Svaki tjedan donosimo vam pregled najvažnijih vijesti iz područja društva i politike. Vijesti koje su vam možda prošle “ispod radara”, a velik su pomak ili znak nekih većih pomaka pripadajuće industrije – u pozitivnom, ali i u negativnom smjeru
Švicarska odnijela pobjedu na Eurosongu
Predstavnici Švicarske Nemo pobjedili su na Eurosongu s pjesmom “The Code”. Ovo je ukupno treća pobjeda švicarske na Eurosongu.
Rođeni 1999. u Bielu, malom dvojezičnom gradu u Švicarskoj, Nemo od djetinjstva izražava ljubav prema violini, klaviru i bubnjevima, razvijajući svoj glazbeni talent. Postaje instant senzacija 2016. godine zahvaljujući svom nastupu na SRF Virus (#Cypher), koji je postao viralan na društvenim mrežama. Nakon toga objavljuje su dva EP-a, od kojih je sedam pjesama odmah zauzelo visoka mjesta na službenoj švicarskoj ljestvici singlova. Godina 2020. označila je prekretnicu u karijeri Nema, kad započinje pisanje i produciranje glazbe za druge izvođače te objavljivanje pjesama na engleskom jeziku.
Glazba Nema istražuje duboke teme poput rodnog identiteta, mentalnog zdravlja i pronalaženja vlastitog mjesta u svijetu.
Hrvatski predstavnik, Baby Lasagna oduševio je naš, ali i ostatak publike svojim nastupom te osvojio najviše njihovih glasova, čime je završio na visokom drugom mjestu s osvojenih 547 bodova, dok je Ukrajina zauzela treće mjesto tablice.
Balearski otoci zabranjuju alkohol na ulicama Ibize i Mallorce
Vlada Balearskih otoka pooštrila je kontrole nad zabavama i konzumacijom alkohola radi suzbijanja prekomjernog turizma. Novi dekret zabranjuje konzumaciju alkohola na ulicama Ibize i Mallorce, osim na terasama i licenciranim lokacijama, uz kazne od 500 do 1500 eura za prekršaje.
Također, brodovi za zabave podvrgnut će se strogim kontrolama i ograničenjima u blizini određenih područja. Vlada je preformulirala dekret iz 2020. godine, sada koristeći termin “odgovorni turizam” umjesto “pretjerani turizam” kako bi bolje podržala turističku industriju.
Osim kontrole konzumacije alkohola, nova regulativa obuhvaća i smještaj turista, prodaju alkohola te sankcije za opasno ponašanje. Također, osigurana je financijska potpora od 16 milijuna eura iz poreza na održivi turizam za projekte koji promiču odgovorni turizam. Ove promjene odvijaju se u kontekstu sve većeg pritiska na turizam u španjolskim otocima, pri čemu se pokušava naći ravnoteža između privlačenja turista i očuvanja kvalitete života lokalnog stanovništva i okoliša.
Preminuo pionir kvantnog ulaganja
James Simons, osnivač uspješnog hedge fonda Renaissance Technologies i pionir kvantnog ulaganja, preminuo je u dobi od 86 godina, potvrdila je njegova zaklada u petak.
Simons je 1978. osnovao Renaissance Technologies i pretvorio ga u vodeći hedge fond. Tvrtka se isticala po zapošljavanju znanstvenika koji su razvijali trgovačke strategije koristeći isključivo računalne sustave.
“Surađujemo s fizičarima, matematičarima, astronomima i računalnim znanstvenicima koji obično nemaju iskustva u financijama”, izjavio je Simons 2007. godine. “Nismo tradicionalno zapošljavali ljude iz financijskog sektora.”
Sa sjedištem u New Yorku, Renaissance je koristio matematičke i statističke metode u svojim investicijskim programima. Simons, poznat i kao Jim, povukao se s pozicije izvršnog direktora 2010. godine.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
UN odobrio Palestini nova prava
Opća skupština UN-a u petak je većinom glasova usvojila rezoluciju kojom se Palestini dodjeljuju nova “prava i privilegije”, istovremeno pozivajući Vijeće sigurnosti na to da razmotri njezin zahtjev za postanak 194. članicom UN-a. Rezoluciju su podržale arapske zemlje i Palestina, dok su Sjedinjene Države, zajedno s Izraelom, bile među onima koji su se usprotivili, uloživši veto na prethodnu rezoluciju koja je imala široku podršku.
Zamjenik američkog veleposlanika Robert Wood iznio je protivljenje Bidenove administracije rezoluciji, naglašavajući da postoji uspostavljeni proces za dobivanje punopravnog članstva u UN-u, a to je putem pregovora s Izraelom. Prema Povelji UN-a, potencijalni članovi moraju biti “miroljubivi”, a njihovo primanje u UN zahtijeva preporuku Vijeća sigurnosti.
Rezolucija utvrđuje da je Palestina kvalificirana za članstvo, ali se izbjegava izvorni jezik koji je opisuje kao “miroljubivu državu”. Umjesto toga, preporučuje se da Vijeće sigurnosti ponovno razmotri njezin zahtjev.
