Da bismo se zaputili u avanturu gradova, i otkrili udruge koje naše gradove čine ljepšim, kreativnijim i inovativnijim, popričala sam s kreativcima i entuzijastima iz udruga po cijeloj Hrvatskoj o njihovim projektima, misiji te izazovima s kojima se susreću gradovi danas
Entuzijasti koji žele obogatiti svoju sredinu i poboljšati kvalitetu života svojim građanima nalaze se u svakom od hrvatskih gradova. Svojim kreativnim idejama, neodoljivim entuzijazmom, posvećenosti zajednici radi njezine dobrobiti i društveno-odgovornim ponašanjem čine našu svakodnevicu ljepšom i budućnost perspektivnijom.
Kako bi se neke stvari pomaknule s mrtve točke, u donkihotovskoj borbi s tromim državnim aparatima, potrebni su ovakvi pojedinci čija proaktivnost i nekad beskrajna snaga za borbu ipak radi promjenu. Oni su ti zbog kojih imate sadržaj u svom gradu koji možete posjetiti s prijateljima i obitelji, koji će vam svakodnevicu učiniti ljepšom. Pročitajte njihove priče, kontaktirajte ih, vidite možete li im kako i vi pomoći… Ustvari, ispravak netočnog navoda, jer pomaganjem “njima”, zapravo pomažete samima sebi.
Udruga ReArt uključuje svoje građane u svijet umjetnosti
“Naša misija je širiti umjetnost i stvaralaštvo u svim poljima što i činimo kroz niz projekata i suradnji. Osim toga misija nam je i okupljanje umjetnika i kreativaca, predstavljanje primijenjenih umjetnosti kroz kreativan sajam, poticati stvaralaštvo djece i mladih, prikazati i urbani dio umjetničkog sadržaja”, uvodi me predsjednica Valentina Grubačević u koncept osječke udruge ReArt.
Iza ove udruge stoje veliki zaljubljenici u umjetnost i stvaralaštvo, a to su mladi entuzijasti, stručnjaci u kulturi, studenti i kreativci “koji žele stvarati i kreativno uživati u Gradu stvarajući mjesto za razmjenu ideja, izlazak ili druženje uz umjetnost. Možemo reći da predstavljamo urbaniji dio Osijeka s inovativnim projektima i suradnjama koje radimo”, kaže Valentina.
ReArt tim osmišljava niz događanja kojima uspješno oživljavaju osječku scenu povezujući stvaralaštvo i razne vrste umjetnosti, a od njih posebnu pozornost izaziva ReArt festival, koji djeluje od 2014. godine, te ima ljetno i zimsko izdanje. Saznala sam kako ReArt svake godine mijenja temu festivala, a ove su godine organizatori pronašli inspiraciju u knjizi Mali princ. “Umjetnici su predstavljali skulpture i instalacije na tu temu, radionice su se orijentirale ka reciklaži, pričama, psihoterapiji, glazbi, dječjem stvaralaštvu kroz zastavice uz dodijeljene nagrade. Predstavilo se glazbenu urbanu scenu, lokalnog i nacionalnog značaja kroz naš prepoznatljiv ambijent”, opisuje Valentina njihov popularni festival, koji je ove godine bio najraznolikiji, a stvaralački duh organizatora prenosio se na posjetitelje koji su u toj atmosferi zaista uživali.
Sjajne rezultate i dosjetljiva rješenja udruga ReArt postiže iako i dalje nema svoj prostor za rad, otkriva mi Valentina: “Nadamo se ćemo kao udruga pronaći prostor unutar našeg lijepog Osijeka za daljnje umjetničke aktivnosti.”
Iako im je pandemija koronavirusa donijela izazove u realizaciji ideja, oni ne odustaju te uspješno pronalaze nove načine kako bi njihova kreativnost i dalje trajala te došla do zajednice: “Aktivnosti unutar ReArt festivala smo potpuno izmijenili na oblik ulične izložbe, pa se tako moglo biciklirati po gradu tražeći umjetničke instalacije s reartovom oznakom. Naglašavajući ulicu kao izložbeni prostor, a prilagodbom novim uvjetima, posjetitelju su na inovativan i drukčiji način predstavljena umjetnička djela”, kaže Valentina koja se sa svojim kreativnim timom želi “više internacionalno povezati i širiti “umjetnost življenja” dalje.”
