Danas je jednostavnije nego ikad prezentirati se kao stručnjak u određenom području. Dakako, idealna platforma za to su društvene mreže, a u kontekstu zdravlja, fitnessa i prehrane, sve je više samoprozvanih nutricionista i trenera koji šakom i kapom dijele, u većini slučajeva – nestručne savjete.
Kad govorimo o suplementima, odnosno dodacima prehrani, određene činjenice dostupne su svima i nije pogrešno govoriti što koji dodatak prehrani postiže. Međutim, problem nastaje tad kad je potrebno odabrati odgovarajuće suplemente za sebe i procijeniti jesu li nam uopće potrebni. Postalo je poprilično popularno na svoju ruku uzimati razno razne vitamine, proteine, probiotike, enzime i slično – bez ikakve konzultacije s liječnicima ili nutricionistima.
Suplementi kao takvi nisu loši i katkad su zbilja potrebni nedostaje li organizmu određenih tvari. Kao što smo spomenuli, dodaci prehrani uključuju vitamine, minerale, aminokiseline, masne kiseline, enzime, probiotike, biljne ekstrakte i drugo, a svaki suplement dolazi s uputama za uporabu te se preporučene doze razlikuju ovisno o vrsti suplementa i specifičnim potrebama korisnika. Mnogi suplementi, posebno oni koji sadrže vitamine topive u mastima (A, D, E, K), najbolje se apsorbiraju kad se uzimaju uz obroke, dok suplementi poput poput probiotika ili pojedinih enzima, mogu biti učinkovitiji kad se uzimaju na prazan želudac. Također, određene suplemente preporučuje se uzimati ujutro, poput multivitamina, dok se drugi, primjerice magnezij, mogu uzimati navečer zbog njihovih opuštajućih svojstava.
Neke od prednosti suplemenata su te što osiguravaju tijelu da dobije sve potrebne hranjive tvari koje možda nedostaju u prehrani, a mogu pomoći u poboljšanju specifičnih zdravstvenih stanja, poput jačanja imunološkog sustava, poboljšanja probave ili podrške zdravlju kostiju. Isto tako, mnogi koriste suplemente za povećanje energije te poboljšanje općeg zdravlja i vitalnosti.
Sad kad smo ukratko ispričali što suplementi rade našem organizmu, nameće se pitanje kako i u kojoj dozi ih uzimati? Suplemente je moguće kupiti u maloprodaji, bez liječničkog recepta, stoga mnogi “iskorištavaju” tu činjenicu i svoju kuhinjsku policu u trenu napune raznolikim dodacima koji puno puta istovremenim korištenjem pobijaju jedni druge. Međutim, prije uzimanja suplemenata, važno je provjeriti je li određene elemente u tijelu moguće nadoknaditi promjenom, odnosno korekcijom prehrane. S time se slaže i nutricionistica Mirela Tinjić.
“Suplementi, kao što im samo ime kaže su upravo to, dodaci prehrani. Drugim riječima, puno više možemo napraviti za svoje zdravlje ako smo dosljedni u zdravim prehrambenim navikama, a nakon toga, u slučaju dokazanog nedostataka, u dogovoru s nutricionistom i liječnikom uvodimo suplemente. U tom slučaju govorimo o ciljanoj suplementaciji i pametno ulažemo u sebe. Nažalost, nerijetko se susrećem s klijentima koji su na svoju ruku uzimali razne dodatke prehrani. Jedan od primjera jest uzimanje magnezija u formi oksida koji ima izrazito slabu apsorpciju, što znači da će veliki dio unesenog magnezija samo proći kroz vaš organizam bez da se zadrži. Ako već želimo magnezij kao dodatak prehrani, najbolje opcije bile bi primjerice magnezij glicinat, magnezij malat, magnezij citrat… Još jedan primjer beskorisne suplementacije je uzimanje kalcija, bez da smo utvrdili svoj status vitamina D. Naime, kalciju je za apsorpciju potreban vitamin D, a nedostatak vitamina D je jako čest. Dakle, suplementi svakako mogu biti podrška zdravlju ako ih biramo pametno i njima nadopunjavamo raznoliku i izbalansiranu prehranu”, govori Mirela.
Foto: Unsplash, Pexels
