Svi težimo uspjehu. Od malih nogu učili su nas sljedeću jednadžbu – “veći uspjeh = bit će nam bolje u životu = bit ćemo sretniji”. No što to zapravo znači na poslovnom, ali i na privatnom polju? Vrijeme je da detektiramo i preispitamo neke uvrježene postavke koje nam, začudo, više štete negoli koriste. U tome nam je pomogla psihologica i voditeljica centra za osobni i profesionalni razvoj Želim znati, Mateja Marinić
Siječanj je sam po sebi poznat kao najdepresivniji mjesec u godini, a svatko ima svoj razlog zašto. Nekome se u siječnju nakupe dugovi zbog kupovanja poklona svima kojima je trebalo i svima kojima nije, netko posrne u novogodišnjoj odluci i osjeća se kao potpuni promašaj, a netko će se samo nazvati metereopatom pa za svoje raspoloženje kriviti hladnoću, kišu i sivilo. Činjenica je da svi imamo loše trenutke, dane, pa čak i tjedne, ali prema psihologu Cliff Arnallu treći ponedjeljak u siječnju možemo smatrati zajedničkim nam nazivnikom. Proglašen je najdepresivnijim, te čak ima i svoj naziv – ‘Blue monday’.
U svakom slučaju, u potpunosti je normalno da se nađemo u razdoblju života kada nam jednostavno ništa ne polazi od ruke. No često u tim trenucima posežemo za nekim rutinama koje bi nam trebale vratiti optimizam i mir, a zapravo se desi upravo suprotno, potpuni raspad sistema! Kako bismo jednostavnije shvatili gdje griješimo, razgovarali smo s Matejom Marinić, psihologicom i voditeljicom centra za osobni i profesionalni razvoj Želim znati, o nekim našim navikama koje nam paradoksalno, ne donose mir, sreću i ispunjenje, već nekad čak i skroz suprotno. Pa krenimo.
Izbjegavanje negativnih emocija
Svima je cilj biti sretan, osjećati se dobro cijelo vrijeme i izbjegavati negativne emocije koje bi nam mogle ‘pokvariti dan’. No, sve više istraživanja pokazuje da je taj put slijepa ulica, jer ćemo se kad-tad morat suočiti s tim negativnim emocijama, a odgađanje može biti samo recept za pogoršanje.
“Prije svega, negativne emocije kao takve ne postoje. Naime, sav spektar emocija koje čovjek doživljava ima određenu ulogu i svrhu u ljudskom funkcioniranju – s razlogom su ovdje i s razlogom se javljaju. Emocije bismo jedino mogli podijeliti na ugodne i neugodne, prema tome koje više ‘volimo’, odnosno ‘ne volimo’ doživljavati. Svatko može u svojoj svakodnevici prepoznati razne oblike ponašanja, primjerice pretjerana kupovina koja za cilj ima izbjeći nelagodu i okrenuti se ka ugodi u što kraćem vremenu. Takav način funkcioniranja i nošenja s emocijama nije put prema svjesnom, a onda niti sretnom životu”, objasnila je Marinić.
Potiskivanje osjećaja koje ‘ne volimo’ doživljavati mogu biti prepreka dobrom zdravlju, stoga je bitno suočiti se sa svim osjećajima jednako, koliko god to teško bilo. Postoje razni oblici na koji se možete osloboditi tih negativnih osjećaja; razgovori s psiholozima koji će vas saslušati i uputiti na sljedeći korak u rješavanju tih emocija, ali i vođenje dnevnika može pomoći – koju god opciju izabrali važno je znati da za sve probleme postoji rješenje i da niste jedini koji ih prolaze, stoga i razgovor s prijateljicom ili bližnjima može uvelike pomoći.
Previše slobodnog vremena
Iako se slobodno vrijeme smatra blaženim te svi težimo tim trenucima kada smo lišeni svih obaveza i možemo predahnuti, pokazuje se i da previše slobodnog vremena može ostaviti iste posljedice na osobu kao i manjak vremena kada možemo uživati u miru, neopterećeni obavezama.
“Previše slobodnog vremena može u nekom trenutku biti izvor nelagode i anksioznosti što utječe na sveukupni osjećaj dobrobiti, produktivnosti i svrhovitosti. U čovjekovoj je prirodi kreirati i biti produktivan te na taj način doprinositi svojoj kvaliteti života, ali i kvaliteti života drugih, odnosno zajednice u kojoj živi. Kada taj aspekt života izgubimo ili ne njegujemo dovoljno, posljedično može doći i do pojave depresije, odnosno depresivnih simptoma”, dodala je Marinić.
Priznajemo, može biti pomalo zbunjujuće i iznenađujuće da slobodno vrijeme na nas djeluje nepovoljno. No, najvažnije je slušati svoje tijelo. Posao i rutina daju nam osjećaj zadovoljstva i produktivnosti, no jednako tako odmor može biti relaksirajuć, a ključ svega je kao i u svemu ostalome u životu – balans.
Jurnjava ka uspjehu
Uspjeh je teško opisiva riječ, jer svakome predstavlja nešto drugo. No, vrlo često mjeri se novcem, materijalnim stvarima ili visokom pozicijom na poslu. Ali, je li to put ka dugotrajnoj sreći ili predstavlja samo trenutak zadovoljstva?
Psihologica Marinić istaknula je da uspjeh koji mjerimo isključivo novcem ili pozicijom na poslu može za nekoga biti izvor sreće i dobrog statusa. No, to se sve češće koristi kao prečac da bismo došli do pozitivnog osjećaja vlastite vrijednosti ili da bismo nadomjestili manjak iste. “Novac i pozicija na radnom mjestu koji daju određeni status u društvu su prividan način postizanja unutarnjeg zadovoljstva koje nakon nekog vremena ishlapi, ono ima svoj rok trajanja i time rečeno ne može biti izvor dugotrajne sreće.”
Potreba za odobravanjem
Više smo puta pisali o trendovima koji se nameću, bili oni o tome kako nam lice treba izgledati ili koji konfekcijski broj moramo nositi. Sve to dovodi do potrebe za odobravanjem. Danas se to odobravanje mjeri lajkovima i komentarima na društvenim mrežama i to nam daje sreću i zadovoljstvo. Ali postavlja se pitanje dokle, jer naravno nikad se nećemo svidjeti svima. I što onda!
“Svatko od nas ima potrebu za odobravanjem od strane drugih, odnosno za osjećajem prihvaćenosti od okoline i nama važnih osoba. Ljudi svakodnevno, na različite načine i neovisno o društvenim mrežama, traže odobrenje od drugih. Kroz društvene mreže je to ponašanje samo više naglašeno jer je i sama virtualna okolina kreirana tako da funkcionira po principu objave nekog sadržaja, ‘lajkanja’ istog i brojčanog prikazivanja ‘lajkova’. Time rečeno ljudi broju lajkova pridaju određeno značenje i važnost – što je veći broj lajkova to automatski pripisuju osjećaju vlastite vrijednosti i konačnoj potvrdi da su “odobreni” od drugih. No to je, kao i sve prethodno navedeno, samo kratkotrajan izvor sreće i zadovoljstva i nije zamjena za zdrav osjećaj samopoštovanja”, rekla nam je Marinić.
Samopoštovanje je nešto na čemu moramo raditi svakodnevno i naravno da će postojati trenuci kada ćemo se osjećati jadno i neispunjeno, ali to je krivulja života. Upravo zato, težnja da baba Mirta s Instagrama odobri naš izgled ili postupke nije ključ ka sreći.
