Na hrvatskoj se književnoj sceni trenutačno redaju noviteti. Iako smo zakoračili u jesen i polako se finaliziraju popisi najboljih knjiga godine, domaći nakladnici nedavno su predstavili prijevode ili nove knjige hrvatskih autora koje vrijedi pročitati
Nedavno smo pisali o čestoj pojavi reading slumpa, odnosno periodu kad nam jednostavno nestaje elana za čitanje. Predstavili smo vam brojne naslove koji će zasigurno povratiti entuzijazam za čitanjem zahvaljujući dinamičnoj radnji. Mnogi su romani s te liste već bili svjetski prepoznati, a većina ih je bila na stranom jeziku.
View this post on Instagram
Nove knjige u ponudi hrvatskih naklada
Noviteti hrvatskih naklada podsjetili su nas na moć novog štiva, a posebno kad ih pišu domaći autori, kao što je to slučaj s dvije knjige s ove liste. Među novim knjigama izdvojili smo nekoliko koji su relativno recentno stigli na police knjižara i privlače pažnju konceptom i pričom.
Mali otac, Almin Kaplan
Bosanskohercegovački pjesnik i prozaist dosad je izdao nekoliko intrigantnih naslova koji su zadobili određenu pažnju javnosti i kritičara, a posljednji u nakladi Frakture je “Mali otac”. Ako ste voljeli roman Dine Pešuta “Tatin sin”, “Mali otac” uvjerljivo bi se mogao naći među naslovima koje stavljate na to-read listu. Radnja prati junaka koji iz svoje hercegovačke obiteljske kuće, koja je obilježena ritualima poput ispijanja kave, beskonačnog gledanja televizije i suživota s ocem, odlazi u malo primorsko mjesto na spisateljsku rezidenciju. No, umjesto entuzijazma zbog nove sredine, junak se susreće s novim izazovima okoline. Kako piše u službenom opisu: “I tu je vruće, i tu divljaci svojim nabrijanim automobilima noću stvaraju nepodnošljivu buku. Svakodnevni telefonski razgovori s djevojkom, utapanje u alkoholu, čitanje, gledanje filmova i povremeni susreti s kulturnjacima potvrđuju da ništa ne može promijeniti očaj i samosažaljenje.” Ipak, poziv djevojke vraća ga natrag u svoju sredinu i poziva da preuzme odgovornost.
Pismo nepoznate žene | Manija, Stefan Zweig
Novo u ponudi naklade Petrine knjige jesu novele “Pismo nepoznate žene” i “Manija” autora Stefana Zweiga. Nastale su između 1920. i 1922. godine i obje se priče počinju dostavom ključnih pisama. Tekst pisma u “Pismu nepoznate žene” uvodi nas u samu radnju i odnos jedne žene i muškarca u okovima tadašnjeg društva. S druge strane, “Manija” prikazuje odnos supružnika u jeku ratnih zbivanja i pritom šalje snažnu antiratnu poruku. Upravo je na temelju prve novele nastalo i brojne filmske adaptacije, među kojima je i film prema scenariju Howarda Kocha, koji se kasnije svrstao među klasike.
Violinistica, Harriete Constable
Znanje je objavilo knjigu Harriete Constable koja je 2024. proglašena najboljim debitantskim romanom, pa i najboljom knjigom općenito po BBC-ju. Smještena je u Veneciju 1704. godine, u sirotište Ospedale della Pieta, gdje pratimo Annu Mariju, jednu od stotine djevojčica koje odrastaju u sirotištu. No, iako mlada, ima jasnu misiju – predana je cilju da postane najbolja violinistica i glazbena skladateljica u Veneciji. Kad je maestro odabere za svoju učenicu, Anna Maria želi sve napraviti da ispuni očekivanja virtuoza. No uskoro počinju neobične dinamike između nje i učitelja koji polako shvaća da bi ga djevojka mogla ugroziti.