Ovaj novi pokušaj za punopravno članstvo Palestine u UN-u dolazi u vrijeme eskalacije sukoba u Gazi, ističući dugogodišnji izraelsko-palestinski sukob na međunarodnoj razini. Humanitarna kriza u Gazi i visoki broj žrtava izazvali su bijes mnogih zemalja i stavili ovu situaciju u središte pozornosti na brojnim sastancima UN-ovih tijela.
Pad nataliteta u Italiji kriza je koja se samo pogoršava
Italija ima jednu od najnižih stopa nataliteta u EU, što uzrokuje brzo starenje stanovništva. Stručnjaci predviđaju da bi do 2030. populacija mogla pasti za gotovo milijun stanovnika.
Starenje stanovništva već uzrokuje probleme u zdravstvenom i mirovinskom sustavu, a samim time rješavanje ove krize je politički prioritet, ali nedostaje konsenzusa o rješenju. Nedavna konferencija u Rimu pokazala je podijeljenost, a aktivisti su kritizirali vladine mjere protiv pobačaja.
Organizatori ističu potrebu za apolitičnim pristupom, naglašavajući da kriza utječe na sve društvene skupine. Generalna direktorica Nacionalnog zavoda za statistiku ističe upornost krize tijekom godina, dok predstavnik Nacionalnog foruma obitelji smatra da je potrebna intervencija EU-a jer je problem od globalnog značaja.
Iranski redatelj osuđen je na osam godina zatvora i bičevanje
Prije premijere najnovijeg filma “Sjeme svete smokve” na Filmskom festivalu u Cannesu, slavni iranski redatelj Mohammad Rasoulof osuđen je na osam godina zatvora i bičevanje pod optužbom za zločine protiv nacionalne sigurnosti. Osim toga, izrečene su mu i novčane kazne te oduzimanje imovine.
Rasoulofova obrana tvrdi da su njegovi filmovi i dokumentarci navodno poticali na zločin protiv sigurnosti zemlje. Ova presuda samo je vrh ledenog brijega dugogodišnjeg pritiska iranskog režima na umjetničku slobodu i slobodu govora.
Film “Sjeme svete smokve” trebao je biti prikaz novih vizija i stvarnosti koje proživljava Iran. No, umjesto toga, postao je predmet političkih spletki i pritiska. Rasoulofovi suradnici suočili su se s prijetnjama i zabranama, dok su neki čak bili prisiljeni surađivati s vlastima kako bi izvršili pritisak na redatelja da povuče film s festivala.
Ovaj slučaj nije izolirani incident. Rasoulof je već bio u sukobu s vlastima zbog svojih umjetničkih radova, a prije su mu oduzimali putovnicu i stavljali ga pod pritisak. Ovaj put, osuđen je zbog filma koji je trebao osvijetliti društvene nepravde i borbu za slobodu.
Ovaj slučaj izazvao je široku osudu ne samo unutar Irana već i međunarodno. Organizacije za ljudska prava i umjetničke zajednice izrazile su solidarnost s Rasoulofom i drugim umjetnicima suočenima s represijom.
Škotska potvrdila pojavu “kravljeg ludila”
Škotska vlada u petak je potvrdila slučaj klasične goveđe spongiformne encefalopatije (BSE), poznatije kao kravlje ludilo, na farmi smještenoj na jugozapadu zemlje. Ovo je prvi slučaj ove bolesti u Velikoj Britaniji u više od dvije godine.
U priopćenju škotske vlade istaknuto je da su poduzete mjere predostrožnosti, uključujući ograničenje kretanja u pogođenim mjestima te nadzor nad životinjama koje su bile u kontaktu sa zaraženim govedom u regiji Ayrshire.
Daljnja istraživanja su u tijeku kako bi se utvrdilo podrijetlo bolesti na farmi, a isto tako je istaknuto da nema rizika za ljudsko zdravlje. Glavna veterinarska službenica Sheila Voas izjavila je: “Želim uvjeriti i poljoprivrednike i javnost da je rizik povezan s ovim izoliranim slučajem minimalan. Ali ako su poljoprivrednici zabrinuti, potaknula bih ih na to da potraže savjet veterinara.”
BSE je prvi put otkriven u Britaniji kasnih 1980-ih, a kasnije se proširio na druge dijelove Europe, uzrokujući značajne gubitke u stoci goveda do početka 2000-ih. Povezan je s Creutzfeldt-Jakobovom bolešću, neurodegenerativnim poremećajem kod ljudi.
Iako je učestalost BSE-a značajno smanjena tijekom posljednjih godina, procjenjuje se da je broj slučajeva gotovo nula godišnje diljem svijeta prema Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja (WOAH). Posljednji potvrđeni klasični slučaj BSE-a u Britaniji bio je 2021. godine, a prošle godine je zabilježen jedan atipični slučaj bolesti. Klasični BSE nastaje konzumacijom kontaminirane hrane za životinje, dok atipični BSE obuhvaća prirodne i sporadične oblike bolesti.
