Uložiti previše vremena u razmišljanje ili analiziranje nečega na način koji je više štetan nego koristan znači isto kao da rasipamo mentalnu energiju na stvari koje to ne zaslužuju
Od unutarnjih monologa Angele Chase u seriji “I to mi je neki život” do nebrojenih pjesama Taylor Swift, pretjerano razmišljanje postalo je klasičan “izraz” u pop kulturi. Ima smisla i to što je prešao put od nišnog izraza za samorazvoj do popularnog izraza za meme. No stručnjaci tvrde da taj izraz prikriva gomilu psiholoških simptoma, od iracionalne brige do katastrofe. Jesmo li promijenili ravnotežu, od povremenog pretjeranog razmišljanja do redovitog prejedanja?
Izraz pretjerano razmišljanje nešto je poput anomalije; bliski rođak dobro proučenog psihološkog koncepta “kognitivnog preopterećenja” – definiranog kao doživljavanje previše podražaja koje naš mozak može obraditi odjednom – ali to ipak nije ista stvar. Ono oko čega se stručnjaci slažu jest da uključuje razmišljanje o situacijama do stupnja koji nam nije od pomoći.
Nezdravo i beskorisno razmišljanje
Uložiti previše vremena u razmišljanje ili analiziranje nečega na način koji je više štetan nego koristan znači isto kao da rasipamo mentalnu energiju na stvari koje to ne zaslužuju. Ako ste se prepoznali u ovome, onda ste svjesni vlastitih neproduktivnih obrazaca razmišljanja, što i nije toliko iznenađujuće. I nije iznenađujuće ni to da pretjerano razmišljanje više pogađa žene negoli muškarce – vaše WhatsApp grupe (svojevrsne znanstvene strategije) vjerojatno bi potvrdile takve sumnje.
Ali znanost nije tako jasna oko te spolne podjele jer ne postoje egzaktna istraživanja koja bi to potvrdila. Dapače, neke analize kognitivnog umora kod oba spola pokazale su slične rezultate, tako da nema podataka koji bi pokazali genetsku predispoziciju.
Jaz u razmišljanju
Ono što je istraživanje pokazalo jest općenitija spolna razlika u protoku krvi i aktivnosti u određenim regijama mozga. Studija snimanja mozga iz 2017., koja je usporedila više od 45 000 skeniranja iz devet klinika, otkrila je značajno povećan protok krvi u prefrontalnom korteksu (uključenom u kontrolu fokusa i impulsa) i limbičkim područjima (uključenim u raspoloženje i tjeskobu) ženskog mozga.
I poznata psihologinja Susan Nolen-Hoeksema, autorica knjige “Žene koje previše razmišljaju”, provela je 20 godina istražujući mentalno zdravlje te otkrila da su žene sklonije pretjeranom razmišljanju nego muškarci i da često u tome ostaju zaglavljene.
Za mnoge stručnjake, ideja da su žene više ostavljene na milost i nemilost pretjeranog razmišljanja rezultat je društvenih faktora, a ne neuroznanosti. Što manje kontrole osjećamo nad situacijom ili životom općenito, to više doživljavamo stres i vjerojatnije je da ćemo previše razmišljati. Nažalost, žene obično imaju (i osjećaju) manje kontrole nad vlastitim životima – bilo zato što je manje vjerojatno da će donositi odluke na radnom mjestu, više su pod utjecajem financijske nesigurnosti kroz slabije plaćenih poslova ili zato što čine veći postotak primarnih skrbnika, što uključuje davanje prioriteta potrebama drugih iznad vlastitih.
Pregled iz 2022. u časopisu “The Lancet” zaključio je da se žene diljem svijeta još uvijek smatraju primarno odgovornima za neplaćeni rad u svojim kućanstvima, trošeći u prosjeku tri do šest sati dnevno na kućne poslove ili brigu, dok muškarci doprinose između 30 minuta i dva sata. To ne uključuje plaćeno zaposlenje, pa ako žene očito snose ovaj najveći teret, je li ikakvo čudo što im umovi “rade sto na sat”?
Što je “paraliza analize”
A sada malo zastanite. Razmislite o preklapanju između pretjeranog razmišljanja i druge osobine koja šteti vašem mentalnom zdravlju, a koja je prečesta među ženama – perfekcionizma. Naime, nečija sklonost perfekcionizmu redovito se očituje u pretjeranom razmišljanju jer traže apsolutno, neupitno najbolju opciju u bilo kojoj situaciji. To zauzvrat rađa “paralizu analize” – stanje u kojem se fiksirate na sve opcije ili ishode do te mjere da postajete nesposobni zadržati se na jednom rješenju.
Što je još zabrinjavajuće, stručnjaci upozoravaju na to da bi pretjerano razmišljanje moglo nanijeti podmukliju štetu. Istraživanja niza stručnjaka pokazuju kako pretjerano razmišljanje ne samo da otežava život već i negativno utječe na odnose i može doprinijeti ozbiljnim mentalnim poremećajima, uključujući tjeskobu i zlouporabu supstancija. Jedna studija o rodnim razlikama u depresiji pokazala je kako žene puno češće negoli muškarci priznaju da pretjerano razmišljaju kad se osjećaju tužno, tjeskobno ili depresivno pa je upravo pretjerano razmišljanje pridonijelo i višim stopama depresije kod žena.
Kako prestati s pretjeranim razmišljanjem
1/ Ograničite svoje mogućnosti
Pojednostavljanje rutine može vam pomoći da steknete navike koje smanjuju pretjerano razmišljanje. Rutina može poslužiti kao okvir za uklanjanje umora, pa stručnjaci preporučuju, primjerice, karakteristične obroke bez stresa, garderobu s kapsulama i postavljanje određenih zona/vremena bez uređaja kako bi se smanjili njihovi negativni utjecaji na vaše emocije.
2/ Promijenite “kanal”
Vaš mozak ne može razlikovati između zamišljanja negativnih scenarija u korteksu vašeg mozga i negativne situacije koja se zapravo odvija. Zato uklonite fizički osjećaj stresa, što pogoršava vašu usredotočenost na temu. Ako počnete razmišljati u negativnom smjeru – trebate “promijeniti kanal” – skrenuti pozornost nečim sasvim drugim kako biste resetirali mozak.
3/ Pokrenite se
To ne mora biti vježba; to može biti šetnja nekom zelenom površinom ili plesanje uz pjesmu koju volite – ali fizičko naprezanje pomaže vam prekinuti moždane sklopove i promijeniti perspektivu. Postoji i biokemijski učinak aktivnosti koji ima pozitivan utjecaj na raspoloženje i razmišljanje – oslobađanje moždanih kemikalija kao što su noradrenalin i serotonin, pa je teže ponovno pasti u pretjerano razmišljanje ako se aktivno krećete.
4/ Uočite znakove
Saznanje na koji način pretjerano razmišljate (i prečesto) pomoći će vam da to smanjite ili uklonite. Uočite ako, primjerice, otvarate iste kartice na računalu tjednima zaredom, čitate poruke više puta nego što je potrebno i stalno raspravljate o istoj odluci… Obratite pozornost i na fizičke osjete, poput ubrzanog otkucaja srca ili leptirića kad vaš um skoči na budući scenarij. Osluhnite svoje tijelo i osjećaje i odlučite da ćete češće zastati i odmoriti. Puno stvari u životu ionako ne možemo promijeniti pa zašto se previše zamarati njima?
Foto: Pexels
