U sklopu našeg novog, tiskanog izdanja časopisa Grazia posvećenog važnosti društvenom angažmanu, razgovarali smo s ljudima čiji rad je ponekad nevidljiv, ali čini ogromnu razliku u društvu i kako se mi kao u pojedinci u tom društvu osjećamo. Ispričali su nam svoje priče, inspirirali nas, a nadamo se da će i vas. Među njima su i Petra Kurtović i Damira Brunac, jedne od članica fAKTIVa

Petra Kurtović i Damira Brunac, članice su neformalnog feminističkog kolektiva čije područje djelovanja obuhvaća borbu za radnička i socijalna prava žena, protiv rodno uvjetovanog nasilja prema ženama, te zalaganje za reproduktivna i seksualna prava. Jedna od najpoznatijih inicijativa koja upozorava na ovu problematiku jest i “Noćni marš za 8. mart”. Samo ove godine, Marš koji je okupio oko 7.000 ljudi upozorio je na zlostavljanje žena apelirajući da se država pretvara da su sva premlaćivanja, ubojstava i silovanja samo pojedinačni slučajevi a ne “strukturni problem i direktna posljedica toga što djevojčice i dječake ne odgajamo u ravnopravnosti, što nemamo dovoljno sigurnih kuća ni savjetovališta, što policija i pravosuđe neadekvatno i prekasno reagiraju”. Poslale su i  poruku nedostupnosti pobačaja pošto se teško dolazi do informacija gdje ga se može obaviti, “jer košta dvije do tri tisuće kuna, jer nema liječnica i liječnika koji pobačaj obavljaju. Imamo bolnice i gradove u kojima svi ginekolozi i ginekologinje odbijaju obavljati pobačaj, odbijaju dati ženama njihovo pravo na zdravstvenu skrb”. Ukazuju i na činjenicu da kućanski rad dominantno obavljaju žene. 

“Radimo besplatno i uvijek smo u smjeni. Ne trebamo vam govoriti o statistikama. Statistike su urezane u bolne zglobove, vene i bore. Ne trebamo vam govoriti o posljedicama – vaše zdravlje, neispunjene želje, borbe u kojima niste stigle sudjelovati, napredovanja koja niste uspjele dobiti, odavno govore o tome. Ako stanu žene, stat će cijeli svijet”, poručile su aktivistkinje i zaključile kako od borbe neće odustati. 

fAKTIV je nastao iz ad hoc inicijative Preuzmite odgovornost za ubojstva žena i organizacijskog odbora za Noćni marš – 8. mart. “Odlučile smo osnovati neformalni kolektiv kako bismo se glasno i jasno suprotstavile socijalnoj i ekonomskoj nejednakosti u društvu, seksizmu, fašizaciji, homofobiji, transfobiji, klerikalizaciji i militarizaciji društva te cenzuri i ukidanju slobode govora. Naše područje djelovanja je izvaninstitucionalno, čime pokušavamo dati do znanja da je feministička borba dio šireg, antikapitalističkog pokreta.” kaže nam Petra Kurtović. 

Petra je inače jedna od pokretačica i organizatorica Marša kao i jedna od najaktivnijih članica udruge fAKTIV. “Iako sam od kad znam za sebe uvijek pokušavala reagirati na nepravde, moj aktivniji angažman u društvu krenuo je još na fakultetu, točnije na drugoj godini faksa.

Slušajući sjednice Fakultetskog vijeća na kojima je svaka treća rečenica bila seksistička ili mizogina i na kojima se profesoricama obraćalo sa „ženska glavo“, s još nekoliko kolegica odlučila sam osnovati Inicijativu za feministički Filozofski i tu je nekako krenuo moj aktivni angažman oko pitanja seksizma i ženskih prava”, kaže nam Petra. Damirino iskustvo sa seksizmom seže u najranije djetinjstvo – ono joj je, kao i većini djevojčica, duboko ukorijenjeno, svakodnevno i suptilno. “Patrijarhalna kultura nam nalaže da šutimo nad seksizmom kojim smo okružene od rane dobi, da se skrivamo i sramimo. Pa se tako i “debeloj” Damiri još i danas, kada sam odrasla, ponekad teško otarasiti tih etiketa koju vam društvo nalijepi. Oduvijek sam osjećala da muškarci misle da su oni ti koji odlučuju jesam li dovoljno lijepa ili pametna – od oca preko brata, susjeda, prijatelja ili poznanika. Ipak, radom na sebi i psihoterapijom, moje poimanje same sebe se promijenilo”, iskrena je Damira.