Filmski festival u Cannesu suočava se sa štrajkom zbog prava sezonskih radnika
Filmski festival u Cannesu je na rubu mogućeg prekida zbog potencijalnog štrajka koji bi mogao započeti tijekom otvaranja sljedećeg tjedna. Osim toga, mogući su i prosvjedi filmskih snimatelja, upravitelja i novinarskih agenata koji zahtijevaju promjene u postupanju francuske vlade prema sezonskom osoblju filmskih festivala.
Ugledni festival na francuskoj Azurnoj obali dosad se samo jednom suočio s velikim štrajkom, tijekom studentskih prosvjeda i radničkih štrajkova koji su započeli u svibnju 1968. godine.
Ove godine, kolektiv pod nazivom “Sous les Écrans la Dèche” (Siromaštvo iza paravana), koji predstavlja više od 200 radnika, pozvao je na štrajk zbog načina na koji vlada postupa prema radnicima na festivalima diljem Francuske.
Kolektiv tvrdi da će najnovije vladine izmjene zakona o nezaposlenosti onemogućiti mnogim kvalificiranim radnicima na filmskim festivalima da prežive. Naime, ti radnici angažirani su na kratkoročne, sezonske ugovore na festivalima diljem Francuske, ali ne spadaju pod poseban francuski program osiguranja za slučaj nezaposlenosti za slobodne izvođače, umjetnike i tehničare u kulturnom sektoru. Novi plan podiže plaće do minimalne razine i pruža državnu potporu tijekom razdoblja bez posla.
Organizatori festivala u Cannesu priopćili su da su svjesni “poteškoća” s kojima se suočava dio osoblja te potiču sve strane da sjednu za pregovarački stol.
Prosvjed Slovenaca protiv centra za azilante
Prosvjed slovenskih mještana protiv planiranog centra za azilante na graničnom prijelazu Bregana sve je očigledniji. U subotu su se stanovnici Brežica ponovno okupili na tom prijelazu kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo planovima vlade o otvaranju spomenutog centra.
Prema procjenama organizatora, oko 250 ljudi okupilo se na platou uz granični prijelaz Bregana/Obrežje, gdje bi trebali biti postavljeni kontejneri za azilante. Prosvjed je protekao mirno, a poziv na skup došao je od lokalnih zajednica Velika Dolina i Jesenice, prenosi slovenska agencija STA.
Prosvjednici su istaknuli da takav centar nije prikladan za njihovo područje, posebno ne na predloženoj lokaciji. Slavko Bizjak, potpredsjednik mjesne zajednice Jesenice, upozorio je da bi kontejneri trebali biti smješteni na dijelu parkirališta predviđenom za kamione, gdje bi bili izloženi vrućem asfaltu bez ikakvoga hlada. Takvi uvjeti, kako smatra Bizjak, nisu humano prihvatljivi.
Nadalje, iz sigurnosne perspektive, Bizjak ističe da postoji rizik od ilegalnih aktivnosti migranata, koji bi, s obzirom na nedostatak ograničenja kretanja u centru, mogli pokušati ući u kamione i prodrijeti dublje u Europsku uniju. Osim toga, napuštanje centra i prolazak kroz okolna naselja predstavljaju sigurnosni problem za lokalno stanovništvo, uz nedostatak potrebne infrastrukture na predloženoj lokaciji.
Poplave u Brazilu
Poplave u Brazilu odnijele su 126 života, a situacija se i dalje pogoršava. U petak je ponovno kišilo u Rio Grande do Sul, uzrokujući dodatne probleme. Civilna zaštita izvijestila je da je više od 340 000 ljudi raseljeno, dok se 141 osoba još uvijek smatra nestalom.
Oluje i poplave blokirale su ceste i poremetile život u regiji. Nestašica osnovnih potrepština sve je izraženija u pogođenim područjima. Meteorolozi upozoravaju da će kiša nastaviti padati, s visokim rizikom od novih oluja.
Rio Grande do Sul, geografski položen između tropske i polarne atmosfere, suočava se s ekstremnim vremenskim uvjetima. Znanstvenici ističu da su klimatske promjene vjerojatno doprinijele ovim katastrofalnim događajima.
U gradu Canoasu, jednom od najpogođenijih područja, više od šest tisuća ljudi smješteno je u improvizirana skloništa. Također, više od 385 000 ljudi ostalo je bez pristupa vodi, dok su telekomunikacijske usluge u 20 gradova potpuno prekinute. Vlada je odobrila paket pomoći koji uključuje hitno isplatu socijalnih davanja te pristupačnije kredite za poljoprivrednike i tvrtke.
Guverner Eduardo Leite procjenjuje da će za obnovu pogođenih područja biti potrebno najmanje 3,68 milijardi dolara, s posebnim fokusom na poljoprivredna područja oko glavnoga grada.
Foto: Profimedia.hr, Pexels