Pokret Otoka znanjem dolazi do boljih životnih uvjeta
Kad pomislim na otoke, odmah se sjetim citata akademika Tonka Maroevića: “Od otoka do oka slog je samo.” A možemo slobodno reći od Otoka do Pokreta Udruga je samo. I to kakva!
Život bez mora otočanima je nezamisliv, oni more svakodnevno žive, gledaju, dišu… No iza poetičnih prizora koja donose beskrajna plavetnila i najpoželjnija ljetna odredišta stoje zahtjevni životni uvjeti i veliki izazovi. Ipak, koliko god međusobno bili udaljeni, udruga Pokret Otoka nalazi načine da u svojoj borbi otoci budu najbliže moguće, i pokušava “osigurati logističku i savjetodavnu podršku svim otočanima i otočnim dionicima koji žele napraviti pozitivnu promjenu u svojim otočnim zajednicama”, doznajem na početku razgovora s Majom Jurišić, predsjednicom Pokreta Otoka.
Jednim od značajnijih trenutaka u angažmanu Udruge Maja ističe “suprotstavljanje donošenju štetnog Zakona o koncesijama 2017. godine te poništavanju sumnjivo dodijeljene koncesije na Zlatni rat na Braču.” Na valovima entuzijazma u pothvat udruge kroz mirne, prosvjedničke akcije diljem otoka uključili su se stanovnici, turisti, mornari, brodari, a potom i otočani u Zagrebu koji su se na dan donošenja štetnog Zakona o koncesijama okupili ispred sjedišta hrvatskog Sabora na Markovom trgu, i borili protiv donošenja Zakona te ga privremeno zaustavili. Svoj put djelovanja i akcije nastavili su dalje “sudjelovanjem u političkim i društvenim procesima koji direktno utječu na kvalitetu života otočana.”
Danas je ova udruga prepoznata kao platforma relevantnih stručnjaka za održivi razvoj otoka, a kaže mi Maja kako i dalje sudjeluju” u izradi i donošenju zakona i podzakonskih akata, kao što je npr. Zakon o otocima, ali smo se posljednje dvije godine prateći razvoj političkog okvira za otoke opredijelili za razvoj hrvatskih otoka putem energetske tranzicije. Smatramo da je energetska samodostatnost otoka temelj za njihovu samoodrživost i povećanje kvalitete života jer se isprepliće kroz sva područja – prometnu povezanost, gospodarstvo, poljoprivredu, turizam zaštitu okoliša, ali i svakodnevni život. U lipnju 2018. godine osnovano je Tajništvo za čistu energiju EU otoka, tijelo osnovano od Europske Komisije namijenjeno da bude na raspolaganju otočnim dionicima diljem Europe.”
Ističe mi Maja kako su pokrenuli i svoju internetsku stranicu na kojoj donose zanimljive vijesti s hrvatskih otoka i šire, s posebnim fokusom na edukativne i informativne sadržaje, koju možete pogledati ovdje. Udruga Pokret Otoka organizira i online događanja u kojima sudjeluju otočani i otočanke te svojim aktivnostima pokazuju primjere dobre prakse u različitim područjima održivog razvoja otoka.
Za otočku sredinu u kojoj se kompetentni ljudi posvećuju radu na boljitku životnih uvjeta veliki je dobitak. Uz predsjednicu i skupštinu, tijela udruge čine i zaposlenici koji svoj posao rade od doma što im omogućava da mogu živjeti na otocima, te veliki broj volontera, članova i strateških partnera diljem Hrvatske: “U udruzi su trenutno zaposlene četiri osobe na mjestima koordinatora, administratora, suradnika u komunikacijama i voditelja projekta, a važnu ulogu u radu ima i desetak redovito aktivnih volontera.”
Život na otoku donosi izoliranost, stoga je od posebno velike važnosti dobra komunikacija kojom se povezuje, što nije nimalo jednostavno: “Ono što najviše radimo, pa se tako s tim izazovima i najviše susrećemo, je biti medijator između otočnih zajednica i donositelja odluka”, ističe Maja, koja nam je potvrdila kako je uz puno rada, truda i povjerenja u proces moguće okupiti relevantne dionike koliko se god nekad činilo teško.
Savez udruga Rojca poziva na društveni dijalog
Moć društvenog povezivanja, posvećenost sadržajima koji daleko odjekuju, podrška socijalno ugroženim građanima, predan timski rad, napor da se dogode pozitivne promjene i lojalnost lokalnoj zajednici – ukratko Savez udruga Rojca iz Pule.
