Svaki tjedan donosimo vam pregled najvećih i manje poznatih vijesti iz područja društva, kulture i politike. Vijesti koje su vam možda prošle “ispod radara”, a velik su pomak ili znak nekih većih pomaka pripadajuće industrije – u pozitivnom, ali i u negativnom smjeru
Ove su pjesme i albume najčešće bile na Spotify playlistama
View this post on Instagram
Spotify ove godine obilježava čak 20 godina od pokretanja platforme. Njihov “Spotify Wrapped” postao je gotovo sinonim za glazbeni presjek godine, a sada je kompanija napravila svojevrstan wrapped cijelog razdoblja postojanja. Objavljen je opsežan globalni pregled najslušanijih izvođača, albuma i pjesama svih vremena, temeljen na stotinama milijuna korisnika diljem svijeta i ukupnim streamovima kroz godine. Na vrhu ljestvice najslušanijih izvođača nalazi se Taylor Swift, koja je tako postala najviše streamana umjetnica u povijesti platforme. Slijede Bad Bunny, Drake, The Weeknd i Ariana Grande, dok se u top 10 još nalaze Ed Sheeran, Justin Bieber, Billie Eilish, Eminem i Kanye West. Lista očekivano pokazuje dominaciju popa, hip-hopa i latino glazbe. Latino glazba posebno se ističe na listi albuma, gdje prvo mjesto zauzima “Un Verano Sin Ti” Bad Bunnyja, koji je postao najviše streaman album svih vremena. Među najuspješnijima su i The Weeknd zahvaljujući albumima “Starboy” i “After Hours”, Ed Sheeran albumom “÷ (Deluxe)” te Olivia Rodrigo albumom “SOUR”. Kad su u pitanju pjesme, najviše streamana pjesma ikad na Spotifyu je “Blinding Lights” The Weeknda, koja je time nadmašila druge velike globalne hitove poput “As It Was” Harryja Stylesa i “Shape of You” Eda Sheerana.
Trend “dupe” lokacija putovanja
View this post on Instagram
Time Out Magazine proglasio je nova najljepša mjesta u Europi, a na samom vrhu popisa našlo se makedonsko jezero Ohrid. Opisuje se kao pristupačnija alternativa poznatom talijanskom jezeru Como, a već godinama slovi kao jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija u Sjevernoj Makedoniji zbog svoje kristalne vode, planinskog krajolika i povijesnih naselja. Činjenica da Time Out ističe Ohrid kao alternativu jezeru Como nastavlja trend potrage za takozvanim “dupe” destinacijama, odnosno manje razvikanim, ali jednako impresivnim i često jeftinijim alternativama turističkim lokacijama. Ovakvi izbori odražavaju sve veći interes putnika za autentičnijim i pristupačnijim iskustvima, posebno u vrijeme kad su najpoznatije destinacije sve skuplje i opterećenije masovnim turizmom. Osim Ohrida, na listi su se našla i mjesta poput termalnih izvora Saturnia u Italiji, norveških fjordova te slikovitih europskih gradova i krajolika.
Gen Z je “kino” generacija
Iako im se neprestano pripisuje sklonost malim ekranima mobitela, generacija Z postala je ključni pokretač box officea i upravo oni najviše odlaze u kina. Novo istraživanje pokazuje da mlađa publika značajno češće posjećuje kina od starijih generacija, no osim same gledanosti, važan je i način na koji konzumiraju filmove – kino doživljavaju kao društveni događaj i zajedničko iskustvo, a ne samo kao gledanje sadržaja. Ovaj trend sugerira promjenu u ponašanju publike: dok stariji gledatelji češće čekaju streaming izdanja, mlađe generacije, koje su odrasle uz digitalne platforme i gotovo da ne poznaju svijet prije njih, sve više traže fizička iskustva, u ovom slučaju iskustvo velikog platna. Informacija se poklapa sa sve intenzivnijim trendom povratka analognim iskustvima. Nedavno je, primjerice, zabilježen porast prodaje vinilnih ploča i CD-ova, što upućuje na svojevrsno zasićenje ubrzanim načinom konzumiranja sadržaja te na tehnološki zamor uzrokovan stalnim fokusom na digitalne inovacije i umjetnu inteligenciju.
Trebamo li se ugledati na nizozemski koncept dementia village?
