Trenutni prijedlog Zakona o gospodarenju otpadom neće dovesti do potrebnih promjena kojima bi se napokon postavili pravi temelji za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, upozoravaju u svome priopćenju iz Zelene akcije.
„Novim se zakonom održavaju na životu neke dosadašnje neprihvatljive prakse. Nažalost neće omogućiti znatnije smanjenje ukupne količine otpada, kao i smanjenje nepoželjnog odlaganja i spaljivanja, a kamoli u dovoljnoj mjeri povećati ponovnu uporabu, recikliranje i kompostiranje“, izjavio je Marko Košak iz Zelene akcije. Prijedlog Zakona, koji je na javnom savjetovanju do 13. prosinca, samo u pojedinim dijelovima predstavlja napredak u odnosu na važeći Zakon iz 2013. godine. Međutim, ti dijelovi samo su preneseni minimalni zahtjevi EU direktiva, bez većih i potrebnih ambicija kakve pokazuju druge članice EU poput Irske, Francuske i Austrije. Osim odredbi iz direktiva, prijedlog Zakona ne uređuje brojne članke kojima bi gospodarenje otpadom postalo učinkovitije i održivije.
“Upravo suprotno, novi Zakon degradira i pojedine postojeće pozitivne odredbe. Stoga je potrebno da građani i građanke zahtijevaju temeljitije promjene za naredno desetljeće“, komentirao je Košak.
Od ključnih nedostataka prijedloga Zakona, ističu se oni vezani uz centre za gospodarenje otpadom. Naime, opet se propisuje obaveza jedinica lokalne samouprave (JLS) da predaju miješani otpad u centre koji im to skupo naplaćuju. Time su JLS prisiljene podizati račune građanima, umjesto da im se omogući ekološki prihvatljiva obrada miješanog otpada u vlastitim postrojenjima. Nadalje, propisuje se da oporaba otpada, poput suspaljivanja u cementarama, ne treba biti definirana prostornim planom, čime se onemogućuje utjecaj javnosti na realizaciju neprihvatljivih projekata. “Posebno zabrinjava što nije zabranjeno neučinkovito, neisplativo i okolišno neprihvatljivo spaljivanje otpada. Štoviše, spaljivanje opasnog otpada navodi se kao poseban interes za RH, a nisu uzete u obzir druge okolišno prihvatljivije opcije obrade opasnog otpada”, pojasnio je Košak. Što se tiče cijena javne usluge, odredbe vezane uz to omogućuju raznolike interpretacije u izračunu cijene za građane. “Ne definiraju se mehanizmi kojima bi se građane zaštitilo od nepravedne strukture cijene te nagradilo za pravilno postupanje s otpadom”, dodao je Košak. Mjere vezane za smanjenje uporabe jednokratne plastike minimalno prate EU direktivu te ukazuju na kroničan nedostatak ambicije. Svode se samo na zabranu desetak artikala, dok ostali jednokratni plastični proizvodi, koje regulira Direktiva, nisu obuhvaćeni Zakonom te za njih nisu propisani nikakvi ciljevi smanjenja, niti je istaknuto hoće li se njihova problematika rješavati drugim propisima.
“Posebno je problematično što se ne zabranjuju najtanje jednokratne plastične vrećice koje su jedan od najvećih zagađivača. Dodatno, predložene mjere proširene odgovornosti proizvođača nisu dovoljne”, poručio je Košak.
Za smanjenje otpada, koje bi trebalo biti glavni prioritet novog Zakona, propisano je vrlo malo mjera, tvrde iz Zelene akcije. Nije definirano proširenje sustava povratne naknade koja se pokazala učinkovitom u postizanju većeg postotka odvojenog prikupljanja. Također, nedostaju poticaji za razvoj sustava za ponovnu uporabu otpada, kao i drugi gospodarski instrumenti koji bi smanjili proizvodnju i uporabu jednokratnih materijala u korist onih višekratnih. S obzirom na to da novi Zakon smatraju neadekvatnim, Zelena akcija poziva Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da usvoji argumentirane primjedbe organizacija civilnog društva kao i javnosti. “Zakon mora znatno poboljšati pojedine segmente sustava. Također, mora onemogućiti štetne interpretacije od strane neodgovornih dionika, što je trenutno slučaj zbog brojnih kontradiktornih odredbi u važećem Zakonu”, zaključio je Košak te pozvao građanke i građane da komentiraju Zakon do 13. prosinca.
