Složiti skincare rutinu u trudnoći ponekad zvuči poput nemoguće misije zbog previše ili premalo dostupnih informacija, vrlo različitih simptoma s kojima se žene susreću te ogromne ponude proizvoda na tržištu
Promjene na na koži lica i tijela rezultat su fizioloških, hormonskih i imunoloških adaptacija tijekom trudnoće. Uz povećane razine hormona estrogena i progesterona, dolazi do stimuliranja melanocita, stanica zaduženih za stvaranje melanina, zbog čega nije neobična pojava melasme, odnosno pojačane pigmentacije i mrljica. Najčešće se pojavljuju na području obraza, čela i nadusnica.
Ovi hormoni utječu i na lučenje sebuma, zbog čega možemo osjetiti da je koža masnija ili pak suša. Tijekom trudnoće dolazi i do vaskularnih promjena i širenja krvnih žila te većeg protoka krvi, pa nije neobična pojava jačeg crvenila. Hormonalne promjene utječu i na razinu hidratacije i elastičnosti kože, pa su suha koža i svrbež također česta pojava.
View this post on Instagram
Mnoge od ovih promjena mogu se tretirati pravilnom njegom kože, no uz savjetovanje s liječnikom. Osim kože lica, mijenja se i koža tijela, pri čemu najčešće dolazi do pojave strija i proširenih vena na nogama.
Kad govorimo o koracima u rutini čišćenja, oni mogu ostati isti kao i prije. Možete nastaviti koristiti svoje uređaje za čišćenje, tonike, serume i kreme, no potrebno je obratiti pažnju na etikete i sastojke koje proizvode sadrže.
Do’s: što uključiti u skincare rutinu?
Njega kože lica u trudnoći trebala bi se temeljiti na hidrataciji i poticanju barijere kože. Pritom nam mogu pomoći brojni sastojci koje ćemo obraditi niže u tekstu, ali načelno hijaluronska kiselina, glicerin, ceramidi, pantenol i aloe vera. Poželjna je vrlo blaga eksfolijacija i izbjegavanje intenzivnih kemijskih pilinga s visokim koncentracijama kiselina. Koža u trudnoći voli i vitamin C i vitamin E, koji djeluju kao antioksidansi i pomažu u održavanju općeg zdravlja kože.
Idealno je da se njega bazira na laganim hidratantnim kremama i proizvodima koji ne sadrže parfeme i parabene. Ciljajte na što čišću i jednostavniju kozmetiku. Hijaluronska kiselina prisutna je u brojnim preparatima, sigurna je za korištenje tijekom trudnoće, duboko hidrira kožu, a ne apsorbira se u krvotok.
Možete u svojoj rutini zadržati i proizvode s niacinamidom (oblik vitamina B3). Djeluje protuupalno, obnavlja barijeru kože te smanjuje hiperpigmentaciju, što je posebno korisno u trudnoći. Ne apsorbira se u većim količinama i nema dokaza da šteti fetusu ili trudnicama, te se smatra jednim od najsigurnijih aktivnih sastojaka u njezi kože tijekom trudnoće. Preporučuje se koristiti manju koncentraciju, maksimalno do 10% u kremama, serumima i losionima.
Sigurna za korištenje je i azelaična kiselina, koja djeluje protuupalno, smanjuje crvenilo kod akni ili rozaceje, a može pomoći i kod pigmentacije. Kad se primjenjuje na koži, azelaična kiselina se ne apsorbira značajno u krvotok pa nema dokaza da šteti fetusu. Također je sigurna zamjena za retinoide ako se koristi u nižoj koncentraciji.
Kao zamjena za retinol savjetuje se i glikolna kiselina, koja pripada AHA skupini kiselina i radi blagi kemijski piling i eksfolijaciju, te poboljšava tonus kože lica. Imajte na umu da treba izbjegavati visoke koncentracije i koristiti samo do 10%.
Don’ts: što izbjegavati?
U trudnoći izbjegavajte agresivne tretmane i kemijske pilinge s visokim koncentracijama kiselina, koje mogu izazvati iritaciju ili se apsorbirati u krvotok u prevelikim količinama. Preporučuje se izbjegavati i parfimirane proizvode te one s ftalatima i formaldehidom, jer njihova sigurnost još nije dovoljno istražena.
