Svakoga tjedna donosimo pregled vijesti iz područja politike i društva, a ovaj put stižu novosti o aktivnostima Europske komisije, istraživanju o mladim LGBTIQ osobama u Hrvatskoj te nevjerojatnom književnom otkriću
Europska komisija stvara zalihe opreme, lijekova i cjepiva u slučaju kemijskih, nuklearnih ili bioloških incidenata
Do toga je došlo. Europska komisija počela je raditi na stvaranju strateških rezervi zaštitne opreme za dekontaminaciju, lijekova i cjepiva koji bi mogli biti korisni u slučaju kemijskih, nuklearnih ili bioloških incidenata.
“Poduzimamo konkretne mjere za povećanje spremnosti Europe u suočavanju s potencijalnim prijetnjama. Stvaramo zalihe opreme za dekontaminaciju i nove zalihu opreme za hitne situacije u u slučaju kemijskih, bioloških ili nuklearnih incidenata. Naš je cilj pružiti mogućnosti brzog odgovora našim građanima ako se takva izvanredna situacija ikada dogodi”, izjavio je povjerenik za upravljanje krizama Janez Lenarčič.
Riječ je o zalihama lijekova, cjepiva i drugih terapijskih sredstava za liječenje pacijenata izloženih kemijskim, nuklearnim ili biološkim agensima, kao i od opreme za dekontaminaciju.
Kao prvi korak, Europska unija je već pokrenula nabavu tableta kalijevog jodida koje se mogu koristiti za zaštitu ljudi od štetnih učinaka zračenja, za koji se upozorava da se ne konzumira na svoju ruku.
Sve se događa zbog i dalje alarmantne situacije u Ukrajini, o kojoj se više možete informirati ovdje.
U Hrvatskoj u srednjoj školi mladi skrivaju svoj LGBTIQ identitet i češće doživljavaju nasilje
LGBTIQ mladima nedostaje podrška sustava, pokazalo je prvo istraživanje u Hrvatskoj o iskustvima mladih LGBTIQ osoba u obrazovanju i važnoj podršci. Istraživanje je provela psihologinja Marina Štambuk u suradnji s udrugama Dugine obitelji i Lezbijskom organizacijom Rijeka “LORI”, obuhvativši 373 sudionika i sudionica iz Hrvatske u dobi između 15 i 30 godina.
Pokazalo se da su mladi u prosjeku osvijestili svoj LGBTIQ identitet s 14 godina, češće se ‘outaju’ majkama nego očevima, a u kontaktu s novim osobama preko polovice njih skriva svoj identitet.
Doživljaj poštovanja i uvažavanja njihovog LGBTIQ identiteta, kao i osjećaj sigurnosti, češće su imali tijekom studiranja u odnosu na srednju školu u kojoj su češće doživjeli nasilje, pokazalo je istraživanje.Više od polovice mladih izjavilo je da su se u srednjoj školi barem jednom susreli sa spominjanjem LGBTIQ tema u negativnom kontekstu, na nastavi ili u nastavnim materijalima, dok je trećina to doživjela više puta ili često.
Tijekom srednje škole mladi su češće doživljavali negativne komentare od strane vršnjaka i vršnjakinja u odnosu na fakultet, a čak 20 posto njih doživjelo je verbalno nasilje od strane nastavnog i stručnog osoblja u srednjoj školi.
Zastrašujuće je, kažu udruge, što čak 77 posto mladih LGBTIQ osoba ne zna kome mogu prijaviti nasilje u srednjoj školi ukoliko ga dožive. Većina je izjavila kako bi im najveća podrška tijekom srednjoškolskog obrazovanja bila postojanje seksualnog odgoja i obrazovanja u sklopu nastave unutar kojeg bi se govorilo o LGBTIQ temama.
Istraživanje je provedeno u sklopu projekta “Podržimo uključivo obrazovanje – gradimo sigurnu budućnost” koji provode udruge i norveška organizacija Norsensus Mediaforum, a većinu uzorka čine studenti i studentice te su pretežno iz Zagreba, Rijeke, Splita, Varaždina i Pule.
