‘Poricanje izumiranja’ – najnovija antiznanstvena teorija zavjere

Znanstvenici koji se bave biološkom raznolikosti u posljednje vrijeme sve aktivnije pozivaju na zajedničku “borbu protiv sve većeg broja onih koji negiraju izumiranje”, to jest, borbu protiv teorija zavjera koje su se proširile od rubnih blogova do utjecajnih medija, pa čak i do saslušanja američkog Kongresa

Poziv na borbu protiv širenja neutemeljenih činjenica objavljen je u časopisu Nature Ecology & Evolution prošlog mjeseca od strane Alexandera Leesa, višeg predavača iz biologije očuvanja na Sveučilištu Manchester Metropolitan i njegovih kolega. “Mnogi od pojedinaca koji uporno nastoje umanjiti učinke klimatskih promjena pišu članke u kojima podrazumijevaju ovu krizu gubitka biološke raznolikosti s kojom se nosimo”, kaže Lees. “Teoretičari zavjere pokušali su prikriti magnitude izumiranja i gubitka biološkog obilja.” U radu, naime, opisuju i razotkrivaju tri vrste poricanja izumiranja. 

Prvo je “doslovno poricanje” koje tvrdi da je izumiranje u velikoj mjeri povijesni problem. Argumenti u kojima se tvrdi da se “početak daljnjeg izumiranja divljih životinja čini pretjeranim”, ignoriraju konzervativnost biologa u proglašavanju izumiranja, kao i stvarne dokaze o nedavnim izumiranjima i široko rasprostranjenom smanjenju stanovništva koji sugeriraju na putu su još mnogi budući gubici, pišu autori. 

Primjerice, ističu da ‘’denialisti’’ već dugo tvrde da Atlantska šuma u Brazilu nije izumrla unatoč tome što se površina smanjila za 90 %. Ipak su dvije vrste ptica tamo proglašene izumrlima 2019. godine, a još sedam je do posljednjih nekoliko jedinki ili ih nije viđeno desetljeće ili duže.

Lees i kolege također spominju i „interpretacijsko poricanje“, koje priznaje gubitak biološke raznolikosti, ali tvrdi da će to popraviti gospodarski rast. Jedan od primjera je članak iz Washingtona iz 2019. „Kako će kapitalizam spasiti ugrožene vrste“. 

Treći oblik poricanja je “implikativan”, tvrdeći na primjer da će tehnološki popravci i ciljani konzervatorski zahvati – umjesto sveobuhvatnih promjena u socioekonomskim sustavima – nadvladati izumiranje. 

Autori pišu da ova dva oblika poricanja koriste dokaze umjerenih ekosustava za iznošenje neprikladnih tvrdnji o smanjenim utjecajima u tropskim krajevima, gdje se gubitak staništa ubrzava, a vrste su daleko osjetljivije na promjene. 

“Očuvanje i napuštanje zemlje koju smo vidjeli u umjerenom pojasu nastala je jer smo drugdje prenijeli štetu okolišu”, kaže Lees.

 „Tu spadaju zemlje koje se hvale zbog domaćeg uspjeha u zaštiti okoliša. Na primjer, Japan je još uvijek jako pošumljen, ali je pljačkao prašume drugih zemalja zbog drva. Norveška podstiče gubitak šuma u Amazoniji za soju za prehranu ribe i stoke. Većina ljudi i dalje ne zna o tim globalnim telekomunikacijama i njihovim utjecajima na biološku raznolikost. “

 Poricanje izumiranja životinjskih vrsta došlo je do izražaja u svibnju prošle godine, kada je Međuvladina platforma za znanost i politiku o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) objavila svoju Globalnu procjenu. U izvješću se navodi da je milijun vrsta u opasnosti od izumiranja te su navedeni koraci za “preobražajne promjene” kako bi se osigurao doprinos prirode ljudskoj dobrobiti. 

Komentatori poput Tobyja Younga u The Spectatoru osporili su nalaze ili napali reputaciju i metode autora izvještaja, što je natjeralo jednog od njih, Andyja Purvisa iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, da napiše poduži demantij. 

Više napada došlo je i iz američkog Kongresa na saslušanju koje je sazvao Odbor za prirodne resurse radi rasprave o nalazima IPBES-a. Republikanski predstavnici i njihovi pozvani svjedoci – oboje skeptici klimatskih promjena – bili su žustri u prijeziru prema izvješću i njegovim autorima. 

U međuvremenu, Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF objavila je da su se populacije sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova u svijetu u prosjeku srušile za nevjerojatnih 68 posto – više od dvije trećine u manje od 50 godina.

mm
Andreja Pančur

zamjenica glavne urednice