Najveći je izazov u kozmetičkim proizvodima i tretmanima to što još uvijek nema dovoljno znanstvenih istraživanja koja bi potvrdila da su određeni sastojci sto posto štetni ili sto posto sigurni za korištenje. Također, postoji nedostatak kvalitetne edukacije, provjerenih informacija i oznaka na proizvodima dostupnim ženama, zbog čega se moramo oslanjati na vlastito temeljito provjeravanje etiketa i, najvažnije, savjetovanje s profesionalcima.
View this post on Instagram
Ipak, postoje određeni sastojci koji su česti u skincareu, a za koje imamo dovoljan broj istraživanja koja potvrđuju njihovu štetnost ili nedovoljnu sigurnost za vrijeme trudnoće.
Među sastojcima koje bismo prvo trebali isključiti iz skincarea su retinoidi. Kod oralnih retinoida poznato je da su teratogeni, odnosno mogu potencijalno uzrokovati malformacije fetusa, i europska regulatorna tijela upozoravaju na njihovo ne korištenje u liječenju kožnih bolesti tijekom trudnoće. Za razliku od njih, u skincareu nas najviše zanimaju topikalni retinoidi koji se nanose na kožu. Oni u krvotok ulaze minimalno, no zbog predostrožnosti se moraju izbjegavati jer zasad nema dovoljno podataka koji bi mogli negirati rizike.
Salicilna kiselina je beta-hidroksi kiselina koja se najčešće koristila u tretiranju problematičnih akni. Međutim, u posljednjih nekoliko godina salicilna kiselina postala je sve češći sastojak u brojnim kombiniranim pilingima i cleanserima. Iako je apsorpcija iz krema relativno niska, salicilna kiselina još uvijek može prodrijeti u krvotok, pogotovo ovisno o njenoj koncentraciji. Primjerice, Europska agencija za lijekove (EMA) navodi da postoji potencijalna povezanost između topičkih salicilata i rizika u trudnoći, zbog čega se preporučuje koristiti ih s oprezom.
Eterična ulja su siva zona i potencijalno jedna od najkonfuznijih kategorija kad govorimo o skincareu. Problematično je što je njihov širok raspon gotovo nemoguće analizirati temeljito, a različita ulja imaju različit intenzitet. Čak kad nismo trudni, s eteričnim uljima potrebno je biti oprezan zbog koncentracije i mogućih oštećenja kože ako se ne razrijede i ne koriste ispravno. Potrebno je izbjegavati jaka eterična ulja koja mogu izazvati kontrakcije ili djelovati toksično u prevelikim koncentracijama, kao što su kadulja, ružmarin, bosiljak i timijana. Zbog premalo podataka, nemoguće je sastaviti listu sigurnih i nesigurnih ulja, no najbolje ih je izbjegavati za topikalnu upotrebu u prvom tromjesečju. Ako se koriste, preporučuju se lavanda, đumbir, kamilica i ylang-ylang.
U odabiru bilo kakvog skincarea pripazite na parfumske sastojke. Mirisne kreme i parfemi mogu sadržavati ftalate, koji su poznati endokrini disruptori i utječu na hormonalni sustav. Osim toga, tijekom trudnoće dolazi do pojačane osjetljivosti kože, koja može reagirati čak i na parfimirane proizvode koje ste prije trudnoće koristili bez problema. Osim utjecaja na hormonalni sustav i kožu, mnoge su trudnice pojačano osjetljive na mirise, zbog čega parfimirane kreme, losioni i parfemi mogu izazvati mučninu, glavobolje i nelagodu.
SPF kreme načelno su sigurne za korištenje, no često sadrže određene sastojke koje se preporučuje izbjegavati. Na etiketama provjerite sadrži li vaš SPF homosalate, endokrini disruptor koji može poremetiti hormonalni sustav. Među čestim sastojcima je oxybenzone, koji se brzo apsorbira u krvotok, a smatra se fotokarcinogenom i može oštetiti DNA. Također je povezan s rizikom od melanoma, raka dojke i niske porođajne težine, zbog čega se preporučuje izbjegavati. Pripazite i na octocrylene, čije se male količine apsorbiraju u krvotok, a mogu osloboditi slobodne radikale koji potencijalno oštećuju stanice.
Foto: Instagram/ @chantalstaffabb,@noelllcombs, Pexels