Društveni centar Rojc, smješten je u centru Pule, u najvećoj zgradi nazvanoj po nacionalnom heroju iz Drugog svjetskog rata, Karlu Rojcu, u kojoj djeluje 106 organizacija obuhvaćajujući skoro pa sve djelatnosti društvenoga života. Savez udruga Rojca, mreža udruga koja djeluje unutar spomenutog Društvenog centra, organizacija je “koja okuplja, predstavlja i zastupa interese udruga Društvenog centra Rojc, te ih potiče na suradnju i angažirano djeluje u zajednici”, u koju me uvodi Jan Franjul, suradnik i glasnogovornik Saveza udruga Rojca.
Svoje velike napore ulažu kako bi Rojc i rad udruga Rojca bili vidljiviji, a zajednici omogućavaju da se razvija prenoseći građanima ogromno znanje kojim barataju unutar udruge na razne načine. Iza njih mnogo je uspješnih europskih i nacionalnih projekata, a neki od projekata i aktivnosti koje se provode u organizaciji Udruge su: projekt R. O. J. C. (Razvijamo – Omogućavamo – Jačamo – Cijenimo), u sklopu kojeg se realizirala Radiona Re-Geppetto gdje se redovito održavaju radionice izrade, recikliranja i ponovnog upotrebljavanja predmeta, impresivan broj kulturno-umjetničkih događanja organiziranih radi predstavljanja i promocije nezavisne kulture i mladih neafirmiranih umjetnika te razvoj njihovog Radija Rojc.
Inicijativu za promjenama u svome gradu svakodnevno potiče ekipa koja stoji iza Saveza udruga Rojca, a čine ju “deset zaposlenica i zaposlenika, a u rad su aktivno uključeni i predstavnici 23 udruge članice Saveza udruga Rojca te mnogi volonteri”, koje su ugostili između ostalog iz brojnih zemalja u Europi, kaže mi Jan.
Udruga u srcu Pule širi pozitivne vibracije svojim prvim community radijom iz civilnog sektora s radijskom koncesijom – Radio Rojca, koji se svakodnevno može slušati na području grada Pule na frekvenciji 87,7 FM i ovdje. Na njihovom radijskom kanalu, koji im je bio važan komunikacijski kanal posljednje dvije godine radi pandemije, moguće je čuti paletu bitnih tema za društvo i njihove udruge, a daju prostora marginaliziranima i manjinama. Ova udruga ima i svoje pravo vrelo znanja iz kojeg crpi temelj za razne društvene pothvate: “Naša community knjižnica “ROJCbook” broji preko 1800 doniranih knjiga, a posebno smo ponosni na Romsku sekciju ove knjižnice koja je otvorena u suradnji s Udrugom Roma Istre Pula.”
Jan mi priča kako je u Rojc dolazio od najranijeg djetinjstva na razne izvannastavne aktivnosti, zatim kao tinejdžer na razna događanja te se počeo i sam uključivati u organizaciju programa, a o svojem iskustvu rada u civilnom sektoru otkrio mi je nešto više:
“Rad u organizacijama civilnog društva je težak, nesiguran, ponekad naporan, ali nešto što ne bih mijenjao. Unatoč svim poteškoćama, od kojih je najveća nesigurno projektno financiranje, ono što udruge čine je od velike važnosti u društvu. Zastupanjem interesa marginaliziranih skupina, zagovaranjem pozitivnih promjena koje stvaraju uključivije društvo, povezivanjem i jačanjem kapaciteta pojedinih organizacija civilnog društva, svakodnevno radimo na stvaranju jednakopravnoga društva. Svi mi koji radimo u udrugama to ne doživljavamo samo poslom nego svojevrsnim pozivom. Tako i ja nakon radnog dana u udruzi, krećem volontirati u udruzi u kojoj sam jedan od osnivača, Proces – udruga za promicanje queer kulture i LGBTIQ+ prava. Naravno, jasno mi je da ne možemo svi raditi u udrugama, ali svi možemo odvojiti nekoliko sati mjesečno, volontirati, i na taj način obogatiti svoju lokalnu zajednicu, razviti se osobno, ali i učiniti svijet boljim mjestom.”