”Od malih nogu uviđala sam da za djevojčice i dječake vrijede različita pravila, postoje različita očekivanja i da stvari ne trebaju i ne smiju biti takve. Smatrala sam i tad kako je nepravda usmjerena prema bilo kojoj ženi – nepravda prema svakoj od nas. Upisom na studij socijalnog rada, uvidjela sam da je sve oko nas, pa tako i seksizam, stvar političkog pitanja. Samim time, osjetila sam odgovornost da krenem djelovati. Tako je i započeo moj angažman kroz fAKTIV.”

S obzirom na to da je fAKTIV neformalni kolektiv, obje se s time bave u slobodno vrijeme. Kažu kako vrijeme koje je potrebno za takav vid aktivizma ovisi od dana do dana, od mjeseca do mjeseca. “Najaktivnije smo svakako u vrijeme Noćnog marša za 8. mart i tad svaka od nas ulaže najviše vremena u kolektiv.” jednoglasne su. Ali kažu kako su im kočnice kroz godinu iste: radikalne vjerske grupe te klerikalne i ultrakonzervativne udruge koje vrše direktan napad na ženska prava s jedne strane te država i mediji koje takve grupacije uopće omogućavaju te perpetuiraju njihovo postojanje.

Važnost aktivacije države

“Moram napomenuti kako je zaista žalosno da u nedostatku socijalne države napade na teško izborena prava žena moraju snositi neformalni kolektivi poput našeg, koji nemaju nikakav izvor prihoda te ovise o dobroj volji simpatizerka i simpatizera kolektiva.” upozorava Petra te dodaje da joj je rad u kolektivu samo produbio već tada oformljeno mišljenje da je Hrvatska duboko patrijarhalna zemlja. “Jedan pogled na izvještavanje medija o nasilju nad ženama i djevojčicama je dovoljan za to. No, nije sve tako crno. Silver lining cijele priče zasigurno je naš najveći događaj – Noćni marš za 8. mart, koji je prve godine okupio 600-tinjak ljudi, a već nakon dvije godine njih 8.000, a valjalo bi spomenuti i aktivnosti drugih organizacija i inicijativa poput sjajnih kampanja Prekinimo šutnju i Pravda za djevojčice. Rekla bih da upravo takvi događaji i sve veća prepoznatljivost našeg i sličnih kolektiva na društvenim mrežama pokazuju kako se društvo polako osvještava po pitanju ženskih prava i nasilja nad ženama. To je svakako neki smjer u kojem bismo se trebali kretati danas.”

A kako vide mogućnost temeljite promjene? “Moj odgovor na ovo pitanje je edukacija, edukacija i edukacija od najranije dobi. Nužno je uvođenje građanskog odgoja i seksualne edukacije u škole. Edukacija i rad s roditeljima po pitanju jednakog pristupa svoj djeci bez obzira na rod. Trebamo osnaživati djecu od malih nogu da budu odgovorne pojedinke i pojedinci. Da se organiziraju, djeluju i bore za pravednije i jednakije društvo”, jasno rezimira Damira, ostavljajući nama na odluku, želimo li zaista takvo društvo. Jer ako da, vodič i smjernice imamo, ali pokrenuti se moramo sami. 

flash!

Rad ovog kolektiva pratite na njihovoj Facebook Instagram stranici.

 

Fotografije: Filip Koludrović

Make-up: Mirta Pejić

Frizure: Sara Rabotski za Salon Glamour

Produkcija: Andreja Pančur i Petar Trbović

Asistent stilista: Laura Bošnjak