Svaki tjedan donosimo vam pregled najvažnijih vijesti iz područja društva i politike. Vijesti koje su vam možda prošle “ispod radara”, a velik su pomak ili znak nekih većih pomaka pripadajuće industrije – u pozitivnom, ali i u negativnom smjeru
Nova studija povezuje endometriozu s visokim unosom cinka: trebamo li biti zabrinute?
Nedavna studija objavljena prošlog tjedna dovodi u pitanje postojeće mišljenje da postoji veza između nedostatka cinka i endometrioze. Cink je mineral koji je ključan za pravilno funkcioniranje tijela, uključujući regulaciju hormona i imunološko zdravlje. Prethodne studije sugerirale su da žene s niskim razinama cinka imaju veći rizik od razvoja endometrioze, no nova istraživanja sugeriraju suprotno.
Studija, koja se temelji na podacima iz “Nacionalnog istraživanja o zdravlju i prehrani”, pokazala je da je kod žena koje su konzumirale više od 14 mg cinka dnevno za 60 % veći rizik od razvoja endometrioze u odnosu na one koje su unosile manje od 8 mg.
Cink se prirodno nalazi u mnogim namirnicama poput mesa, sjemenki i mahunarki, a mnogi ga uzimaju i u obliku dodataka prehrani. Stručnjaci upozoravaju da se ovi rezultati trebaju interpretirati s oprezom jer se istraživanje temelji na prisjećanju prehrane, što može biti netočno. Dok je potrebno više istraživanja, stručnjaci preporučuju da žene i dalje konzumiraju hranu bogatu cinkom, kao što su plodovi mora i mahunarke, te da se pridržavaju prehrambenih smjernica dok se ne provedu dodatna istraživanja.
Tajland pred prekretnicom: Ograničenje kanabisa na medicinske svrhe
Tajland, prva azijska zemlja koja je 2022. legalizirala kanabis, sad planira uvesti stroža ograničenja korištenja biljke, ograničivši ju na medicinske svrhe. Novi prijedlog zakona uvodi kazne za prodaju i konzumaciju izvan zakonskih okvira, ali ne zabranjuje rekreativnu uporabu niti ponovno klasificira kanabis kao narkotik.
Legalizacija je otvorila tržište procijenjeno na 728 milijuna eura godišnje, no nedostatak kontrole doveo je do zlouporabe među mladima i porasta psiholoških problema. Promjena vlasti 2023. donijela je konzervativniji pristup s ciljem smanjenja negativnih učinaka legalizacije.
Dok nova pravila prijete gušenjem “kanabis turizma”, zagovornici industrije upozoravaju na štetu za ekonomiju i ruralni razvoj. Hoće li Tajland zadržati status predvodnika u regiji ili se povući, pokazat će odluke u nadolazećim mjesecima.
Dijabetes postaje gorući problem
Broj oboljelih od dijabetesa globalno je porastao na 828 milijuna, što je gotovo četiri puta više nego 1990. godine, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu “The Lancet”. Studija, koju su proveli NCD Risk Factor Collaboration i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), analizirala je podatke više od 140 milijuna odraslih u 200 zemalja, otkrivajući značajne globalne nejednakosti u stopama i liječenju dijabetesa.
Najveći porast bilježi se u dijabetesu tipa 2, koji čini većinu slučajeva i često je povezan s pretilošću, nezdravom prehranom i tjelesnom neaktivnošću. Bolesti su koncentrirane u zemljama poput Indije (212 milijuna), Kine (148 milijuna), SAD-a (42 milijuna) i Pakistana (36 milijuna). Visoke stope također su zabilježene u pacifičkim otočnim državama, na Karibima te u zemljama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. S druge strane, zapadna Europa ima najniže stope obolijevanja. U zemljama poput Francuske, Danske i Španjolske, prevalencija dijabetesa među odraslima iznosi svega 2-4 %.
Istraživanje ukazuje na to da više od polovice oboljelih, posebno u zemljama s nižim i srednjim prihodima, ne prima potrebnu terapiju. U Indiji, Kini, Pakistanu, Indoneziji i SAD-u gotovo 60 % osoba starijih od 30 godina s dijabetesom nije liječeno. Suprotno tome, Belgija prednjači u liječenju: 86 % žena i 77 % muškaraca dobiva terapiju. Poljska, Finska i Portugal također bilježe visoke stope liječenja, dok su u Francuskoj, Latviji i Litvi one ispod 50 %.
Dijabetes je uzrokovao više od dva milijuna smrti u 2021. godini, a komplikacije poput sljepoće, zatajenja bubrega i srčanih bolesti dodatno povećavaju zdravstveno opterećenje. WHO poziva na uvođenje politika koje promiču zdravu prehranu, tjelesnu aktivnost i rano otkrivanje bolesti, kako bi se suzbila globalna epidemija dijabetesa.
Najveći koralj na svijetu pronađen u Pacifiku
Znanstvenici su otkrili najveći koralj na svijetu u jugozapadnom dijelu Tihog oceana, u blizini Solomonskih Otoka. Ovaj megakoralj, koji je star više od 300 godina, veći je od plavetnog kita, a znanstvenici ga opisuju kao “podvodnu katedralu”. Pronađen je u dubljim vodama, što mu je pomoglo preživjeti visoke temperature koje prijete ostalim koraljnim grebenima diljem svijeta. Koralj, vrste Pavona clavus, dom je mnogim morskim vrstama, uključujući rakove i ribe, te predstavlja dragocjeni prozor u prošle oceanske uvjete.
