ovog kolektiva je političko-modni. I umjetnički. Radikalan, zanimljiv i graniči s umjetnošću.
Wasted Rita @wastedrita
Jedna od najpoznatijih umjetnica na Instagramu svakako je Wasted Rita.
Sarah Bahbah @sarahbahbah
Sarah Bahbah je palestinska/jordansko-australska umjetnica i režiserka koja živi u Los Angelesu. Odgajana od roditelja imigranata, njezin kulturno-konzervativni odgoj direktan je uzrok njezinog buntovnog umjetničkog izraza. Tijekom proteklih desetljeća Sarah je postala poznata po svom prepoznatljivom stilu, izrodivši vizualno upečatljive priče koje kombiniraju njezinu najintimniju psihu i unutarnji dijalog koji se pojavljuju kao titlovi u filmskim kadrovima. Sarina umjetnost istražuje moć ranjivosti dajući glas ogromnom spektru kaosa i želja u nesavršenim emotivnim odnosima. Ona vjeruje u prihvaćanje emocionalne slobode kako bi se razbili tabui i proslavili oslobađanje krivnje i srama. Sa svakom pričom koju Sarah objavi na Instagramu, sljedbenik (“follower”) njezinog kulta (profila) reagira, odgovara (“like”, “share”), što dovodi do toga da svaka stvorena serija postane međunarodno viralna i kreira drugu priču, u drugom kontekstu.
