Aktualnim temama sigurnosti hrane, održivih prehrambenih sustava i očuvanja prehrambenog suvereniteta posvećuje se četvrta konferencija “Naša dobra hrana”, koja će se ove godine, pod nazivom “Mjesec naše dobre hrane”, održati u proširenom izdanju, s programom koji će trajati tijekom prosinca.
“Mjesec naše dobre hrane” započet će sutra, 28. studenoga, cjelodnevnim događanjem na temu “Održivi prehrambeni sustavi u vremenu poslije krize COVID-19”, koje će se održati na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, uz besplatni prijenos uživo putem Facebook i Youtube kanala ZMAG-a, s početkom u 10 sati. Uoči ovog događanja uhvatili smo nakratko Mateju Medić iz ZMAG-a da nam odgovori na važno pitanje: Kako možemo stvoriti bolje i održivije prehrambene sustave i zašto su važni?
Zašto je za zdrav život i očuvanje planeta, ali i buduće generacije važna sigurnost hrane? Kako je ustvari u današnje vrijeme sigurnost hrane ugrožena? Zašto je prehrambeni suverenitet postao goruće pitanje?
Hranjiva i sigurna hrana omogućuje zdrav i produktivan život, a bezbroj načina na koje proizvodimo, obrađujemo i konzumiramo hranu – naši prehrambeni sustavi – dodiruju svaki aspekt ljudskog postojanja.
Kada dobro funkcioniraju, prehrambeni sustavi imaju moć čuvati Zemlju i okupljati nas oko stola gdje hrana postaje simbol druženja i prisnosti.
U protivnom, kada je sigurnost hrane ugrožena ugroženo je i naše zdravlje, budućnost planeta i budućih generacija. Mnogo je okolišnih čimbenika koji utječu na sigurnost hrane, poput onečišćenja tla, zraka i vode industrijskim emisijama, pesticidima koje se koriste u poljoprivredi itd. Na sigurnost hrane utječu i klimatske promjene povećanjem temperatura, promjenama u učestalosti oborina i većom učestalošću ekstremnih vremenskih nepogoda.
Pitanje prehrambenog suvereniteta, odnosno pravo čovjeka na zdravu hranu proizvedenu ekološki prihvatljivim i održivim metodama i pravo da definira svoje prehrambene i poljoprivredne sustave, je stoga postalo hitno i neodgodivo. Trenutni prehrambeni sustavi našeg društva ne uzimaju u obzir te čimbenike, već zahtjeve profita pod svaku cijenu.
Ova godina bila je izazovna za prehrambene sustave na globalnoj razini. Što je najbolje pokazalo njihovu neuravnoteženost i što nas je ova kriza naučila o proizvodnji i konzumaciji hrane?
Kriza nas je naučila koliko je bitno da se brinemo za svoje zdravlje prije svega, a hrana tu igra jednu od najvažnijih uloga. Također, naučili smo koliko naš neuravnotežen i neodrživ način prehrane te nepoštivanje prirode i ekosustava može dovesti i do ovakvih kriza uzrokovanih virusom. Neuravnotežen sustav je i nas same izbacio iz balansa i odmaknuo od baze, a time postajemo ranjiviji na ovakve ugroze i krize.
S druge strane u krizi smo naučili koliko je bitna osnaživati lokalnu ekološku proizvodnju hrane, razvijati solidarne sustave opskrbe kroz suradnju i komunikaciju proizvođača i korisnika i koliko je važno imati prehrambene sustave u kojima svi koji su dio sustava imaju pravo odlučivati o tome kako oni funkcioniraju.
Čini se da nas COVID-19 kriza usmjerava ustvari u boljem i održivijem smjeru na više razina. Čeka li nas iza krize održivija budućnost hrane? Što je potrebno da se ta budućnost ostvari?
Moramo iskoristiti ovu priliku jer se održivi prehrambeni sustav neće sam stvoriti. To znači da moramo što je moguće više izgrađivati i stvarati praktične i konkretne prehrambene sustave koji se temelje na odgovornom odnosu prema samima sebi, prirodi, zdravoj prehrani, pravednom odnosu prema proizvođaču hranu koji je najvažnija karika u lancu.