U Nizozemskoj se sve intenzivnije razvija inovativan pristup skrbi za osobe s demencijom, bolešću s kojom je prema podacima WHO-a iz 2021. živjelo oko 57 milijuna ljudi. To je najčešće stanje kod starijih osoba, a Alzheimerova bolest čini oko 60 do 70 posto slučajeva. Upravo je zato nizozemski koncept “Dementia Village” pozitivan primjer kako olakšati nošenje s bolešću starijim osobama, ali i njihovim obiteljima umjesto klasičnih institucionalnih domova za starije osobe.
Radi se o kompletnim selima koja funkcioniraju poput malih gradova – sadrže parkove, trgovine, kafiće, restorane pa i javne prostore. Korisnicima se omogućuje prirodniji osjećaj svakodnevnog života te im se olakšava kretanje i sudjelovanje u poznatim aktivnostima, ali uz smanjene rizike. Najpoznatiji primjer “Dementia Villagea” jest nizozemski Hogeweyk Dementia Village, koji se navodi kao pionirski projekt u redefiniranju skrbi za starije osobe. Umjesto stroge institucionalne strukture, naglasak je na očuvanju dostojanstva, autonomije i osjećaja normalnog života. Ovakvi primjeri pokazuju kako se inovativnim pristupima u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi može značajno poboljšati kvaliteta života osoba s demencijom, ali i promijeniti način na koji društvo pristupa starenju općenito.
Odbrojavamo do premijere filma “Vrag nosi Pradu 2”!
Tjedan je prošao u znaku intenzivnih priprema za premijeru nastavka filma “Vrag nosi Pradu”, čija je svjetska premijera održana u Londonu, a u kina stiže idući tjedan, 30. travnja. Svečano događanje okupilo je zvijezde originala – Meryl Streep, Anne Hathaway, Emily Blunt i Stanleyja Tuccija – koji ponovno utjelovljuju svoje poznate uloge iz kultnog hita iz 2006. godine. Nastavku su se pridružili i novi glumci, čime se priča dodatno širi u suvremenom kontekstu modne i medijske industrije.
Riječ je o jednoj od najiščekivanijih filmskih premijera godine s obzirom na to da je originalni film s vremenom stekao status modernog klasika. Iako je u trenutku izlaska bio percipiran kao još jedna u nizu romantičnih komedija i “chick lit” adaptacija sredine 2000-ih, danas se smatra kultnim naslovom koji je obilježio jednu eru. Nakon brojnih teasera i ekskluzivnih prikaza, interes publike dodatno je pojačan, ali je i otvorio širu raspravu o filmskoj industriji – posebno o tome isplati li se ulagati u remakeove i nastavke velikih hitova ili bi studiji trebali više riskirati s originalnim pričama i novim autorskim glasovima. Kritičari upozoravaju na to da se veliki budžeti sve češće usmjeravaju na provjerene franšize iako one ne jamče uvijek kvalitetu. Unatoč tome, očekivanja publike velika su, a kinodvorane već se pripremaju za jedan od najzvučnijih filmskih povrataka godine.
Stiže nova književna nagrada koja mijenja pravila igre
Ove godine pokreće se nova književna nagrada Libraro Prize, koja fokus prebacuje s već afirmiranih autora i stručnih žirija na nove pisce i publiku. Umjesto izdavača i urednika, ključnu ulogu u odabiru imaju čitatelji, čime se nastoje zaobići uobičajene prepreke u procesu objavljivanja. U konkurenciji za prvu nagradu nalazi se šest dosad neobjavljenih romana različitih žanrova – od znanstvene fantastike i ljubavnih priča do kriminalističkih naslova. Pobjednik će dobiti izdavački ugovor s britanskom kućom Hachette UK, a zanimljivo je da će i čitatelji biti nagrađeni: onaj tko prvi prepozna pobjednički rukopis osvojit će novčanu nagradu. Riječ je o važnom projektu za ljubitelje knjiga i neafirmirane autore jer doprinosi većoj vidljivosti novih glasova. U vremenu kad algoritmi često utječu na liste najprodavanijih knjiga, ovakav pristup može pomoći da do publike dođu originalne i osvježavajuće priče, neovisno o autorovu podrijetlu ili izdavačkoj podršci.
Foto: Pexels, Instagram, Profimedia.hr