Istraživanje je zapravo pokazalo ono što već znamo iskustveno i čemu svjedočimo anegdotalno, a bez ovakvih istraživanja, inicijativa i povorki ponosa, situacija se neće puno promijeniti kad je riječ o sreći i sigurnosti djece. Kad se još tome pridoda otvorena mržnja prema LGBTIQ zajednici, kada ih se naziva bolesnima ili se sugerira da imaju veze s pedofilijom, poput našeg domaćeg nogometaša, kako uopće očekivati da će se djeca u srednjoj školi ponašati?
UN upozorava da je Zemlja “čvrsto na putu prema svijetu koji se ne može živjeti”
Je li ovo zapravo vijest ili samo ponavljanje već utvrđenoga gradiva? Temperature na Zemlji će prijeći ključnu opasnu točku, osim ako emisije stakleničkih plinova ne padnu brže nego što su zemlje počinile, rekao je u ponedjeljak najviši svjetski organ klimatskih znanstvenika, upozoravajući na posljedice nedjelovanja, ali također bilježivši znakove napretka.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je da je izvješće Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene otkrilo “litaniju prekršenih klimatskih obećanja” vlada i korporacija, optužujući ih da potiču globalno zagrijavanje držeći se štetnih fosilnih goriva. “To je dosje srama, katalogizira prazna obećanja koja su nas čvrsto postavila na pravi put prema svijetu koji se ne može živjeti”, rekao je.
Vlade su se u Pariškom sporazumu iz 2015. složile da globalno zatopljenje zadrže znatno ispod 2 stupnja Celzijusa (3,6 Fahrenheita) u ovom stoljeću, idealno ne više od 1,5 stupnjeva Celzija (2,7 Fahrenheita). Ipak, temperature su se već povećale za više od 1,1C (2F) od predindustrijskih vremena, što je rezultiralo mjerljivim povećanjem katastrofa kao što su bujne poplave, ekstremne vrućine, intenzivniji uragani i dugotrajniji šumski požari, dovodeći ljudske živote u opasnost i koštajući vlade stotine milijarde dolara s kojima se treba suočiti. “Projicirane globalne emisije iz (nacionalnih obećanja) ograničavaju globalno zagrijavanje na 1,5C izvan dosega i otežavaju nakon 2030. ograničiti zagrijavanje na 2 Celzijeva stupnja”, zaključak je iz panela.
Drugim riječima, supredsjedatelj izvješća, James Skea s Imperial Collegea u Londonu, rekao je za Associated Press: “Ako se nastavimo ponašati kao što smo sada, nećemo čak ni ograničiti zagrijavanje na 2 stupnja, a kamoli na 1,5 stupnjeva. ”
Stopa rasta usporila se s 2,1 % godišnje u ranom dijelu ovog stoljeća na 1,3 % godišnje između 2010. i 2019., rekli su autori izvješća. No, oni su izrazili “veliko povjerenje” da će planet u prosjeku biti topliji za 2,4C do 3,5C do kraja stoljeća, osim ako zemlje ne pojačaju svoje napore za smanjenje emisija stakleničkih plinova – što je razina koju stručnjaci kažu sigurno će izazvati ozbiljne posljedice za veći dio svjetske populacije.
“Ograničavanje zagrijavanja na 1,5 Celzijevih stupnjeva zahtijeva da globalne emisije stakleničkih plinova dosegnu vrhunac najkasnije do 2025. i da budu smanjene za 43 % do 2030.”, rekao je.
Takve rezove bilo bi teško postići bez drastičnih mjera za cijelo gospodarstvo, priznala je komisija. Mnogi stručnjaci kažu da je to neizvedivo s trenutnim tehnologijama, a čak i kada bi se to moglo učiniti, bilo bi mnogo skuplje od sprječavanja emisija uopće.
Zaključak? Da G-20, najveći svjetski emiteri, postavi ambiciozne ciljeve ispred COP27 i postigne te ciljeve – ulaganjem u obnovljive izvore energije, ukidanjem subvencija za ugljen i fosilna goriva. U protivnom, nije dobro.
___
Foto: Oli Scharf/Getty Images News via Getty Images
