Svake srijede, donosimo mali briefing važnih događanja taj tjedan iz područja politike i društva
U svakodnevnom moru vijesti teško je filtrirati one važne, zato je naša Andreja odabrale neke za koje misli da su vam možda prošle ispod radara, a od velike su važnosti
Što je sa smještajem građana i studenata?
Ne raspetljava se klupko koje uključuje 300 Zagrepčana i Zagrepčanki koji još od potresa u ožujku žive u studentskom naselju Cvjetno, a priča se zahuktava jer se od 1. rujna u dom moraju vratiti studenti, među kojima su i oni koji su svoje stvari bili primorani tražiti u hrpi crnih vreća nakon nezapamćenog podrhtavanja tla. Početkom tjedna se objavilo da je nekolicina studenata i studentica nezadovoljna što je ove godine 537 mjesta manje obuhvaćeno natječajem Studentskog centra u Zagrebu (zbog smještenih građana u naselju Cvjetno, kao i zbog oštećena dva paviljona na Lašćini), za što Ministarstvo znanosti kaže da je odgovorno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, dok se Studentski centar u Zagrebu ograđuje navodeći da su na vrijeme obavijestili MZO o manjem broju mjesta na ovogodišnjem natječaju.
Istovremeno, oko 300 Zagrepčana tvrdi kako je Vladin plan za pomoć, odnosno subvencija najamnine – doživio pravi debakl jer stanodavci ne žele imati posla s državom i primiti potresom pogođene građane, a čak 103 građana nije niti predalo zahtjev.
Iz tog se razloga privremeni stanari nemaju gdje vratiti, a studenti se nemaju gdje smjestiti. Iz Grada su rješenje problema u suradnji s nadležnim Ministarstvom gospodarstva najavili za ovaj tjedan. Olivera Majić zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, prošlog je tjedna izjavila da će rješenje problema biti do sredine rujna, a da razmatraju i opciju da građani presele u hostele i domove za starije, kao što su to učinili i pogođeni nedavnom poplavom.
Korak prema spoju umjetne inteligencije i ljudskog mozga
Znanstvenici su otkrili bio-sintetski materijal koji se može koristiti za spajanje umjetne inteligencije s ljudskim mozgom. Otkriće, predstavljeno Američkom kemijskom društvu početkom ovoga tjedna, glavni je korak prema integriranju elektronike u tijelo kako bi se stvorili dijelom ljudska, dijelom robotska “kiborg” bića.
Povezivanje elektronike s ljudskim tkivom bio je glavni izazov zbog tradicionalnih materijala poput zlata, silicija i čelika koji uzrokuju ožiljke prilikom implantacije. Ožiljci ne samo da oštećuju, već i prekidaju električne signale koji prolaze između računala i mišićnog ili moždanog tkiva.
Istraživači sa Sveučilišta u Delawareu uspjeli su to prevladati nakon različitih vrsta polimera. “Ideju za ovaj projekt dobili smo jer smo pokušavali spojiti krute organske mikroelektrode s mozgom, ali mozgovi su načinjeni od organskih, slanih, živih materijala”, rekao je dr. David Martin, koji je vodio projekt. “Ne radi dobro, pa smo mislili da mora postojati bolji način. Počeli smo gledati organske elektroničke materijale poput konjugiranih polimera koji se koriste u nebiološkim uređajima. Pronašli smo kemijski stabilan primjer, Pedot, koji se komercijalno prodavao kao antistatički premaz za elektroničke prikaze. ” Nedavno je otkriveno da je upravo svestrani Pedot polimer sposoban transformirati standardnu ciglu u kuću u jedinice za skladištenje energije, zbog svoje sposobnosti prodiranja u porozne materijale i provođenja električne energije. Ovo istraživanje samo je jedno od nekolicine tvrtki i institucija koje neumorno rade na tehnologiji povezivanja mozga s računalima, a Nelonink kontroverznog Elona Muska možda je najbliži postizanju komercijalnog proizvoda. Startup planira otkriti više detalja o svojim čipovima u mozgu kasnije ovog mjeseca, što bi jednog dana moglo pružiti “protok podataka pune propusnosti” u mozak putem USB-C kabela. Musk je već iznio nekoliko tvrdnji o tehnologiji Neuralink, navodeći ranije ove godine da bi ona „mogla proširiti domet sluha izvan uobičajenih frekvencija“ i čak omogućiti ljudima da izravno prenose glazbu u mozak.
Nastavak ekološke katastrofe
Nakon što se krajem srpnja japanski tanker registriran pod zastavom Paname, MV Wakashio, nasukao kod koraljnog grebena blizu tropskog otoka Mauricijusa u Indijskom oceanu i izlio najmanje 1000 tona loživog ulja u lagunu, vlasti su činile sve kako bi spriječile da se dodatnih 3000 tona nafte koliko je tanker sadržavao izlije i nepovratno uništi okoliš.
Mauricijus je prošli tjedan proglasio ekološku izvanrednu situaciju, a spasilačke su se posade utrkivale protiv sata kako bi ispumpale preostalu naftu s broda, koji se raspao tijekom vikenda i dodatno zagadio more, s navodno preostalih 90 tona.
Ostaci broda odstranjivat će se, prema dostupnim informacijama, mjesecima. Utjecaj ove katastrofe koja se svakako mogla izbjeći stručnjaci još procjenjuju, ali govori se o desetljećima štete na Marucijus i njegovo gospodarstvo koje uvelike ovisi o turizmu, a ekološkim posljedicama da ne govorimo.
Fotografija: Guliver/Getty Images