Iako koralji diljem svijeta pate zbog klimatskih promjena, ovaj primjerak daje nadu da duboki, zaštićeni ekosustavi mogu preživjeti i u vremenima globalnog zagrijavanja. Istraživači se nadaju da će daljnje proučavanje ovog koralja pomoći u očuvanju i zaštiti drugih podvodnih ekosustava. Ministri sa Solomonskih Otoka ističu važnost zaštite ovog posebnog mjesta koje je ključno za njihovu ekonomiju i očuvanje morskih resursa.
Novi lijek za Alzheimerovu bolest dobio odobrenje u EU-u
Europski regulatori odobrili su lijek lecanemab (Leqembi) za usporavanje kognitivnog propadanja kod Alzheimerove bolesti unatoč prethodnom odbijanju u srpnju ove godine. Lijek, koji se primjenjuje putem infuzije svaka dva tjedna, djeluje ciljajući beta-amiloid, protein odgovoran za stvaranje plakova u mozgu oboljelih.
Alzheimerova bolest, najčešći oblik demencije, pogađa oko 7,8 milijuna ljudi u EU-u. Iako je Leqembi u kliničkim ispitivanjima pokazao sposobnost usporavanja simptoma, zabrinutosti su izazvali nuspojave poput oticanja i krvarenja u mozgu. Lijek je odobren za pacijente s jednom ili nijednom kopijom gena ApoE4, čija prisutnost povećava rizik od nuspojava.
EMA je naglasila da će lijek biti dostupan kroz strogo kontroliran program, uz obavezno praćenje pacijenata putem snimanja mozga. Iako su SAD i Velika Britanija također odobrile Leqembi, u NHS-u nije uveden zbog nedovoljne koristi u odnosu na cijenu. Ovo odobrenje označava važan korak u borbi protiv Alzheimerove bolesti, ali ostavlja otvorena pitanja o dostupnosti i sigurnosti liječenja.
Nova terapija za rak mozga pokazuje izniman potencijal
Kliničko ispitivanje provedeno na Sveučilištu Stanford pokazalo je da CAR-T terapija, revolucionarni oblik stanične terapije, može značajno smanjiti agresivne tumore mozga i kralježnične moždine kod djece i mladih. Kod jednog pacijenta zabilježena je potpuna regresija tumora, što daje nadu u mogućnost izlječenja.
Od ukupno 11 sudionika u istraživanju, kod njih devet pokazalo se kliničko poboljšanje, a kod njih četiri tumori su smanjeni za 52 posto. Posebno je istaknut slučaj pacijenta s difuznim intrinzičnim pontinskim gliomom (DIPG), smrtonosnim oblikom raka s petogodišnjom stopom preživljavanja manjom od jedan posto. Kod njega nije bilo znakova tumora nakon terapije.
“Ovo je smrtonosna bolest za koju smo pronašli terapiju koja može izazvati značajna povlačenja tumora i klinička poboljšanja”, rekla je voditeljica istraživanja dr. Michelle Monje.
CAR-T terapija koristi genetski modificirane T-stanice pacijenta koje ciljaju specifične molekularne markere na stanicama raka. Kod agresivnih tumora mozga identificiran je marker GD2, a terapija koja ga cilja već se pokazala uspješnom u prethodnim ispitivanjima na životinjama. Ova terapija već je odobrena za liječenje određenih vrsta raka krvi, a sada se primjenjuje i na tumore mozga kroz klinička ispitivanja.
Unatoč obećavajućim rezultatima, terapija ima ograničenja, uključujući nuspojave poput upale tumora, neurotoksičnosti, groznice i niskog krvnog tlaka.
Budućnost gradnje na Mjesecu: Kina testira cigle za izgradnju lunarne postaje
Kina planira izgraditi svoju bazu na Mjesecu koristeći cigle proizvedene od Mjesečevog tla, a uspjeh ovog eksperimenta mogao bi biti ključan za ostvarenje tog cilja. Ovaj ambiciozan projekt dio je širih nastojanja Pekinga da do 2030. godine pošalje ljude na Mjesec i tamo uspostavi stalnu bazu do 2035. godine. Kako bi to postigla, Kina je započela testiranje cigli koje oponašaju mjesečevo tlo, a istraživači sa Sveučilišta u Wuhanu razvili su prototipe cigli koje će biti testirane u ekstremnim uvjetima svemira.
Temperaturne varijacije na Mjesecu, koje mogu doseći od 180 do -190 °C, kao i izloženost kozmičkom zračenju i mikrometeorima, predstavljaju velik izazov za izgradnju baza. Međutim, korištenje lokalnih resursa, tj. Mjesečevog tla, može znatno smanjiti troškove i pojednostaviti proces gradnje. Prototip cigli bit će izložen uvjetima u svemiru, a testiranje će trajati tri godine kako bi se procijenila izdržljivost materijala.
Ovaj projekt nije jedinstven jer i druge zemlje, poput Rusije i SAD-a, planiraju svoje vlastite misije za uspostavu baza na Mjesecu. Europska svemirska agencija istražuje mogućnost korištenja LEGO kocki kao temelja za gradnju, dok SAD testira 3D ispisne tehnologije za stvaranje građevinskih materijala za Mjesec. Ovi globalni napori otvaraju put za buduće lunarne misije, a kineski eksperiment mogao bi biti ključni korak prema ostvarenju tih ciljeva.
Foto: Unsplash, Pexels