Projektni tim, usprkos poteškoćama s projektnim financiranjem, administrativnim nasiljem, tromosti sustava i nedostatku razumijevanja za rad u civilnom sektoru, i dalje ima veliku želju, planove te ne prestaje raditi na tome da osnuje javnu ustanovu Rojc, razvija Radio i bude vjetar u leđa umrežavanju udruga u Rojcu kako bi se čuo njihov glas o ogromnom značaju ovog sektora.
Art park kao umjetnički odgovor na potrebe sredine
Omiljena ljetna adresa Art parka zasigurno vam se već uvukla pod kožu. Tina Kovačiček i Boris Bare, unutar udruge Preuredi moju pumpu, 2016. godine transformirali su mračan zagrebački kutak, tzv. “narkić-parkić” kod Tomićeve ulice, u pravo urbano osvježenje čijim smo boravkom i susretima tamo svi doprinijeli njegovoj društvenoj funkciji.
A kako su Tina i Boris došli na ideju da unesu životnost u mali zapušteni park? Kaže mi Tina da je “aha” moment došao kada su gledali u njega sa Strossmayerovog šetališta, i tada: “Sinula nam je ideja kako bi bilo fantastično nešto napraviti s njime, urediti ga, očistiti od smeća i puno gorih stvari koje se ne usudim niti spominjati ovdje, oslikati zidove, pozvati umjetnike, vratiti djecu u taj park, osmisliti program koji bi privukao ljude na takvu čudesnu skrivenu-otkrivenu lokaciju u samom centru grada. I korak po korak, pošlo nam je za rukom. Priča je uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba i Grada Zagreba zaživjela, a projekt Art park je umjetnošću revitalizirao lokaciju, ali i ljude te im dao jedinstveni sadržaj u centru grada. Posjetitelji su bili oduševljeni mjestom i porukom koju nosi. Kako smo ga od početka zamišljali kao putujući projekt, nastavili smo dalje s uljepšavanjem parkova pa smo tako prije dvije godine oslikali zidove parka Opatovina koji su sada konačno dostojni takvog parkovnog dragulja u metropoli. Oslikali smo i jedan mali park na Martinovki gdje vas gleda Baba Luna, a u međuvremenu smo ljetni dio našeg umjetničkog programa preselili u park Ribnjak posljednje tri godine. Također, prošle smo godine na prijedlog i podršku Turističke zajednice grada Zagreba pokrenuli projekt Ulični triptih, izložbe u promjeni zahvaljujući kojem imate priliku vidjeti neke nove šarene panele kao što je onaj na stepenicama tržnice Dolac, zatim panel u Radićevoj, a trajno smo oslikali još jedan zid na Opatovini. I ne planiramo stati.”
Uz stvaralački napor i entuzijazam kreatora projekta, Art park “poseže za umjetnošću kao alatom revitalizacije javnih prostora pri čemu oronuli zidovi postaju slikarsko platno, a street art ostavlja značajan pečat za vizuru grada, zanimljiv građanima i turistima. No, osim stvaranja tzv. Galerije na otvorenome, tu je i kreativni program koji uključuje filmove, glazbu, radionice, izložbe, panele, promocije knjiga, ping-pong, i sve ono što čini jedno mjesto za chill i opuštanje omiljenim u gradu tijekom ljetnih mjeseci. Nakon svakog našeg izdanja, osim zadovoljnih posjetitelja koji vole naš raznovrstan program, iza nas ostaju metri i metri oslikanih zidova kao trajno dobro zajednici. Po reakcijama posjetitelja koji nas prate iz godine u godinu, atmosfera koju projekt poklanja gradu za mnoge je nezamjenjiva. To nam puno znači”, kaže Tina čija nam je ideja gradski prostor iznova definirala kao mjesto druženja zabave, rekreacije i kulture.
I tako su jedan zagrebački park osvojili ljudi koji su zahvaljujući organizaciji raznih aktivnosti imali prilike za nova iskustva i suradnje s brojnim udrugama: “Art park je od samih početaka pokazao kako je to projekt OD ljudi i ZA ljude, tako smo u organizacijskom smislu uvijek imali pomoć prijatelja, poznanika, brojnih suradnika. Pa tako mogu reći da svako izdanje gradimo svojim vlastitim rukama, naši prijatelji pomažu nam graditi park, kasnije nam onda puštaju muziku, oslikavaju zidove…Svi zajedno stvaramo tu priču. Svake godine se lista suradnika nadograđuje, proširuje, osvježava, uvijek nešto novo kod nas”, opisuje Tina zanosnu perspektivu koja ih je vodila kroz promjenu malog zagrebačkog prostora, na koje svako ljeto s velikim iščekivanjem rado navraćamo.