Bdijući nad njom, Jean-Baptiste Andrea
Naklada Ljevak predstavila je roman koji je bio jedan od najvećih književnih hitova posljednjih godina u Francuskoj. Prodan je u više od pola milijuna primjeraka i osvojio je i književnu nagradu Goncourt. Jean-Baptiste Andrea piše o dvoje djece koja su rođena iste godine – jedan je dječak Michelangelo, kojeg majka šalje ujaku da radi kao šegrt, a druga je Violi, mlada aristokratkinja koja u životu ima samo jednu misiju – ne biti potlačena i ostvariti vlastite interese. Životi im se prepliću i postaju nerazdvojni prijatelji. No priča zapravo počinje četrdeset godina kasnije, 1986., u talijanskom samostanu, gdje je čovjek na samrti. Tako se počinje rasplitati priča kipara Mima i njegove afere s Violom, koja se razvija uslijed fašizma, ratnih zbivanja i društvenih nemira.
Vjetar i zastave, Vlado Simcich
Vlado Simcich Vava kultna je figura riječkog, ali i hrvatskog rock’n’rolla, i čovjek koji ima bogato glazbeno iskustvo. Nakon knjiga “Odrastničava ljubav”, “Srce od gume”, “Canzoni d’una volta”, “Podudarnosti” i “Kapetan”, onkraja predstavlja “Vjetar i zastave”. Priča je to o međuljudskim odnosima i društvu osamdesetih, koju pratimo kroz prizmu Ede i Lole te njihove ljubavne priče. Kako nakladnik VBZ piše: “Zamršen mozaik ljudskih i međuljudskih odnosa, koji nas i opet majstorski nuka da se identificiramo s likovima i njihovim životnim storijama, polako će se, uza sva grananja, račvanja i tek naoko slučajne izlete u druge kontekste, sliti u jedan jedini: ljubav između istinskih protagonista, Ede i Lole, koji nikako da je ostvare, a opet kao da oboje nesmiljeno uživaju u njezinu odgađanju.”
Ne puštaj ga unutra, Lisa Jewell
Lisu Jewell bismo bez sumnje svrstali među najpopularnije suvremene autorice. Prepoznatljiva je po svojim napetim trilerima koji se gotovo bez iznimke nađu na bestseler popisima. Mozaik knjiga predstavlja najnoviji prijevod njezine knjige “Ne puštaj ga unutra”, a prati majku Ninu i kći Ash nakon smrti supruga i oca Paddyja. Uskoro im u život ulazi Nick Radcliff, čovjek koji tvrdi da je Paddyjev stari prijatelj. No, iako na prvu djeluje šarmantno, uskoro su sve vidljivije rupe u pričama koje priča. Tako kreće napeta saga o mračnoj istini.
Povijest za bolje sutra, Roman Krznaric
Roman Krznarić australski je filozof s hrvatskim korijenima, poznat po svojim svjetskim bestselerima poput “The Good Ancestor” i “Empathy”, knjigama koje su prevedene na više od 25 jezika. Danas predaje na Oxfordu, a osnivač je prvog muzeja empatije na svijetu. U nakladi Planetopije izašla je knjiga “Povijest za bolje sutra”, u kojoj Krznarić uzima pouke iz prošlosti i pokušava nam pokazati kako one mogu oblikovati budućnost. “Od smanjivanja rizika genetičkog inženjeringa do oživljavanja naše vjere u demokraciju i izbjegavanja ekološkog kolapsa, “Povijest za bolje sutra” pokazuje da povijest nije samo sredstvo razumijevanja prošlosti, već način ponovnog promišljanja našeg odnosa s budućnošću. Krznarić otkriva kako su društva tijekom cijele povijesti, često usprkos svim izgledima, prevladala krize”, stoji u službenoj najavi.
Foto: Fraktura, VBZ, Petrine knjige, Mozaik knjiga, Znanje
