Svakoga tjedna donosimo pregled vijesti iz područja politike i društva, a ovaj put stižu novosti iz SAD-a, Francuske, Njemačke i Švedske

Novi kalifornijski zakon zahtijevat će da oglasi za posao uključuju raspone plaća

Evo nešto zanimljivo iz business kutijice. Tvrtke s 15 ili više zaposlenika u Kaliforniji morat će uskoro navoditi raspone plaća za sve oglase za posao prema zakonu koji je ovaj tjedan potpisao guverner Gavin Newsom. Senatski zakon broj 1162 trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine, dovodeći Kaliforniju u skup država poput Washingtona, Colorada i Connecticuta koje su posljednjih mjeseci donijele slične zakone o transparentnosti plaća.

Novi zakon ima za cilj pružiti radnicima veću moć pri pregovaranju o plaćama. Zakonodavci su se pozvali na studiju koju je proveo Nacionalni ženski pravni centar koja je otkrila da kada su tvrtke unaprijed otkrile raspon plaća, žene i obojeni ljudi bili su spremniji pregovarati i uspješniji u pregovaranju.

Nadovezuje se na prethodni zakon, SB 973, potpisan 2020., koji zahtijeva od tvrtki s više od 100 zaposlenih da dostave podatke o plaćama državnom Odjelu za pravedno zapošljavanje i stanovanje. “Ovo je veliki trenutak za radnike u Kaliforniji, posebno žene i osobe koje su dugo bili pod utjecajem sustavnih nejednakosti zbog kojih su zarađivali daleko manje od svojih kolega,” rekla je senatorka Monique Limón (D-Goleta), autorica zakona, u izjavi u utorak. “Dok nastavljamo graditi održivo gospodarstvo, moramo osigurati da svaki radnik bude pravedno plaćen.”

Pobornici novog zakona ukazali su na nedavne studije koje su analizirale podatke o plaćama prikupljene prema SB 973 i otkrile raširenu rodnu i rasnu nejednakost. Studija koju je provela Trusaic, softverska tvrtka koja pomaže tvrtkama u rješavanju razlika u plaćama temeljenim na spolu, otkrila je da su 2020. žene u Kaliforniji zarađivale 46 milijardi dolara manje od muškaraca. Zasebna studija, koju je objavila država ove godine, dodatno je pokazala da unatoč tome što su muškarci i žene zaposleni po istoj stopi, muškarci čine 64 % onih koji najviše zarađuju, dok žene čine 36 %. Ali, kako se ono kaže, wage gap ne postoji? Da. Da.

Tisuće ljudi marširaju u Parizu protiv sve većih troškova života i neaktivnosti protiv klimatskih promjena

Tisuće prosvjednika okupilo se u nedjelju na ulicama Pariza kako bi prosvjedovali protiv rastućih cijena i neaktivnosti protiv klimatskih promjena. Organizatori su ga nazvali “maršom protiv visokih troškova života i klimatske neaktivnosti”. Osim što su pozvali na masovna ulaganja protiv klimatske krize, također su zahtijevali hitne mjere protiv visokih cijena, uključujući zamrzavanje troškova energije, osnovnih dobara i stanarina, te veće oporezivanje neočekivane dobiti.

Iskreno, moglo bi biti poprilično kaotično. Štrajkovi prijevoznika su se uskladili sa štrajkovima koji su već zahvatili rafinerije goriva i skladišta, izazivajući kronične nestašice benzina, što je nesumnjivo problem milijunima radnika i drugih vozača koji ovise o svojim vozilima, a na benzinskim postajama stvaraju se golemi redovi.

Macronova vlada također je u defenzivi u parlamentu gdje je izgubila većinu na parlamentarnim izborima u lipnju. To znatno otežava njegovom centrističkom savezu da provede svoje planove za Francusku, a parlamentarna rasprava o vladinom proračunu za iduću godinu pokazala se posebno izazovnom. U žestokom govoru na pariškom maršu, krajnje ljevičarski vođa Jean-Luc Melenchon optužio je Macrona da je “gotov” i da njegovo vodstvo gura Francusku u “kaos”. Uz Melenchona je prosvjedovala francuska književnica Annie Ernaux, koja je ove godine dobila Nobelovu nagradu za književnost.