Nas dve i umjetnička raskoš po ulicama Zagreba
Iza organizacije umjetničkog projekta Okolo stoji udruga Nas dve, koju čine Ana Mikin i ponovno, Tina Kovačiček, uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba. Udruga Nas dve posvećuje se uličnoj umjetnosti, urbanim intervencijama i umjetničkim instalacijama u javnom prostoru.
“Okolo je osmišljeno s ciljem da malim umjetničkim intervencijama oživi gradske prostore i promijeni im svakidašnji kontekst te potakne jedan lijepi “razgovor” grada, umjetnika i prolaznika”, otkrivaju Ana i Tina detalje umjetničke šetnje zagrebačkim ulicama koje su nam svojim idejama omogućile da budemo u sinergiji s umjetnicima i njihovim radovima.
“Naša ideja je bila stvoriti nove zanimljive situacije i mapirati ih u jednu nesvakidašnju, umjetničku šetnju u kojoj usput možete naletjeti na skulpturu, mural, minijaturu i iznenaditi se, zastati, promisliti, zapitati se ili se samo dobro nasmijati. Najvažnije – doživjeti. S druge strane, željele smo istovremeno i udahnuti novi život u zaboravljene gradske prostore, izmijeniti svakodnevne kontekste u kojima doživljavamo poznata mjesta, pokazati mogući potencijal zanemarenih kutaka…”, opisuju mi moje sugovornice projekt Okolo koji je svojim detaljima unio novo svjetlo u zagrebačke ulice, i ispisao najposebne stranice naše svakodnevice.
Kad se dugogodišnje prijateljstvo ispreplete u kreativne procese, onda nastane umjetnička priča koja je donijela autentičan urbani izričaj i galerijsku atmosferu: “U zadnjih 20 godina koliko se poznajemo, i posao i interesi bili su nam uvijek usko vezani uz područje umjetnosti, a na čestim putovanjima bismo neumorno upijale brojne inspiracije. Nakon suradnje s jednim međunarodnim projektom koji se bavio umjetnošću u javnom prostoru, Ana je shvatila koliko Zagrebu nedostaje element umjetničkog iznenađenja u svakodnevnom životu i koliko građanima nedostaje moment istraživanja poznatih mjesta kroz prizmu umjetnosti.” Ideja je naposljetku iskočila iz galerijskih okvira do ljudi, te im omogućila prostor za nove doživljaje i interpretacije.
“Tinu su istovremeno oduševljavali različiti umjetnički projekti osmišljeni i izvedeni uvijek negdje drugdje, u nekim drugim zemljama, a koji su se bavili umjetnošću koja je bila duhovita i domišljata, događala se spontano na ulici i bila dostupna svima. Svidio joj se koncept izlaska iz uobičajenih umjetničkih institucija i tada nas je samo jedna kava dijelila od ajmo probati.”
“Naša želja je bila da ljudi uistinu osjete ovaj projekt i da požele biti dio tog našeg dijaloga s gradom i, naravno, da uživaju u maloj umjetničkoj šetnji Zagrebom. Ljudi najviše vole to što im Okolo pruža mjesto spontanog susreta s umjetnošću na ulici, u parkovima, na trgovima…, ali ih zabavlja i interakcija i umjetničko istraživanje na koje ih poziva, potičući ih da potraže i otkriju sve intervencije koje ih čekaju na različitim lokacijama po gradu”, pričaju Ana i Tina o projektu koji je zanimljiv i građanima i turistima.
Ona birokatska strana ulice nije najsunčanija, te prikupljanje brojnih suglasnosti i dozvola nije nimalo lagan proces, a nadaju se razumijevanju Gradskoga zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode te da će ih i druge institucije prepoznati kao vrijedan projekt na domaćoj sceni. No dodaju kako uz podršku Turističke zajednice Grada Zagreba “i dalje iznimno uživamo u stvaranju svakog izdanja Okolo i optimistične smo u ideji da možemo napraviti nešto lijepo i dobro za naš grad, svi zajedno.”
