Svakoga tjedna naša Andreja Pančur Panč donosi pregled vijesti iz područja politike i društva, a ovaj put stižu novosti o klimatskoj krizi, inflaciji i najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu – društvenim mrežama
Tvrtke pretjeruju u izvještajima o napretku koji se tiče klimatske krize
Vijest koja vas neće šokirati, ali definitivno je tužna. Prema studiji 25 korporacija, mnoge od najvećih svjetskih tvrtki ne uspijevaju ispuniti svoje ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena, ali rutinski pretjeruju ili pogrešno izvještavaju o svom napretku, kaže se u izvješću New Climate Institute.
Neto nula, cilj koji znanstvenici kažu da svijet mora postići do 2050. kako bi ograničio porast globalne temperature, što znači da se ne povećava količina stakleničkih plinova u atmosferi. Postizanje tog cilja znači smanjenje emisija koliko god je to moguće, kao i uravnoteženje svih preostalih uklanjanjem ekvivalentne količine. Zasad, tvrtke postavljaju vlastite ciljeve. Na primjer, Google obećava da će biti bez ugljika do 2030., dok Ikea obećava da će biti “klimatski pozitivna” do 2030. godine.
Google, Amazon, Ikea, Apple i Nestle među onima su koji se ne uspijevaju promijeniti dovoljno brzo, a razlog zašto preuveličavaju svoje napore su ti što su korporacije pod pritiskom da smanje svoj utjecaj na okoliš jer sve više potrošača želi zelene proizvode – no čini se da su išli po onoj “cheat your way to success”.
Analizirane tvrtke čine 5 % globalnih emisija stakleničkih plinova, kaže se u izvješću – što znači da iako imaju ogroman ugljični otisak, imaju ogroman potencijal da vode u nastojanju da se ograniče klimatske promjene. No to im, eto, ne polazi za rukom. Ono što je studija primijetila jest to da u javnosti preuveličavaju promjene koje rade. Postoji veliki jaz između onoga što tvrtke kažu i stvarnosti, kažu voditelji studije – i potrošačima će vjerojatno biti teško utvrditi istinu.
Autor studije Thomas Day rekao je za BBC News kako je njegov tim prvotno želio otkriti dobre prakse u korporativnom svijetu, ali su bili “iskreno iznenađeni i razočarani cjelokupnim integritetom tvrdnji tvrtki”.
Amazon se opravdao priopćenjem, na sljedeći način: “Postavili smo ove ambiciozne ciljeve jer znamo da su klimatske promjene ozbiljan problem i da je potrebno djelovanje sada više nego ikad. Kao dio našeg cilja da do 2040. dosegnemo nultu vrijednost ugljika, Amazon je na putu do 100 % obnovljive energije do 2025.” A zašto sada govore da su postigli više nego što jesu, to nisu objasnili.
Nestle je pak komentirao: “Pozdravljamo preispitivanje naših postupaka i obveza u vezi s klimatskim promjenama. Međutim, izvješće New Climate Institute Corporate Climate Responsibility Monitor (CCRM) nema razumijevanja za naš pristup i sadrži značajne netočnosti.”
Međutim, studija smatra da bi trenutačne strategije koje ove tvrtke imaju – ako se u cijelosti provedu – smanjile emisije za najviše 40 %, a ne za 100 % koje se podrazumijeva pod pojmom “neto nula”. Samo tri od 25 tvrtki mogle bi dostignuti taj plan, a mi s veseljem čekamo ispravke “netočnosti” u nadi da situacija ipak nije ovakva. No, svakako se nadamo da će ih ova studija ipak malo više pogurati.
Zamislite da netko javno kaže da ljudi ne bi trebali tražiti povećanje plaća. E pa, stvarno se dogodilo
Mnogi mislili, jedan izgovorio. Guverner Engleske banke izazvao je ozbiljnu reakciju nakon što je rekao Britancima da ove godine ne bi trebali tražiti povećanje plaća, čak i dok se zemlja bori s najvećom krizom troškova života u posljednjih nekoliko desetljeća.
Čak su i britanski premijer Boris Johnson i radnički sindikati bili među onima koji su osudili Andrewa Baileya, koji je prošlog tjedna rekao da zaposlenici ne bi trebali vršiti pritisak na svoje šefove da povećaju plaće jer gospodarstvu treba vremena da se ponovno kalibrira usred rastuće inflacije.