Cjepiva za liječenje raka moguća su do 2030., kažu osnivači BioNTecha

Opet mi o cjepivima, no ne onima-čije-se-ime-više-skoro-niti-ne-spominje. Cjepiva koja ciljaju na rak mogla bi biti dostupna prije kraja desetljeća, prema timu koji stoji iza jednog od najuspješnijih cjepiva protiv Covida tijekom pandemije. Uğur Şahin i Özlem Türeci, koji su suosnivali BioNTech, njemačku tvrtku koja se udružila s Pfizerom u proizvodnji revolucionarnog mRNA Covid cjepiva, rekli su da su napravili pomake koji su potaknuli njihov optimizam za cjepiva protiv raka u narednim godinama.

Upitan kada bi cjepiva protiv raka temeljena na mRNA mogla biti spremna za upotrebu kod pacijenata, profesor Sahin je rekao da bi mogla biti dostupna “prije 2030. godine”. MRNA Covid cjepivo djeluje prenoseći genetske upute za u biti bezopasne spike proteine ​​na Covid virusu u tijelo. Upute preuzimaju stanice koje izbacuju šiljasti protein. Ti se proteini, ili antigeni, zatim koriste kao “traženi posteri” – govoreći protutijelima imunološkog sustava i drugim obrambenim sustavima što trebaju tražiti i napadati.

Isti pristup može se primijeniti da se imunološki sustav pokrene da traži i uništi stanice raka, rekao je Türeci, glavni medicinski službenik BioNTecha. Umjesto da nosi kod koji identificira viruse, cjepivo sadrži genetske upute za antigene raka – proteine ​​koji prožimaju površine tumorskih stanica.

“Kao znanstvenici uvijek oklijevamo reći da ćemo imati lijek za rak”, rekli su prilikom obavještavanja javnosti. “No zaista imamo niz otkrića i nastavit ćemo raditi na njima.”

26-godišnja Romina Pourmokhtari prva je švedska ministrica za klimu

Klimatske promjene veliki su ekološki problem koji je napokon počeo privlačiti pažnju stanovnika planete Zemlje, a neobično bi bilo da baš u Švedskoj, zemlji Grete Thunberg, nisu osvijestili da je ovome potrebno doskočiti i na razini vlasti. Ono što dolazi kao iznenađujuća vijest je ta da ne samo da su uveli ministarstvo klime, već imenovali i Rominu Pourmokhtarikoja je najmlađa osoba na toj dužnosti.

Romina Pourmokhtari iranskog je podrijetla i postala je najmlađa osoba u 27 godina koja je obnašala dužnost u vladi, a dolazi iz Liberalne stranke. Svakako, lijepo je vidjeti mladu ženu koja je dobila ovu titulu i dužnost jer svakako, trebamo više ladih u politici i klimatske promjene su nam u fokusu upravo zahvaljujući mlađim generacijama koje su već godinama aktivne diljem svijeta.  To daje inspiraciju drugim mladim ljudima da se također bave politikom, no Pourmokhtari ipak nailazi na kritike.

Naime, nije baš jasno koji su njezini stavovi o klimatskim promjenama jer se dosad nije izjašnjavala o zelenim politikama. Ona je dio kabineta novoizabranog premijera Ulfa Kristerssona, čelnika Umjerene stranke, koji predvodi desničarsku koaliciju koju podupiru krajnje desničarski Švedski demokrati. Također, ciljevi i program ovog ministarstva je praktički nevidljiv, a klimatska kriza se ne spominje na popisu od četiri prijetnje s kojima se švedska vlada nosi, prema novom premijeru.  Stoga se s razlogom boje da je Pourmokhtari samo politikanska odluka bez stvarnih ciljeva za promjenom, i bez stvarnih ovlasti ovoj mladoj ženi. No možda se varamo jer smo postali prepesimistični, dajmo priliku. I pratimo!

 

Foto: @roromina/Instagram