Mali plac stvara najljepše ljetne trenutke u Gradu
Udruga Mali plac, koju vode Jelena i Ana Mikin, uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba stvorila je novi prostor na kojem su nastala dva prekrasna ljetna projekta, Mali piknik i Le Grič. Mali plac već godinama, u suradnji s raznim kulturnim projektima, organizira pop-up markete diljem Zagreba, okuplja male proizvođače s održivom filozofijom i predstavlja njihove zanimljive priče te tako sustavno razvija domaću zdravu, kreativnu i održivu gastro-scenu.
Le Grič je intimno događanje savršeno za ljetne romantične večeri, osmišljeno kao posebno iskustvo izlaska u grad s romantičnim štihom. Na Le Griču tako možete zamijeniti običan izlazak neobičnim, prošetati romantičnom stranom Zagreba te, uz svjetlo svijeća, pogled na zagrebačke krovove i intimni violinski koncert u pozadini, uživati u okusima vina i pjenušaca malih hrvatskih vinara. Mali Piknik je šarmantno ljetno događanje koje svakog kolovoza pretvara park Bele IV u mjesto sretnih susreta i lokalnih poslastica. U ovoj gradskoj piknik-oazi, stvorenoj za ljetno osvježenje namjernih ili slučajnih prolaznika, možete predahnuti od gradskih vrućina, osvježiti se domaćim okusima s ljetnog menija Malog placa i opustiti se na dekicama s pogledom na grad. O detaljima ovih dvaju šarmantnih događanja popričala sam s Anom Mikin.
“Za nas je hrana sjeme kulture iz kojeg izrasta zanimljiva priča o nama, našem okruženju i zajednici. I upravo smo zato, da ispričamo tu priču na jedan drugačiji način, pokrenuli ova dva događanja. Željeli smo stvoriti lijepo, intimno i ugodno mjesto gdje će se svi, bez obzira koliko godina imali, osjećati kao doma, mjesto na kojem će moći upoznati male lokalne proizvođače, okupiti obitelj i prijatelje, izvesti svoj par na romantičan spoj, podijeliti dekicu i koji zalogaj sa svojim psom ili pak popiti čašu domaćeg vina u solo izdanju. Mjesto na kojem će moći uživati u malim i jednostavnim stvarima, kao što su opušteni razgovori uz svijeće, zvukovi violine i ukulela ili pak bosonogo ležanje na travi, ali i posebnim zajedničkim trenutcima”, prenosi mi Ana svoj entuzijazam i divnu ideju koja nam je ljeto u Gradu učinila zdravijim i sadržajnijim, ali i osvijestila “važnost podržavanja lokalne ekonomije i solidarnih kratkih lanaca opskrbe.”
Uz raznovrsnu ponudu, kao priliku za odmor i opuštanje, turisti imaju priliku iskusiti drukčiji doživljaj Grada: “Turistima smo pak željeli pružiti drugačiji doživljaj lokalnog identiteta i kulture te ih, kroz ponudu isključivo domaćih okusa, izbor starogradskih lokacija te dijeljenje iskustva s lokalnom zajednicom, približiti našem načinu života, upoznati s našim naslijeđem i omogućiti im da dožive grad iznutra.”
Budući da su oba projekta usmjerena više na iskustvo nego na program, opisuje mi Ana trenutke koji su doprinijeli atmosferičnosti ovih projekata: “svako nasmijano lice, svako okupljanje dragih ljudi, svaki zagrljaj, svako upoznavanje neznanca leđa do, svaka mrlja od vina, svaki susjed koji navrati u šlapicama…” jer to su pravi razlozi zašto su ovi projekti postali tako omiljeni među Zagrepčanima i prepoznati među turistima. Nastavlja Ana kako “ljudi najviše vole njihovu jednostavnost i prepoznaju iskrenost koja iza njih stoji. Najčešće pitanje koje svake godine čujemo je Pa zašto se ovo ne održava svaki dan?. I mislim da je to najbolji kompliment koji možemo dobiti – i mi i Grad.”
