Ovaj članak originalno je objavljen na ljepotaizdravlje.hr

Nedavna istraživanja pokazala su poveznicu između mentalnog zdravlja, psihološkog blagostanja i ispunjavajućih aktivnosti

No, prije nego se osvrnemo na samo istraživanje potrebno je napraviti razliku između vođenja sretnog života i vođenja svrhovitog i smislenog života. Sreća vezana uz zadovoljavanje potreba i želja povezuje se s hedonizmom, dok se život sa smislom i svrhom povezuje uz koncept mentalnog blagostanja te eudajmonizam, koji sreću shvaća kao stanje koje se postiže činjenjem dobroga. Dakle, sreća vezana uz eudajmonizam nastaje uslijed ispunjavanja mentalnih potreba kao što su povezivanje s drugima, pripadnost, činjenje dobroga te otkrivanje vlastitih potencijala i postizanje nematerijalnih ciljeva.

U navedeno istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu The Journal of Positive Psychology, uključivalo je 160 osoba, čiji je prosjek godina bio 43. 52 % ispitanika bilo je u braku, 81 % njih imalo je stalan posao, a 88 % završilo je fakultet. Sudionici su bili nasumično izabrani i raspoređeni u dvije grupe. Jedna je grupa sama bilježila svoje aktivnosti, a druga je grupa bila promatrana od strane znanstvenika i asistenata. Obje su grupe morale zapisati sve aktivnosti odrađene u danu.

Svaka aktivnost, od 46 ukupnih aktivnosti, nosila je određen broj bodova, a bodovala su se i pitanja vezana uz smisao života, svrhu života, raspoloženje, životna zadovoljstva te depresiju. Rezultati su pokazali da sudjelovanje u aktivnostima koje ispunjavaju donosi pozitivnije raspoloženje, veće životno zadovoljstvo, smisao te vitalnost. Prvih 10 aktivnosti, koje ljude vode do smislenijeg i ispunjenijeg života, odnose se na:

  • Provođenje vremena s bliskim i voljenim ljudima
  • Podršku bliskih ljudi u ostvarenju njihovih ciljeva
  • Brigu o djeci i drugim članovima obitelji
  • Pomaganje drugima
  • Učenje novih stvari i vještina
  • Ustrajnost u zacrtanim ciljevima i usred velikih prepreka
  • Pisanje ili izricanje zahvalnosti
  • Putovanja
  • Pozorno i svjesno slušanje drugih ljudi i njihovih stavova
  • Dobar san

Zaključak istraživanja je da navedene dnevne aktivnosti, koje se ponekad čine suviše običnima, itekako utječu na kvalitetu života čovjeka. Ono što su znanstvenici dodatno naglasili jest korisnost gledanja dnevnih aktivnosti iz druge perspektive. Primjerice, pripremanje obroka možete shvaćati kao obvezu i nešto što ponavljate svakoga dana. No iz druge perspektive, spremanje obroka može biti zabavna aktivnost iz koje možete naučiti te aktivnost kojom ćete pokazati da volite svoje bližnje. Prakticiranjem navedenih aktivnosti i unošenjem smisla i svjesnosti u iste, ne samo da ćete živjeti ispunjenijim životom nego ćete biti mirniji, zdraviji i vitalniji.

Fotografija: Lauren Richmond