To je izjavio za BBC, dodavši kako bi to pomoglo da se inflacija dugo ne zadrži. Iako njegovi komentari odgovaraju ekonomskoj teoriji da povećanje plaća dovodi do veće inflacije. Kako plaće rastu, tako rastu i troškovi proizvodnje roba i usluga, što dovodi do toga da tvrtke potrošačima naplaćuju više, čime napuhavaju troškove života. U ionako inflatornom okruženju, to bi moglo dovesti do začaranog kruga.
Međutim, guvernerovi komentari smatrani su krajnje neosjetljivima, em zato što je njegova cifra na računu poprilično komotna (zarađuje skoro 20 puta više od prosjeka u Velikoj Britaniji), em zato što bi takva poruka poslodavcima mogla koristiti kako bi potplaćivali svoje radnike. A da ne spominjemo da su mnogi koji su imali sreću preživjeti ovu pandemiju to mogli zahvaliti upravo radnicima, pogotovo onima na prvoj crti, koji trpe sniženja plaća i silne prekovremene sate.
“Nečuveno je reći vrijednim ljudima koji su ovu zemlju nosili kroz pandemiju da ne zaslužuju povećanje plaća”, rekao je Gary Smith, glavni tajnik pan-industrijskog sindikata GMB. “Prema gospodinu Baileyu, njegovatelji, radnici NHS-a, sakupljači otpada, radnici u trgovinama i drugi trebali bi jednostavno progutati veliko smanjenje plaća u realnim uvjetima u isto vrijeme jer mnogi moraju birati između grijanja i hrane.”
Regulatori EU nemaju problema ako Meta ugasi Facebook u Europi
Sigurno ste čuli da je matična tvrtka Facebooka, Meta, izdala priopćenje u kojem se navodi da će biti prisiljeni ugasiti Facebook i Instagram u Europi zbog novih pravila o podacima o korisnicima koje je odobrila Europska komisija. No ono što je Marka Zuckerberga vjerojatno poprilično iznenadilo je nedostatak drame.
Dapače, najviši dužnosnici EU iskazali su punu podršku rekavši da je “život bez Facebooka fantastičan” i da bi ljudi bez njega živjeli jako dobro. “Mogu potvrditi da je život jako dobar bez Facebooka i da bismo živjeli jako dobro bez te društvene mreže. Tech divovi moraju shvatiti da će se europski kontinent oduprijeti i potvrditi svoj suverenitet”, rekao je francuski ministar financija Le Maire povodom saznanja da Meta k’o fol pakira kofere. Mislim, nisu u krivu.
A zašto se sve tako odigrava već je neko vrijeme tema razgovora. Novi zakon EU o privatnosti, koji od svih tvrtki zahtijevaju da obrađuju korisničke podatke na lokalnim poslužiteljima unutar Europe, stvara problem tech divovima. Meta, primjerice, ima problem s tim jer se korisnički podaci Facebooka i Instagrama obrađuju na brojnim, većinom američkim poslužiteljima.
Tvrtka je u svom izvješću ustvrdila da se neće moći pridržavati novog zakona jer je prijenos korisničkih podataka preko kontinenata od vitalnog značaja za cjelokupno poslovanje i ciljanje oglasa. I eto, tako je nekako onda krenula poluprijetnja, odnosno izjava da će biti prisiljeni obustaviti usluge.
Iako su dužnosnici EU-a prilično jasno dali do znanja da će se Meta morati pridržavati novih propisa EU-a ili će tvrtka moći obustaviti svoje usluge u Europi, ostaje za vidjeti kako će Facebookova matična tvrtka reagirati na to i što će se dalje dogoditi. Ministri su vjerojatno svjesni činjenice da Meta neće riskirati gašenje svojih popularnih društvenih mreža jer bi to bio veliki gubitak za samu tvrtku. Vjerojatno, s pravom, smatraju da je riječ o blefu. Iako mnoge tvrtke baziraju svoje poslovanje na društvenim mrežama – mnogi stručnjaci smatraju da bismo se mi već svi nekako oporavili – pokazatelj je i to što Facebooku opasno pada popularnost. Što vi mislite?
Foto: Chip Somodevilla/Getty Images