Uslijed gradske vreve, Ana nas je svojim društvenim angažmanom podsjetila na ljepotu življenja vani i boravka na otvorenom zahvaljujući svojem promatranju okruženja i propitkivanju potreba Grada:
“Mislim da, možda često i romantično, vjerujemo u bolje sutra i nadamo se uvijek nekoj promjeni nabolje. Ali ne stajemo samo na nadanju, nego promišljamo o tome što možemo učiniti da pokrenemo tu promjenu koju želimo vidjeti na ulicama svog grada ili da damo svoj doprinos u nekom valu promjene koji se već valja. Uočavamo što nam nedostaje, ali i sagledavamo kako tome doskočiti i imamo volju proći kroz sve procese potrebne da pokušamo nešto promijeniti. I znamo da, koliko god to mala promjena bila, ona je korak prema nečemu – boljem.”
I dok naše zelene površine sve više preplavljuju nove zgrade, gornjogradskim parkovima vlada smijeh, druženje, uživanje: “Mali piknik i Le Grič su projekti koji čine (sretni) ljudi. Nema nam ljepšeg nego vidjeti kako razne generacije zajedno uživaju u istim stvarima i kako se ljudi iz različitih priča međusobno upoznaju i povezuju. Oba projekta su oživjela gornjogradske parkove kvalitetnim i održivim sadržajem, istovremeno poštujući njihovu povijest i priču. Grad je tako dobio autentične projekte koji su vratili puls Gornjem gradu i pružili dodatnu vrijednost njegovim parkovima, odnosno obogatili njihovu namjenu, a u sklopu kojih građani i turisti mogu dijeliti nezaboravne zajedničke trenutke.”
Mjesečev vrt ostvaruje zimske želje
Ako ste se ove zime prošetali Gornjim gradom, sigurno ste vidjeli omiljeno zagrebačko adventsko mjesto Mjesečev vrt, o kojem smo pisali ovdje, a sada smo popričali s Anom Mikin, suorganizatoricom ovog čarobnog projekta.
Iza organizacije Mjesečevog vrta stoje Ana Mikin i Roko Bahat iz kolektiva ARC, uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba. ARC bavi se umjetnošću u javnom prostoru, s naglaskom na prostorno-specifične i svjetlosne instalacije. Kaže mi na početku Ana kako je njihova glavna želja bila “pretvoriti gornjogradski park Bele IV u malo umjetničko djelo i jednu sasvim drugačiju božićnu bajku.”
“Ideja da napravimo posebno mjesto za poželjeti posebnu želju nekako je sama od sebe niknula – ipak, dobre želje nam svima uvijek trebaju. Mjesec se gotovo odmah, bez puno razmišljanja, nametnuo kao glavni motiv (budući da se oduvijek vjeruje da je pogled na mladi mjesec idealna prilika za poželjeti želju), dok smo inspiraciju za svjetlosnu instalaciju pronašli u pravom mjesečevom cvijeću koje cvjeta po noći obasjano mjesečinom. Nakon razrade idejnog koncepta, pozvali smo umjetnike da se uključe i daju našim idejama oblik i život, naravno, uz potpunu kreativnu slobodu prilikom izvedbe”, opisuje Ana glavnu ideju koja stoji iza ove umjetničke priče.
“Kod ovakvog projekta možete predvidjeti kako će što vizualno izgledati, ali nikako ne možete predvidjeti kako će ljudi osjetiti projekt i u konačnici kakvo će biti njihovo iskustvo. I zato nam je bilo divno vidjeti odrasle kako stoje u redu za sjesti na Mjesec i poželjeti želju, i pritom se raduju kao i njihovi klinci. Vidjeti ljude kako ovdje osjećaju onu pravu iskrenu radost i iznenađenje, kako vide čaroliju svuda oko sebe, za nas je bio najveći uspjeh. Mjesečev vrt je u našim očima zaživio na najljepši mogući način, točno onako kako smo zamislili. Posjetitelji su ga osobno doživjeli kao mjesto čarolije, optimizma i dobrih želja, a šire je prepoznat kao posebna adventska priča u Zagrebu, čiji se nastavak već sada željno iščekuje”, prepričava mi Ana ove fantastične reakcije posjetitelja koje su blagdanima dale posebnu, ambijentalnu notu.
No, otkriva mi Ana, kako je ovaj projekt donio i izazove, od kojih je istaknula osiguravanje umjetničke instalacije od uništavanja: “Iako je većina posjetitelja pristupala umjetničkim instalacijama s pažnjom, svaki dan smo se morali nositi s najmanje jednom situacijom u kojoj su glavnu ulogu imali posjetitelji koji bi, najčešće namještajući se za fotografiju na Instagramu, nesmotreno gazili i padali po instalacijama, skakali u zrak i rušili sve oko sebe. Bilo je i onih koji su, iz nama, a vjerojatno i njima nepoznatih razloga, namjerno trgali dijelove instalacija.” Nadamo se da će ipak posjetitelji više uživati, a manje uništavati u budućnosti i da će nam ove lampice krasiti još mnoge zagrebačke zime.