Opet, trebamo biti svjesni da sve veći broj ljudi radi i stvara takve modele te upravo takvim pričama posvećujemo program i konferenciju Naša dobra hrana. Promjene se danas događaju puno brže nego ranije. Primjerice, prije tri godine članovi ZMAG-a su sudjelovali u izradi dokumenta koji je trebao ponuditi održiva i solidarna rješenja za prehrambenu politiku EU-a, a jedan od najčešćih prigovora sudionika u tom trenutku je bio da nadležni u EU nikad neće prihvatiti taj koncept.
Danas je koncept Od polja do stola jedan od glavnih programa Europskog zelenog plana koji je stvoren i prije ove epidemije, a kriza uzrokovana COVID-19 učinila ga je samo nužnijim. Na nama je da da to što je upisano Europski zeleni plan ne ostane samo na papiru nego da se i realizira, a temelji za to su već stvoreni.
Zašto je važno preoblikovati današnje prehrambene sustave kako bi postali otporniji? Kako bi prehrambeni sustavi mogli izgledati ako iskoristimo ovu krizu za njihovu transformaciju?
Otporniji prehrambeni sustavi stvaraju višestruke koristi, osobito u dugoročnom smislu. Zato je važno usmjeriti cjelokupni prehrambeni sustav u tom smjeru. Oni stvaraju više zdravog i plodnog tla čime dobivamo više zdravijih namirnica za nas kao krajnje korisnike, ne ostavljaju troškove za društvo u vidu zagađenja, emisije stakleničkih plinova, smanjenja bioraznolikosti i zdravstvenih usluga. Otporniji prehrambeni sustavi štede energiju i smanjuju količine bačene hrane.
Ova kriza, koja je prokazala naš neodrživ i neodgovoran odnos ne samo prema proizvodnji hrane, nego i općenito prema resursima i prirodnim ekosustavima, upravo je prilika za ovaj pomak koji zagovaramo, jer će povratak na “staro normalno” samo generirati nove i još gore krize od ove koju je uzrokovala epidemija COVID-19.
Tijekom “Mjeseca naše dobre hrane” ispričat će se i inspirativne priče iz sadašnjosti koje već koračaju prema toj boljoj i sretnijoj budućnosti. O kojim je to pozitivnim primjerima ekoloških modela proizvodnje i distribucije hrane iz Europe i Hrvatske riječ? Na koji način oni postaju dio rješenja na putu stvaranja održivosti prehrambenog sustava?
Pozitivnih priča je zaista mnogo, no cjelokupna epidemiološka situacija koja je utjecala na organizaciju i program nam dopušta da predstavimo tek nekolicinu. Konferenciju ćemo otvoriti pričom o svjetskom prehrambenom sustavu i pokazati primjere dobre prakse ekoloških modela u proizvodnji hrane, pogotovo one koji su pokazali svoju snagu i vitalnost tijekom ove krize.
Iznimno smo sretni što ćemo uživo imati jednu od najinspirativnijih priča u Europi, a to je proizvodno-potrošačka zadruga Dobrze iz Poljske, najveća takvog tipa u toj zemlji.
Koliko su oni odgovorili na rastuću potrebu za lokalnom i zdravom hranom dovoljno govori podatak kako upravo sada uslijed krize otvaraju svoj treći dućan u Varšavi. Naravno, naglasak uvijek stavljamo na promoviranje lokalnih rješenja za održive prehrambene sustave pa ćemo ove godine predstaviti priču o Shumskoj farmi koja svojim jedinstvenim pristupom uspije hranu s obronaka Papuka dopremiti do restorana u Zagrebu.
Dio rješenja za održivije prehrambene sustave nudi i iznimno inovativan projekt Gruntek putem kojeg korisnici mogu iznajmiti vrt na kojem će se za njih proizvoditi ekološka hrana (op.a. o čemu možete čitati u aktualnom tiskanom izdanju časopisa Grazia). To je za one koji nemaju vremena, ali imaju želju. Dakle, svatko se može i treba uključiti u ove pozitivne priče.
Foto: Ivan Šardi, Nives Sertić