Udruga Atribut unosi vedre tonove svojoj zajednici
Mala zajednica velikih ljudi svakodnevno oblikuje sretniju atmosferu u Kninu zahvaljujući talentima svojih sugrađana i stvaranju raznih prilika. Riječ je o udruzi Atribut.
Osnovana je 2017. godine u Kninu “s ciljem promicanja, razvitka i unapređenja slobodnog kreativnog i kulturnog izražavanja te promicanja vrijednosti građanskog društva u gradu Kninu i u Republici Hrvatskoj”. Jedan od ciljeva udruge kojima pokušava oživjeti svoju zajednicu je “poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva, s naglaskom na mlade, te obogaćivanje kulturne i turističke ponude kninskog kraja”, govori mi Katarina Gugo, suradnica Udruge, s kojom sam popričala o njihovoj misiji i aktivnostima. U rad ove udruge uključeni su brojni članovi, kreativci, volonteri, s bogatim iskustvom u raznim kulturnim i umjetničkim sferama, koji se brinu da Knin i dalje ostane na mapi kulturnih i umjetničkih događanja, dodaje Katarina.
Otkriva mi Katarina kako pred njih nije stavljen nimalo jednostavan zadatak te su s pravom zabrinuti: “Gospodarska neaktivnost, ali i brojni drugi čimbenici, nažalost, utjecali su na lošu demografsku sliku Knina. Procjenjuje se kako je u posljednjih pet godina Knin i okolicu napustilo 5.000 ljudi, mahom mlade osobe i obitelji.” Stoga, zahvaljujući svojem bogatom kulturnom ruhu trude se boriti za opstanak u svom gradu te “omogućiti zapošljavanje i edukacije u području kulture i umjetnosti.” Udruga Atribut, tako, pruža svojim građanima određene sadržaje koji su im nedostajali i koji im obogaćuju svakodnevni život, poput tradicionalnog festivala rock glazbe “GRR fest” koji je izrastao u jedan od njihovih prepoznatljivijih događanja. “Posebnost ovog festivala je promjena lokacije svake godine, s ciljem promocije prirodnih, kulturnih i povijesnih ljepota kninskog kraja. Važna novost, uvedena kroz 11. GRR fest, koja dodatno pojačava važnost ovog programa je dječji dio festivala”, što se pokazalo kao pun pogodak dodaje Katarina. “Zahvaljujući najvećem kreativcu u Udruzi, našem predsjedniku Jugu Ramljaku, dobrih ideja ne nedostaje”, priča Katarina i dodaje kako su za svoju odanu publiku smislili i novi program ŽEGA – ženska gitarijada.
Za kninsku publiku marljiva ekipa Udruge osigurava zaista mnogo događanja sa glazbene scene: “Program “Svirka je u petak!” cjelogodišnji je glazbeni program koji na mjesečnoj razini nudi koncerte uglavnom mladih neafirmiranih glazbenika prvenstveno iz Hrvatske, ali u zadnje vrijeme i iz drugih država te nudi minimalno dva koncerta na mjesečnoj razini, s iznimkom ljetnih mjeseci kada se taj broj udvostručuje.”
Udruga se susreće s brojnim izazovima, kao što su načini financiranja projekata, nedostatak volontera, egzistencijalni opstanak u gradu, no potpore raznih institucija, donacije te podrška udruga i umjetnika iz drugih regija daje im nadu kako će naći način da se njihov grad i dalje razvija i provodi pozitivne promjene u zajednici u kojoj žive.
Naslovna fotografija: Tomislav Šilovinac
Foto: Udruga ReArt (Tomislav Šilovinac), Savez udruga Rojca (Dejan Štifanić, Manuel Angelini), Pokret Otoka (Joško Šupić, Rade Popadić), Art park, Okolo, Le Grič (Julien Duval, Borut Planinc), Mali piknik (Borut Planinc, Roko Bahat, Niko Goga), Mjesečev vrt (Roko Bahat), Udruga Atribut
